Jakšić, Đura - PROZA
Za pevnicom su čitala poluglasno neke molitve njih dva kaluđera, a jedno đače je pevalo; u oltaru je služio treći kaluđer. „Taj što služi leturđiju“, reče Živko, „to je arhimandrit...
Ja sam to primetio, ali moj pobratim, zanet svojim mislima, to nije video. „E, džanum, dobro kad ste došli!“ reče kaluđer kad se malo pribrao. „To će biti lep par ljudi, džanum!... Da je pokojni Marko živ, ala bi se radovao!
Stana se sva zarumenela i saže se da ga poljubi u ruku. Ja sam primetio kako joj kaluđer steže ruku, ali moj pobratim to nije video. U nedelju je bila svadba.
I Stanina mati bila je u svatovi. Ona ništa svojoj kćeri nije prebacila što je od kuće odbegla. I kaluđer je došao, a ja ga nisam gubio iz očiju; pazio sam na svaki način pokret njegov, pravo da ti kažem, počeo sam sumnjati u
Ali kad su momci stali igrati, a starci pored čaše vina zaboraviše na svoje domaće brige, kaluđer se nekako iskrade iz društva i nestade ga u gustom šljivaru koji je oko kuće zasađen bio. Za njime ode i Stanina mati.
Stanina mati oborila oči dole, pa sluša gde joj nešto kaluđer šapuće. Nisam čuo šta joj je govorno, ali sam primetio na njenome zbrčkanome licu da kao ne pristaje na ono što joj on
Razumeš li me, džanum?...“ Ona klimnu glavom kao da razume, a posle ode ona na jednu, a kaluđer na drugu stranu. Kad je bio prema meni, on me pogleda oštro, ispitujući me, kao da l’ sam što od njenog govora slušao...
Veselje je to, džanum, pravo srpsko veselje!...“ Tako razgovaraše kaluđer, a ja sam sve odobravao što je on rekao... A i šta sam drugo mogao činiti?...
„Vidiš, babo“, smejao se kaluđer, „da svašta može biti!... Je li, moja golubice, da može?“ Stana se smešila kao obično.
„Poljubi me, zlato!“ zanesen neprirodnom strasnošću, siktao je kaluđer. I Stana ga je poljubila... Ja više nisam mogao gledati, ostavio sam svoju zasedu i kao zločinac bežao sam dublje u
Kad sam pored manastirske porte prošao, sretne me kaluđer, pogleda me oštro i htede nešto progovoriti, ali ja obodem konja i brzo kao strela ostavim za sobom manastir zajedno sa
Živko, kao obično, zaiska od mehandžije litru komovice, ali kaluđer nije dopustio da mu se donese... Živko ga samo pogleda, ali ne reče ni reči; diže se, ode u ćiler, pa natoči sam sebi
Obradović, Dositej - BASNE
” A Dalmatini vele: „Ni za što nije nego za kaluđere”, jer kod njih prosjak i kaluđer jedno znači. Kad su Atinejci počeli od dobrodjetelji svojih starih odustavati i lenosti predavati se, onda je to bilo
U egipetskomu otačniku stoji napisano da u livijskoj pustinji nahođahu se dva pustinika, jedan nestorijanin kaluđer, a drugi derviš musulman.
Kako nas vide Mađari, viču da mi ištemo ljudma kuće, nego da nas teraju.” Ovi je lepo tolkovao, zašto: je li kaluđer, on ište.
Ja sam ostario već sa mnogih naroda i jezika kaluđeri (i sam, da koja sam guja nego kaluđer, kad ovako sam živim, razve što u crnim haljinam obučen ne hodim), jošte, hvala gospodu bogu, nisam ni u jednom rodu i
Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI
i popa biti, za čim je onda svaki težio, jerbo u Srbiji nije onda bilo drugoga gospodstva, krome biti knez, pop ili kaluđer, a i pandur imao je neko malo odličije.
Vidajićem, naglo udare na šančić, no i hrabro odbiju: tukući se vas dan i sav šanac optekli; dok pred veče neki kaluđer iz Kaonskog Monastira, Makarije, i Petar Moler sa 20 momaka iz šume prospu puške, poviču: „Juriš, juriš, braćo, vi
o svojoj nahiji; da će svakoga pravednoga zastupati i braniti, a kriva, bio on komendant, vojvoda, buljubaša, pop ili kaluđer, ili kmet, bez razlike i licemerija, krivca velikoga za njegova dela u sinodu javiti, sinod pak vrhovnome voždu
Crnjanski, Miloš - Seobe 2
Kopša je, srdžbom ostarelog čoveka, za sve to krivio tog jednog čoveka, Vanija, za koga je tvrdio da je protuva. Taj kaluđer je pratio u Vijeni vladiku Vasilija i zna ga.
Na sastanku, međutim, Isakoviča i Mikaila Vani, kaluđer je bio očarao Isakoviča, i uzeo mu, odmah, i prijateljstvo, i pare.
Agagijanijan je znao da je taj čovek, kaluđer, iz manastira Hodoš, i da je u Beč došao manastirskim poslom, pa je, manastirske, novce, profućkao, i ostao.
Žeravica želanija prema ženi gori u svakom čoveku, pa i kaluđeru, jer je to volja Božija. Zato, da bi se kaluđer, posle, u manastirskoj tišini, u molitvi, sa suzama u očima, kajao, mučio, a sujetu ovog sveta uvideo i upoznao!
