Simović, Ljubomir - NAJLEPŠE PESME
da dopuni težinu sveta, na tas, na sve to, iz ruku visina, kaplje krv, na krv praminja sneg. Vuk Karadžić na sto, na drugi tas, mastionicu stavlja kao teg. POGLED KROZ TRI PROZORA I rat, i smrt, sve ću zaboraviti!
Iz mračne zimske zemlje izranjajući, gologlavi, dočekuju me vrhovi planina, kao bogovi. SINjAJEVINA Vuk Karadžić je u Srpskom rječniku ceo ovaj plavi planinski venac sažeo u dve reči i napisao: „Sinjajevina, goletna i bezvodna
Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI
maja 1805. leto. A i g. Vuk [Karadžić] piše u svojoj „Danici” da je vladika u Smederevu u sinodu bio, no to nije pogodio: bio bi, al da nije vladika
Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
Srpske narodne pesme i pripovetke skupio je u početku XIX veka Vuk Karadžić. To su najbolje i najpotpunije zbirke folklora od svih južnoslovenskih.
Ali je ovu reformu ostvario tek Vuk Karadžić, poreklom iz Srbije, u koju su se njegovi preci doselili iz Hercegovine, gde su pripadali plemenu Drobnjacima.
Veliku darovitost i prostrane koncepcije pokazali su dinarski samouci: Karađorđe, Miloš, Vuk Karadžić, Njegoš; pored drugih (Rački, Kopitar, Mažuranić, Miklošić, Prešern itd.).
pripovedaka, basni i poslovica su neosporno pastirskog porekla, bar u njihovu prvobitnom obliku, kako ih je skupio Vuk Karadžić. I zaista, u njima su česte aluzije na pastirski život.
mlade žene i devojke, i naokolo trpeze u pesmama pripevaju sve muške, koji su za trpezom, i to redimice“ (Vuk Karadžić). Kad ko umre, ožale ga srodnice zagorskim jaukalicama ili tužbalicama, koje su osobito izrazite i kitnjaste.
I inače se u Boki javljaju izolovane male geografske celine, unekoliko različnih osobina, na koje je još Vuk Karadžić obratio pažnju. Utvrđivanje svega toga zadatak je detaljnih etnopsihičkih studija.
uopšte vrlo dugačke, prepune epizoda i varijanata, ali su im u osnovi motivi isti kao i u pesmama koje je skupio Vuk Karadžić.
Ali među njima nema nijednog koji bi stojao bar blizu velikih dinarskih samouka kao što su Vuk Karadžić i Njegoš. Po evropskom ugledu Bugari su stvorili universitet, Akademiju nauka, pozorište i umetničku školu, ali nisu
Ali je reformu srpskog jezika i književnosti u narodnom duhu izveo tek Vuk Karadžić. On je svojim radom poglavito uticao na Srbe u Austo-Ugarskoj, koji su zatim davali ton književnosti i duhovnom životu
U ovim je krajevima Vuk Karadžić čuo i zabeležio mnoge od najboljih narodnih pesama, naročito lirskih. Ovo je stanovništvo uvek živelo istim duhovnim
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
) Ime Vuk je nesumnjivo prevashodno zaštitno, opasno ime koje treba da uplaši demone. Zato je i Vuk Karadžić, rođen u porodici u kojoj je pre njega umrlo petoro dece, dobio upravo to ime.
(Vuletić-Vukasović, V., Karadžić, 1901, s. 220) BLAGOSLOVI U ZDRAVICAMA NA BOŽIĆ — Da Bog da, da u ovi dom bidne ovoliko muškije’ glava, ovoliko
³⁴ I ovaj deo našeg narodnog blaga, dečje narodne igre, započeo je da prikuplja i opisuje Vuk Karadžić, a posao su nastavili njegovi sledbenici: Nikola Begović, Vuk Vrčević, Milan Đ. Milićević, Luka Grđić Bjelokosić itd.
Najpoznatije takve igre jesu: „bananje“, „klis“, „kupa“, „čulanje“ (Vuk Karadžić); „piti vino“, „loptanje“, „skoka junačkoga“ (Begović); „nožanja“, „robova“, „rvanja“ (Milićević).
