Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV
Sada smo sedeli na još od sunca toploj kamenoj ploči nečijeg groba i počinjao sam da se ježim. Slova na spomeniku nisu više mogla da se raspoznaju, a u malom kvadratu zemlje, ostavljenom za cveće, precvetavale su
Ilić, Vojislav J. - PESME
“ Izjurena tako kô rđava žena, Drhtala sam čisto, česna i poštena. Kad se toga setim, ja se samo ježim, Iz koverte svoje dođe mi da bežim. Šta je posle bilo?