Ostade zanemeo, kad taj, neuki, nepismeni, kaluđer, koji beše manastirske novce profućkao i u bludu u Vijeni ogrezao, reče to, i ode.
Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA
Mislim, kad svrši više škole, da ga dam u Karlovce u bogosloviju, pa onda da bude kaluđer; kaluđeri najlakše žive, a može postati vladika. — Ja ne bi’ za to bila.
— Pa ne mora baš biti ni kaluđer, može biti prota, i to nije rđavo. — Ne bi’ volela da nosi reverendu, volem sablju. — Šta, da bude soldat, a
Crnjanski, Miloš - Seobe 1
drugi put, javljajući mu da patrijarh ne može da ga pusti k sebi, ali da će se bolesnoj gospoži Dafini poslati naročiti kaluđer.
Matavulj, Simo - USKOK
? — pita Janko smijući se. — Zašto ne, đetiću? Kako ne? Nijesi kaluđer, hvala bogu! Zar ne bi grjehota i šteta bila da takav đetić od takve kuće, a sad još od ovakog brastva, nema poroda?
Sjeđahu: vladika Petar, đakon Ivo, arhimandrit Janićije i kaluđer Josif. Do ovoga, na struci prostrtoj na podu, sjeđaše podvitijeh nogu mlad guslar, s dvije male puške i jataganom za
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
on je prost čovek, praznoveran kaluđer, slab pisac. Inače piše dosta dobrim narodnim jezikom. Celo delo je bez književne vrednosti, i ima značaja utoliko što
Bio je možda najobrazovaniji srpski kaluđer svoga vremena, znao je ruski i poljski, i prevodio je sa tih jezika. Njegov rad pada u doba od 1716.
Bio je obrazovan kaluđer, i od njega je ostalo nekoliko dela. Najglavniji mu je posao: Stematografïa, koja je, posvećena patrijarhu Arseniju IV
Od važnijih književnih dela jeste ep Kralь Dečanskiй (Budim, 1846, drugo izdanje 1860) i roman Kaluđer (Novi Sad, 1881). Pored toga uređivao je Serbski lѣtopisъ u dva maha, 1842—1847.
Sve su to samo neuspeli pokušaji. Roman Kaluđer je relativno bolji i sadrži više života i stvarnosti. Subotić je imao jaku radnu snagu i velike ambicije, i što je
1841. pokaluđerio se i do 1843. ostao kao iskušenik u manastiru Kuveždinu. Od 1843. bio je pridvorni kaluđer u mitropolita Josifa Rajačića. 1848.
Milićević, Vuk - Bespuće
žalobno zvonila dva zvonca u dječjim rukama; isprekidano i lomno miješala se zvona sa starog manastira; krupan plećat kaluđer, u staroj crnoj odeždi koja mu je bila prekratka, sa raširenim krstom na leđima, držeći u koščatoj ruci nisko oborenu
Manastir je ostavio crkvi samo svoje ime i u nju dolažaše, svake druge nedjelje, jedan kaluđer iz Bosne da služi liturgiju.
On stade nedaleko od ulaza, i svi se pogledi upraviše na njega. Kaluđer razmahivao kadionicom, strijeljajući očima. Za pijevnicom pojao jadno i žalostivo neki napola slijepi i krezubi
Prekidajući pojca u polovini započete pjesme, zagrmi kaluđer iz oltara, ne puštajući nikad starca da započeto dovrši, žureći se kraju.
Poslije pola sata, između svijeta koji se vraćaše iz crkve, projaha kaluđer, sa izlinjalom kamilavkom na glavi, na osamarenom konjčetu sa podsavijenim nogama koje mlatarahu podbadajući lijeno
Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI
Peva staru pesmu: kako kad’n Stana u baštu išetala, izgubila srma-kolan, u sreću joj mlad kaluđer, njega nabedila za kolan i kune ga: Ako si zel srma-kolan, Kato kolan da se viješ.
u sreću joj mlad kaluđer, njega nabedila za kolan i kune ga: Ako si zel srma-kolan, Kato kolan da se viješ. Kaluđer se kune, moli je: Nesam, Stano, živa bila! Ako sam zel srma-kolan, Kato kolan da se vijem, Oko tvoja snaga!...
Kostić, Laza - PESME
” — Tako se moli duša sirote, sklope se vrata, kaluđer ode. III Kaluđer crni ozbiljnim krokom zamišljen se penje uz trošno stepenje, poniznim licem, grozom dubokom, suhonjavom
” — Tako se moli duša sirote, sklope se vrata, kaluđer ode. III Kaluđer crni ozbiljnim krokom zamišljen se penje uz trošno stepenje, poniznim licem, grozom dubokom, suhonjavom rukom o vrata
” kaluđer se javlja, „Dobra ti sreća pored bolja zdravlja! Al' osim zdravlja tvoga i sreće, još ima nešto dužnost da ti reče: bula je
Pa sad bar, oče, sad bar dopusti, hrišćanska milost da je u dvor pusti!” Tako se moli kaluđer sedi, brojanice niže, u zemlju gledi, brojanice niže, kô da reči broji, da l' suviše reče ko da se boji.
Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA
Kad bude četvrti dan, anđeo se načini kaluđer, pa dođe rano ujutru i zateče ih svu trojicu kod kuće, pa im reče: — Hajdete za mnom da vam dam bolju hranu.
A bog mu želju ispuni. Jednom je taj čojek nekud išao, pa se zamislio, dok u tom iskrsne pred njega jedan kaluđer, a to je bio sveti Savo, pa mu reče: — Starče, šta bi najvolio da vidiš na svijetu?
