Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
“ Ako palica padne „buturnik“ (uspravno), dete će biti muško, a ako padne „kal’p“ (položeno), to je znak da će biti žensko.
Tešić, Milosav - U TESNOM SKLOPU
— Mi smo Beli Grad, o labud-vratu dveju vena val gde stučen plače dušin vinograd, a s modre kape kaplje zvezdan kal, što blati Mesec, svinut perorez.
Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME
Nigde čiste staze ni suvog nogostupa, Pljusak ne pomišlja da stane, bar za sada! Priroda je kal iz kojeg se noga s mukom čupa, A obuća se kida i raspada.
) Stavi kocku šećera, il pregršt mrva na panj: Za pola sata, sve će nestati bez traga! Priroda, to su vam kal i jal, buva i uš, Blatište koje još niko nije preveslo!
Sveti Sava - SABRANA DELA
Sa višnjim silama, oče, predstojeći živom Bogu i njegovom slavom ukrasiv se, raspaliv se, blaženi, ognjem Duha, kal slasti omiv postade kandilo u mirisu miomirisa Gospodu blagoprijatno, bogonosni Simeone!
Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA
London, VIII kal. Іunіі MDCCLXXXV. Gulielmus Fordyce Іoanneѕ Lіvіe” Druga dva mlada gospodina, Henrikus Tornbol i Guljelm Valiot, i ovi
Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL
ledine i zaustavljali se, pre no što uđu, na pustari pred Stambol-kapijom, po kojoj su se, kroz ljigav i smradan kal, gonili čopori poludivljih pasa.
“ Odmah je, dabome, video i onu gomilu dečurlije, braću i sestre, kako trči, sa smehom, kroz neki težak kal, a pete su im bele i bose, kao nežive. Stajao je pred izlogom i stiskao šake.
Ovaj zadah je dolazio i iz malih, nečistih, u sluzav kal i smrad zaglibljenih radnjica, sa mesom i ribom, koje su se nizale jednim od četiri sokaka, onim što je vodio ka Dunavu
Bojić, Milutin - PESME
I moje oči greha su se krile. Vaj, treba, noći, opet s vama sada, Ruku pod ruku, u kal gde se pada. No, avaj, danas tuđe ste i strane.
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
»da ih ko ne ureče« (Karadžić, 4, 1903, 168; GZM, 6, 1894, 374), takođe i svi drugi (SEZ, 14, 60 i 61; Kal. Srbobran, 1896, 190). K. se o Đurđevdanu kiti i vedrica (SEZ, 32, 109).
Takođe se ona daje i marvi, »radi zdravlja i obilja u mleku« (Kal. Srbobran, 1896, 189). K. se, često u vezi sa magičnim radnjama, upotrebljava kao lek od mnogih bolesti: od groznice
loze (SEZ, 19, 69). K. se daje i marvi, obično u vezi sa vračanjima »radi zdravlja i obilja u mleku« (Kal. Srbobran, 1886, 189; Begović, 119).
n. kal., ZNŽOJS, 10, 50). Negde u Dalmaciji se seme za rasad seje na Sv. Trifuna, pa k. neće izesti buvač (ZNŽOJS, 20, 40).
Bolte—Polĺvka, 2, 532). L. se, uoči Spasovdana, baje u korist marve (Kal. Srbobran, 1896, 191). Prema narodnoj etimologiji, reč za l. je srodna sa »lek« (Begović, 229).
toga dana svako ko je mlad ubere po jedan stručak, omiriše ga i zakiti se njime, ili ga zadene za pojas, ili za đerdan (Kal.
Kađenje s. reguliše menstruaciju, i pomaže lučenje mokraće (GZM, 4, 155). Marvi se daje radi zdravlja i obilja u mleku (Kal. Srbobran, 1896, 189). SEME Same ‹ѕemen›. Seme Klijanje semena i rašćenje biljke je velika misterija.