Najposlije mu dosadi, te stane moliti boga da umre. Utome dođe k njemu od nekuda nekakav kaluđer, i tek što ga vidi, reče mu: — Blago tebi, moj bolesniče i hrišćanine, kad toliko boluješ!
Bolesnik mu reče: — Kakvo blago? — Ovako blago bog tebi dao, pak da se nasitiš! — Ja sam čitao — reče kaluđer — đe stoji napisano: Ašte gospod ljubit kogo, togo nakazujet. — A šta će to reći, oče? — zapita bolesnik.
— A šta će to reći, oče? — zapita bolesnik. A kaluđer mu odgovori: — Bogme, reći će: da koga bog ljubi togaj se i opominje, pa tako se opominje i tebe, nego mu zafali. — Oću!
— onda rekne: — Nešto šušnu! Meni se učini — ima deset kurjaka. SLOVO IŽE ALI SIRCA NIŽE Zapisao kaluđer na sircu, đe se reže, iže, da bi poznao ako đak siječe malo.
SLOVO IŽE ALI SIRCA NIŽE Zapisao kaluđer na sircu, đe se reže, iže, da bi poznao ako đak siječe malo. Kad kaluđer iziđe iz sobe, onda đak uzme sirac da odsiječe malo, a kad vidi na sircu iže, on odsiječe poveliku krišku, pa zapiše
Kad dođe kaluđer, pogleda sirac i uzme u ruke: — Vaistinu slovo ize, ali sirca nize! ĐAVOLAK Uzeo kaluđer Svetogorac malo dijete
Kad dođe kaluđer, pogleda sirac i uzme u ruke: — Vaistinu slovo ize, ali sirca nize! ĐAVOLAK Uzeo kaluđer Svetogorac malo dijete muško dok još nije znalo za se, pa ga odnio u Svetu Goru i onamo ga othranio i naučio knjizi.
A kaluđer, kao namrgođen, odgovori mu: — Ne gledaj onamo, sinko, niti pitaj šta je. Ono je đavo. Onda đak najumiljatijim glasom
Tešić, Milosav - U TESNOM SKLOPU
Diše pšeničnik, mek kao sunđer. Mladicu kupa ribar kaluđer. Tihuje ovde mala bolnica, ljupko krečena. Lice sušice, pečal, prokaza - seja ognjica. (Odiše zrakom prah od dušice.
Crnjanski, Miloš - Lirika Itake
Znamo, sigurno, da mi se praded zvao: Jovan. Da mu je brat bio pop, i stric pop, a mlađi brat kaluđer. Taj kaluđer, Teodosija Cernjanski, sahranjen je u manastiru Vojlovici, kod Pančeva, gde mu se nalazi nadgrobni
Znamo, sigurno, da mi se praded zvao: Jovan. Da mu je brat bio pop, i stric pop, a mlađi brat kaluđer. Taj kaluđer, Teodosija Cernjanski, sahranjen je u manastiru Vojlovici, kod Pančeva, gde mu se nalazi nadgrobni spomenik, i slika.
On je putovao do Rusije. Taj kaluđer mora da je bio bezbožnik, jer je toliko napadao na kćeri seljaka, da su ga jednom, u Vršcu, bacili u nabujali Mesić.
Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME
Miš šmugne pod kućni patos, A kaluđer čak na Atos, Paličnjak se prikrije Pomoću mimikrije: On grančicu oponaša, Oj živote, tugo naša!
Petrović, Mihailo Alas - ROMAN JEGULJE
sa mlečcem, ili ženku sa ikrom, niti njen izbačen mlečac ili ikru. Pa kako onda jegulja postaje? pita se stari bradati kaluđer.
Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC
KADA DOĐOŠE BLIZU CRKVE, ALI JE IGUMAN STEFAN PRED CRKVOM I JOŠT JEDAN KALUĐER, KOJI DRŽAŠE SVETI PUTIR U RUKE. IGUMAN STEFAN Ja ne vidim, nego čujem dosta.
Matavulj, Simo - USKOK JANKO
„Diži se, razdanilo se već, reci Stevanu neka zvoni na jutrenju!“ „Odmah, Gospodaru!“ Kaluđer sjede na široku stolicu prema slabome ognju, obori glavu, pa izvadiv iz džepa brojanice stade puštati kroz prste zrno po
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
— Pripovijeda se da je nekakav kaluđer u nevolji donio trgovcu od nekakva sveca rebro okovano u srebro, i iskao da mu na nj pozajmi novaca (tj.
Moj mertik neće ubiti (a dva mi ne dadu, makar na svakom čokotu rodio). — Kažu da reče kaluđer kad ko kaže da je tuča pobila ili da će pobiti — vinograde. Po pustoj crkvi i psi laju.
— Pripovijedaju da se našlo u tefteru nekakvog kaluđera. Tuka, bubi štuka! — Kazao pop ili kaluđer, kad su negdje uz post preda nj donijeli pečenu tuku, i ovijem rečima kao pretvorivši je u ribu, stao jesti.
Ako je i Bogu, mnogo je. — Kaluđer i đak došli kod nekake babe da svete vodicu. Kad kaluđer zaište svijeću, baba mu donese veliki sirac voska, govoreći
Ako je i Bogu, mnogo je. — Kaluđer i đak došli kod nekake babe da svete vodicu. Kad kaluđer zaište svijeću, baba mu donese veliki sirac voska, govoreći da nema svijeće gotove, već neka je s đakom načini.
zaište svijeću, baba mu donese veliki sirac voska, govoreći da nema svijeće gotove, već neka je s đakom načini. Kaluđer videći veliki sirac voska, i znajući da svijeća ona što u takijem događajima preteče, ostaje njemu, poviče na đaka da
Kad kaluđer, poranivši po svom običaju u crkvu, vidi po porti upaljene svijeće đe idu, on se stane krstiti i govoriti: „Anatemate
“ — on mu odgovori: „Išao sam na Braiće kao što si mi ti sinoć rekao“. Slovo „iže“, ali sirca niže. — Zapisao kaluđer na sircu (đe se reže) „iže“ (i), da bi poznao ako đak odsiječe malo.
— Zapisao kaluđer na sircu (đe se reže) „iže“ (i), da bi poznao ako đak odsiječe malo. Kad kaluđer iziđe iz sobe, đak uzme sirac da odsiječe malo, a kad vidi na sircu iže, on odsiječe poveliku krišku, pa zapiše opet
Kad dođe kaluđer, pogleda sirac i uzme u ruke: „Vaistinu, slovo „iže“, ali sirca niže“. Šerbetašče, pone, zakon ti! — Srete nekakav
— Srete nekakav bijesan Turčin kaluđera na putu, pa pritjera k njemu konja i poviče: „Šerbetašče, pope, zakon ti!“ Kaluđer, kao zaplašen, odgovori: „Hoću, gospodaru, hoću“.
Onda Turčin poviče: „Medet“, a kaluđer: „Bezakoniče jedan: ko će ti ugoditi? Sad išteš šerbeta, sad meda“. Varka pred Marka.
Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE
83 18. ZAŠTO U LjUDI NIJE TABAN RAVAN? 85 19. ĐAVOLjA MAŠTANIJA I BOŽJA SILA. 86 20. POBRATIMSKI DAROVI. 88 21. KALUĐER I ČETIRI GRJEŠNIKA. 90 22. KOPANjE BLAGA. 91 23. LIJEPE HALjINE MNOGO KOJEŠTA UČINE. 92 24. DJEVOJKA BRŽA OD KONjA. 94 25.
Ele on tebe prejaa dvaput preko ćuprije.“ VIII. SLOVO IŽE, ALI SIRCA NIŽE. Zapisao kaluđer na sircu (đe se reže) iže (i): da bi poznao, ako đak osiječe malo od sirca.
Zapisao kaluđer na sircu (đe se reže) iže (i): da bi poznao, ako đak osiječe malo od sirca. Kad kaluđer iziđe iz sobe, onda đak uzme sirac, da osiječe malo, a kad vidi na sircu iže, onda osiječe poveliku krišku, pa zapiše
Kad dođe kaluđer, pogleda sirac i uzme u ruke: „Va istinu slovo ize, ali sirca nize.“ IX. ZAŠTO U LjUDI NIJE TABAN RAVAN?
40. Pero. 41. Čobani kad zovu žene, da ponesu muzlice, da muzu ovce. 42. Ognjilo i kremen, i varnica i trud. 43. Kaluđer traži soli. 44. Svraka na krmači. 45. Kaiš na nozi. 46, 47. Sunce. 48. Krevet, vrata i direk više vrata. 49. Plug.
(Pravda i krivda), 19. (Đavolja maštanija i Božja sila), 20. (Pobratimski darovi), 21. (Kaluđer i četiri grješnika), 22. (Kopanje blaga), 23. (Lijepe haljine mnogo koješta učine), 24. (Djevojka brža od konja), 26.
” Kad bude četvrti dan, anđeo se načini kaluđer, pa dođe rano ujutru i zateče ih svu trojicu kod kuće, pa im reče: „Hajdete za mnom da vam dam bolju hranu.
” Ali na mjesto aspri rastopi mu se štap u ruci, a kaluđer prekrsti one brojanice pak mu ih natače na glavu i reče: „Da vaskrsne Bog!
” i on se u oni čas strese i provrže se čovjekom kakav je i bio. | Ondar mu kaluđer reče: „O Hrišćanine! Hrišćanine! pokaj se od svojijeh grijehova, i moli se Bogu i zahvali mu koji je čuo plač roditelja
I Bog s nama! 21. KALUĐER I ČETIRI GRJEŠNIKA. Bio nekakav bogougodni kaluđer, bijele brade i glave, koji se vazda Bogu moljaše.
I Bog s nama! 21. KALUĐER I ČETIRI GRJEŠNIKA. Bio nekakav bogougodni kaluđer, bijele brade i glave, koji se vazda Bogu moljaše.
Ali kad viđeše kaluđera, ne znade im se strva kao da ih zemlja proždrije. Kaluđer pošto viđe šta bi, ukloni se malo za jedno drvo, dok evo ti opet ona ista tri konja, dođoše na jedan grob i nad njim
Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA
Srblji, ili izgovaraju «kaluđer», ili, kao neki drugi «kalađur»; ne znadu šta rade, niti izgovaraju kako valja. Ovo je grčka reč i ko [h]oće uprav da
Kaluđeri sami bez prošnje ne mogu živiti; kako je kaluđer, mora biti prosjak. Obaraju, zidaju, prave, popravljaju; za sve to valja da prose.
i nepravedno čini; svet razuma i rasuždenija, kojega mu je bog dao, ugašavajući i najveći božji dar pod noge gažeći. Kaluđer, dakle, koji samo kamilavku nosi i crne haljine, i samo se nariče kaluđer i samac, koji se samo ust’ma i slovom odrekao
Kaluđer, dakle, koji samo kamilavku nosi i crne haljine, i samo se nariče kaluđer i samac, koji se samo ust’ma i slovom odrekao sveta, a delom više traži | svet i svetske stvari nego mirski ljudi, i
Ne iz Jerusalima i iz Svete Gore, nego s neba da dođe kaluđer, ti mu ne bi dao prebijenu grešljiku ni slomljena novca.” Mal[enica]: „I ne bi[h], ne boj se, ne bi[h]!
Ti si sad ludo dete, zato gladuješ kao siromaški pas; mirski budući, nećeš mesa da jedeš, a kad budeš kaluđer, nećeš imati kad čekati ni da se ispeče; bićeš kao Turčin kad se namami na krmetinu”. Ja bi[h] ga pitao kako on to zna.
Gdi ću ja toliko knjigâ naći kao u [H]opovu? Taj dan po ručku vratismo se u manas|tir. Ja - mlad đakon i malen kaluđer, milo mi je bilo služiti s čredom i bez črede.
Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE
— Vidi se, da su imali rišpeta, jer je bradat, kâ kakav njiov kaluđer! — reče Vrtirep. Na drugom i na trećem oltaru svete Vićentija Perejra i Roka bijahu bezbožnici isprorešetali.
„Sreli se, veli, fratar i kaluđer. Faljen Isus, kaluđere! Bog ti pomogô, fratre! Šta ti radiš, kaluđere? Ja varam narod, fratre, a ti? I ja to pomalo.
Ćosić, Dobrica - KORENI
Jedni pričaju da sam bio kaluđer u Manasiji, ukrao manastirsko zlato, nešto proćerdao a nešto Đorđe sklo— nio sebi, jer, kažu, nikada ne odlazim u
nije postalo veliko, čudno oko, koje mirno gleda u nju. Bez poziva, kaluđer im je stvorio kapiju: on ih je, po dogovoru s Milunkom, čekao.
Bez poziva, kaluđer im je stvorio kapiju: on ih je, po dogovoru s Milunkom, čekao. Nije čula da im je kaluđer nazvao boga, pa je zaslutila zlo, sećajući se da Đorđe nije hteo da dođe na nedelju službu u manastir i pred narodom, u
Prišla je i poljubila ga u rukav: suvo su zvecnule brojanice, a kaluđer je pričao lepim, uspavljujućim glasom, nikad to neće zaboraviti: „Vidim, Bog je blagoslovio vašu kuću i nečastivi je
se, suzama umij grešno telo, pa lezi ispod grobnice I čekaj da te njegova svetlost obasja“, nadušak je izgovorio kaluđer. Uplašeno se okretala i gledala svece po zidovima, osvetljene kandilima i svećama u čiracima.
Uplašeno se okretala i gledala svece po zidovima, osvetljene kandilima i svećama u čiracima. Onda joj je kaluđer prišao, uzeo je za ruku i priveo kamenom kovčegu, podignutom od zemlje koliko je potrebno da se čovek provuče.
U svitanje, mekim šumom goveđih opanaka prišao joj je kaluđer i pozvao je da ustane. Zapalila je dvanaest sveća, poljubila krst hladniji od zimskog jutra, stavila dukat na istegnut
jutra, stavila dukat na istegnut i posrebren Hristov trbuh, gadljivo ispila bajatu i mirišljavu vodicu, koju joj je kaluđer pružio u zemljanoj ćasi. Njen umoran i jecav uzdah dugo je puzio po kamenim rebrima crkve.
Pritera kobilu do samih manastirskih vrata, a kaluđer potrča k njemu uplašeno mašući rukama. On siđe s konja i dizgine pruži zgranutom kaluđeru, koji se, okrenut vratima
— prezrivo reče Aćim i zbog reči i zbog sivih rita što vise na njemu. — Gde su oni što daju vodicu? Unuk mi se rodio. Kaluđer zbunjeno prihvati dizgine i belu kobilu povuče prema lipi. Iz konaka izmile i pođe k njemu nekoliko brada i mantija.
Bila je hajduk. Umela je da podvikne kao četovođa i mazno da se ulukavi kao kaluđer pobegunac. Znala je krivo da izmeri, smela da zakine nadnicu. Htela je svojski da pomogne kad si u muci.
Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA
Zakucam onde. Vratar, natmureni kaluđer, otvara mi kapiju. Krstim se i ulazim. Na samom ulazu, pored zida, stoji tas za priloge manastiru.
Ali opat krenu u manastirski ekonomat. Onde ga dočeka nastojnik, kaluđer, u stavu očekivanja starešinskih naredaba. „Dragi Marko!“, reče mu opat.
„Onda ga, bome, moramo čestito počastiti!“, odgovori odlučno kaluđer. „I ja mislim, dragi moj Marko. A šta imaš od jela na stovarištu?
„Da li si, Marko, zabeležio ime tog botoudnog priložnika?“ „Pa dabogme!“ „A da li su petlovi dobro utovljeni?“ Kaluđer mljacnu samo jezikom, a opat mu naredi: „Da se očita naročita molitva za spas ovog priložnika!
“ Kaluđer mljacnu samo jezikom, a opat mu naredi: „Da se očita naročita molitva za spas ovog priložnika!“ Kaluđer nastavi svoj izveštaj: „Ribar Čeruti doneo je punu korpu ribe“. „Šta si mu obećao za taj dar?“ „Tri očenaša“.
Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE
sasvim drugi fakat o njemu i njegovom zanimanju, a naime: da je on, Ilija Vasić, nekad samo kaluđersko zvanje imao, dakle kaluđer bio (i to u manastiru Draču), pa se — poznato je mnogim očevicima, kaže se u toj tendencioznoj izjavi — kao takav za
se kadgod, i za više, i veću sumu, a kamoli za dinar i po (što i pre rata nije predstavljalo Bog zna kakav novac) kao kaluđer, što takođe nikad u životu nije bio, puzao uz telegrafske i druge slične bandere — ljutio se neiskazano zbog svega
Ranković, Svetolik P. - GORSKI CAR
Stanka stadoše napred, jedno pored drugoga, a iza njih se namestiše Radovan i Kosta sami, ne očekujući da ih ko pozove. Kaluđer ih i ne pogleda, već samo sastavi ruke mladencima, pa se obrte stolu i stade da čita.
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA
PLAĆA GLOBU 282 ERO I KADIJA 283 ERO I TURČIN 284 ERO S ONOGA SVIJETA 286 ERA U CRKVI 288 ERE POJE VRBU 289 KALUĐER I ERA 290 GLADNE SE GODINE NE NAPLAĆUJU DUGOVI 292 LjUDI DIJELE ŽENE 293 ZAŠTO LATINSKI POPOVI NOSE KLOBUK NA TRI
296 KALUĐER I DIJETE SEOSKO 297 MLADOŽENjA I KALUĐER 298 NEVJESTA, ZAOVA I KALUĐER 299 ĐAVOLAK 300 SLOVO IŽE, ALI SIRCA NIŽE 301 BON
296 KALUĐER I DIJETE SEOSKO 297 MLADOŽENjA I KALUĐER 298 NEVJESTA, ZAOVA I KALUĐER 299 ĐAVOLAK 300 SLOVO IŽE, ALI SIRCA NIŽE 301 BONIK I BOLEST 302 AKO JE I BOGU, MNOGO
296 KALUĐER I DIJETE SEOSKO 297 MLADOŽENjA I KALUĐER 298 NEVJESTA, ZAOVA I KALUĐER 299 ĐAVOLAK 300 SLOVO IŽE, ALI SIRCA NIŽE 301 BONIK I BOLEST 302 AKO JE I BOGU, MNOGO JE 303 DERVIŠ I KUVAR 304 A KI
ocu, i to njemu bilo tako teško da je sagradio sebi malu kućicu odmah do velike, zajedničke, i tu živio sam za se kao kaluđer.
Sveti Sava zapovedi jednom kaluđeru iz pratnje da učini po volji čobanima. Kaluđer mu prvo očita molitvu od goropadila, pa onda počne da ga krsti.
Kad ga je krstio, zapovedi mu da kaže: „Otrekok si“, a vuk: „Ovce kolj̓ si“. Kaluđer: „Otricaj si“, a vuk: „Ovce klaj si“.
Kaluđer: „Otricaj si“, a vuk: „Ovce klaj si“. — Ne pomaže mu, gospodine, — reče kaluđer svetom Savi — ni molitva ni krštenje: on sve jedno te jedno. Sveti Sava tada kaže čobanima da umlate vuka.
— Šta li je to, snašo? Ja to ne znam, a ne znaju ni moji svatovi. — To je kaluđer prošao, proveo mazgu i na njoj krupice soli. Kaluđeri roda nemaju, mazge se ne plode, a so niko ne seje.
Umalo što ne bi zlo! KALUĐER I ERA Putovao neki kaluđer pa sretne na putu Eru. Era, kad ugleda kaluđera, pokloni se pa vikne: — Pomoz̓ bog,
Umalo što ne bi zlo! KALUĐER I ERA Putovao neki kaluđer pa sretne na putu Eru. Era, kad ugleda kaluđera, pokloni se pa vikne: — Pomoz̓ bog, duhovniče! — Bog ti pomogao!
Era, kad ugleda kaluđera, pokloni se pa vikne: — Pomoz̓ bog, duhovniče! — Bog ti pomogao! — odgovori kaluđer. — Pa kuda ćeš, duhovniče, kud je tebe sreća povela? — upita Era. — Ama, vala, ne vodi me sreća nikud.
Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka
Ista ta mladost koja je pre podne, kao neki ozbiljni kaluđer, išla na klanjanje nekim čudesnim izvorima znanja, posle podne se žurno priključivala veseloj povorci kojaje hitala da se
Božović, Grigorije - KOSOVSKE PRIČE
Ali čudan je čovek Anadolac: pilji tuđim ženama u oči grđe no kakav zadrigli kaluđer kad u rano doba zađe po selu tobože da sveti vodicu. I malo-malo pa šapnu: „Ovaj Arnaud ima dve žene!..
Nisam više mogao gore da ostanem. Prelomilo mi se na duši. Pobegao sam ovamo. Da postanem derviš ili kaluđer, ako hoćeš. Kosovo sam izabrao za manastir ili tekiju, koje ti je po volji. Jer ono je mesto za primirenje. Groblje je.
Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA
Pralja pere košulje Pa peva kô luda; Kaluđer se Bogu moli Pa stenje od truda. Kopač mlata motikom Pa sadi krompire, A gospođe znoje se Oko friše-fire.
Jakšić, Đura - STANOJE GLAVAŠ
GLAVAŠ: „Nahrani gladnog I dušu vrati telu nemoćnom!“ Boga je živog stroga zapovest; Pa kad je, ćuteć, gazi kaluđer, Neka je gorski vrše sinovi... Hajd’ idi, Vuče!...
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
(U ovoj Antologiji istupaju kao pesnici tri vladike, tri austrijska oficira, jedan kaluđer, jedan sveštenik, a svi ostali, sem nekolicine pisaca od imena, činovnici su, najviših i sasvim neznatnih položaja;
On se rodio oko polovine 13. veka u Frajburgu i bio kaluđer franciškan, koji je zbog svoji hemičeski vježestva u tavnicu došao i tu svoga zatočenija vreme upotrebio na ovo
Kočić, Petar - IZABRANA DELA
Bio je učevan i 'vamo razgovaran ko kakav kaluđer. A bio je i poslušan. Dok ko umre, odmah po starog Miju, da mrtvaca okupa i da kod njeg' prešjedi, dok se ne ukopa.
— Šuti, ne diši! Eto ga! — Bradara, s kaluđerom na srijedu! — viknu Simeun i sjâ s ata. — Nije, Simeune, 'vođe kaluđer. Malo prije protrka tamo u selo — odgovara Bradara i drhće. — Meni je svejedno.
— Šta je? Što si se uplašio toliko? Kaluđer si. Nemaš djece, pa da će, ako večeras pogineš, plakati gladna i gola za tobom. „Šta ćemo, po Bogu braćo!“ Dobro.
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
BOGIŠA Schwertlіlіe (іrіѕ germanіca). Bogiša, perunika, kaluđer, v. SEZ, 17, 117. Prema jednom i drugom penom imenu moglo bi se pomisliti da stoji u vezi sa bogom (ѕummuѕ deuѕ),
Ćipiko, Ivo - Pauci
Za najmanju, iskopali bi ti kuću. Neće nego na svoju! — Pa upita: A što je s vašom blagajnom? Vele da bi ovaj kaluđer zasnovao je, brate, kao ništa. Što ne bi? Ali se boji ... gleda sebe.
goleme, kratke šije, ćelava, kome su i sami prsti na ruci pretili; o desnu mu sjedi gazda Jovo, do njega stari kaluđer otac Dionisije, oštra duguljasta lica i živih crnih očiju, pa mladi kaluđer; s lijeva, pako, fra Ante, primorac, doktor
o desnu mu sjedi gazda Jovo, do njega stari kaluđer otac Dionisije, oštra duguljasta lica i živih crnih očiju, pa mladi kaluđer; s lijeva, pako, fra Ante, primorac, doktor crkovnoga prava, a ostalih njih desetorica poredaše se po volji.
Dakle, neka ga bog poživi! Društvo oduševljeno prihvati zdravicu, mladi kaluđer zapjeva „Na mnogaja ljeta”, ali pjevajući ostade sam, i ućuta, jer fratri nadvladaše svojom pjesmom: „Mnogo lita sritan
Dakako, hoće se dobrih djela, a ne samo riječi. Mladi kaluđer ispitljivim, radoznalim pogledom pogleda na popa Vranu; i fratri zagledaše se, ali ipak pobegenaše doktoru.
Ovoga puta uzvik „živio” jači je; mladi kaluđer u zanosu opet otpoče „Na mnogaja ljeta”, ali društvo prevrnu i ote „Mnogo lita sritan bio!
— Ne izazivlju, — šapne ocu Dionisiju mladi kaluđer, otac Lavrentije, — nijesu još spomenuli hrvatskoga imena... Nemojte spomenuti ni vi našeg srpskoga, kad budete
? Da, sa nekoliko varićaka kukuruza misle da će svi naši prevjeriti!... — Vi uvijek jedno, — opazi mladi kaluđer, pobojavši se da, napit, otac Dionisije ne pomuti sloge... —Pusti ti njih... Kad oni varaju, varaću i ja ... —Tako je!
Bacajući za poslednji put kamen, čobanče se rasrdi i veli: — Ne bi bog! Pop—Vranin sluga ljuti se što opet kaluđer odnese barjak, a snažni fra Joso neće da se već umeće kad vidi da ne može prebaciti.
Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ
Ova nesrećna stvorenja veruju da je Dorotej čudotvorac. Jelena Danas smo saznali da je u manastir došao neki kaluđer iz Arilja, za koga kažu da je vešt vidar. Mogla bi to biti prilika za Lauša.
Jelena Bogdan se vratio iz manastira bez kaluđera. Rekli su mu dole da je kaluđer otišao u Janjinu, zbog lečenja neke dece ili tako nešto, ne sećam se više šta mi je Bogdan kazao.
Rekao sam mu da bude oprezan sa Laušem. Jelena Ne znam zašto mi se činilo da bi taj kaluđer−vidar morao biti visok suv starac duge bele brade, povijenog nosa i prodornog pogleda.
Lauš ga je dočekao kao razljućena osa. Siktao je, bogoradio i mumlao, jedva čekajući da kaluđer nešto progovori da bi još žešće osuo. Ovaj je ćutao.
u Pologu, pronijera krune i ličnog vladaočevog poznanika i već šta sve nije rekao da bi istakao svoju važnost. Kaluđer je sasvim ravnodušno, ne obazirući se na psovke, prišao krevetu, podigao pokrivač pa košulju i pažljivo se zagledao u
Potom se okrenu i reče da mu je potrebna mlaka voda. Kirča izađe iz prostorije, a kaluđer poče da vadi iz bisaga osušene listove nekog bilja koje nisam prepoznala, male tikvice s praškovima raznih boja i čiste
Kirča se vrati noseći vodu u bakraču. Kaluđer pokvasi krpu i stade da pere ranu tako vešto i pažljivo da bih to sve vreme gledala da sam mogla podneti grčenje
Ponovo sam nastavila da gledam kad se Lauševo ječanje malo stišalo. Kaluđer je već stavljao liske posute prahom i pričvršćavao ih uz ranu platnenim trakama.
pocrveneti, da će se zbuniti, početi da se pravda i da govori kako ona sve to čini iz zahvalnosti zbog toga što joj je kaluđer spasao muža od sigurne smrti, a ona mu eto sada vraća istom merom, pokazujući svoju predusretljivost i dobro srce.
i slova, a znao sam toliko da mogu pročitati, doduše uz natucanje, ono što je napisano, zaključio sam da taj usukani kaluđer piše sasvim dobro, ali da je Dimitrije bolji.
O, gospo moja, da mi je samo za tren jedan da u tvoje oble bele mišice ulijem malo moje snažurde, začas bi taj posrani kaluđer prđaknuo dole na dno vira i nikad više, nikada njegova žuta ćuba kose ne bi izronila na površinu Mrtvaja vira, ni igde.
Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA
ode, epove (Kralj Dečanski 1846, spev Potopljena Pešta 1838), drame (Nemanja, Zvonimir, Miloš Obilić), pripovetke, roman Kaluđer (1881).
Stanković, Borisav - TAŠANA
ČIN 68 PETI ČIN 87 TAŠANA (KOMAD IZ VRANjSKOG ŽIVOTA S PEVANjEM) LICA: MIRON, nekadašnji drug Tašanin, a sada kaluđer, varoški sveštenik i vladičin namesnik HADžI RISTA, prvak hadžija, pobratim Tašaninog svekra i staralac pokojnikove
Svet, on, taj svet, za drugo ništa i ne zna, već samo zna i pamti ono što je nekad bilo: kako je deda, kaluđer, bio naš komšija, pa s tobom odrastao, posle te tražio, prosio, pa kako te tatko ne dade za njega a on, tobož zbog
Ono je prošlo. Deda je on, kaluđer, Božji čovek. Da smo te njemu dali, sada bi i on bio baštovan, a ne ovo što je! STANA (pojavljuje se na vratima): Evo
bilo, što te nisu dali za mene, te sam zbog toga otišao u svet, i postao ovo što sam sada: vaš sveštenik, vaš deda kaluđer, isposnik Svete Gore, namesnik Svetoga Oca Prohora Pčinskog. I zato sam srećan.
I ja bih s njima, ali, znaš, nije red, da ja, kao kaluđer, u gunguli, čaršijom idem, pa zato sada ću sam... TAŠANA (navaljuje, sada već oslobođena): Ostani, ostani ti, dedo.
Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja
Vala nećeš! Neću se ženiti. Kamilavku, pa u arhimandrite. Ha! ha! Biću feš kaluđer, je li? Pavle, siromah, skoro sasvim ćelav, i nehotice upre oči u divnu kosu Brankovu. — Što kosa može da bude ukras!.
Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA
Tako, na primer, ako je neko opredeljen da bude kaluđer, on već od malena ima pritvornu fizionomiju, dobar apetit i naviku da meri tuđe zalogaje; ako je opredeljen da bude
Dođe, na primer, velikome inkvizitoru kaluđer-tamničar da mu referiše o stanju stvari, i ovaj ga pita: — Je li još živ don Miguel Fernandes graf od Sakramenta?
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
On ulazi u dvor Mine od Kostura prerušen kao kaluđer i igra „sitno kaluđerski“, jer je to odista najbolji način da bez muke savlada razbojnika koji mu je razorio kuću i
I, odista, ne poznavši ga, misleći da je pravi kaluđer, ona ga je zapitala da li su tuda prošli takvi i takvi ljudi. Na to je on odgovorio da su prošli juče rano, i primetio
dobili su od kralja Kupinik (sada Kupinovo), Slankamen, Berkasovo i Kostajnicu. A kad se Đurađ zakaluđerio (kao kaluđer zvao se Maksim), Jovan je postao despot. On je poslednji potomak staroga despota Đurđa.
klisuri Vardara (Demir-kapija je turska reč, na našem jeziku: Železna vrata) derviš, dervišina — siromah, muslimanski kaluđer despot — gospodar; tako su se zvali neki srpski vladari posle kosovske bitke Dečani — manastir u Metohiji koji je
Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU
Serđije onda u to dobi bijaše patrijarh: a kaluđer — kalojer, što im zna drugo pomoći, što li uvavestiti na koju hitlenu okret kako će se braniti i biti s kojom silom i
Po bratnjoj smrti i opet Maksima, ako je i kaluđer, poče ga kaniti kralj i sva gospoda nudeći ga neka prihvati te oficije despotske da im ne prelazi očevina u tuđe ruke.
A nisam pop ni kaluđer, svetski sam čovek, nije meni do pisma i čatanja, nit je to moj posao, nego kaluđerski i popovski, đački — kojino ne
Promene nejma... (smrt) Ni govori, ni romoli a vid čovečiji ima (ikona) Jedna glava, jedno grlo, suretina odelo (kaluđer) Njima sreća, ostalim šteta (trgovci) Ka gladnome dokopati se situ lepa se jedžeka najesti, udes je, tako i želiti