FUSNOTE ¹ Filipović, M. S., „Vuk Karadžić kao etnolog“, u: Karadžić, V. S., Etnografski spisi, Prosveta-Nolit, Beograd 1987, s. 393-403; Drobnjaković, B.
FUSNOTE ¹ Filipović, M. S., „Vuk Karadžić kao etnolog“, u: Karadžić, V. S., Etnografski spisi, Prosveta-Nolit, Beograd 1987, s. 393-403; Drobnjaković, B.
276. ³² Grbić, S. M., isto, s. 160; Stanojević, M. S., isto, s. 33. ³³ Đorđević, T. R., isto, s. 280. ³⁴ Karadžić, V. S., Srpski rječnik (1818), Prosveta—Nolit, Beograd 1987. s. 169. ³⁵ Dušanić, S.
15. ⁴⁵ Karadžić, V. S., isto, s. 436. ⁴⁶ Vukanović, T., isto, s. 213. ⁴⁷ Vrčević, V., „Narodno sujevjerije: vračanje, slutnja i bajanja“
47. ⁴⁸ Vukova građa, SEZ, L, Beograd 1934, s. 27. ⁴⁹ Karadžić, V. S., Život i običaji naroda srpskoga, Prosveta—Nolit, Beograd 1987, s. 102. ⁵⁰ Grđić Bjelokosić, L, isto, s. 207.
S., Život i običaji naroda srpskoga, Prosveta—Nolit, Beograd 1987, s. 102. ⁵⁰ Grđić Bjelokosić, L, isto, s. 207. ⁵¹ Karadžić, V. S., isto, s. 113. ⁵² Vukova građa, s. 15—16; Milošević, M.
191; Petrović, A., Narodni život i običaji u Skopskoj Crnoj Gori, SEZ, knj. VII, SKA, Beograd 1907, s. 451. ⁴¹ Karadžić, V. S., Srpski rječnik (1852), I, Prosveta, Beograd 1986, s. 133. ⁴² Nikolić, V.
318; Lilek, E., „Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine“, GZM, 1—4, 1894, s. 654. ⁷ Karadžić, V. S., Srpski rječnik (1852), I, Prosveta, Beograd 1986, s. 361.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
IDEJE 175 KULT NARODNE POEZIJE 177 OSNIVANjE STALNIH NARODNIH POZORIŠTA 179 JEZIK I PRAVOPIS 181 VUK ST. KARADžIĆ 183 NIKOLA TOMAZEO 206 BRANKO RADIČEVIĆ 209 BOGOBOJ ATANACKOVIĆ 214 JOKSIM NOVIĆ OTOČANIN 217 JOVAN SUNDEČIĆ 219 JOVAN
pažnja piscima koji su značajni kao tvorci idejnih i književnih pokreta, kao što su na primer Dositej Obradović i Vuk Karadžić.
primer ohrabrio pisati narodnim jezikom za narod; Pavle Solarić ga naziva »najvećim ilirskim pesmotvorcem«, a Vuk Karadžić priznaje da je čitanje Kačićeve zbirke bilo od uticaja na njegovu odluku da štampa svoju zbirku narodnih pesama.
Vuk Karadžić je 1817. godine upućivao Milovana Vidakovića da se uči srpskom jeziku u »gramatici Reljkovićevoj šokačkoj«. I pored tih
U Srbiji se duže održao. Vuk Karadžić pominje da je u početku XIX veka još bilo sveštenika i kaluđera koji su crkvene knjige čitali po srbuljski.
Njegova književna delatnost bila je takva da ga je Vuk Karadžić u izvesnom pogledu isticao pred Dositejem Obradovićem i da je slavist Dobrovski pisao da »nova srpska književnost
Obradović sa njegovim širokim racionalističkim, realističkim i zapadnjačkim idejama, i na one kojima je rodonačelnik Vuk Karadžić sa svojim romantičarskim i tradicionalističkim idejama.
Slovenski naučenjaci toga doba, Dobrovski i Kopitar, obratili su pažnju na Muškatirovićevu knjigu, a Vuk Karadžić uneo je mnoge poslovice iz nje u svoju zbirku srpskih narodnih poslovica iz 1836.
Još 1827. Vuk Karadžić piše da u Srbiji »ni u sto sela nema svuda jedne škole... Osim popova i kaluđera jedva bi čovjek u 1000 duša mogao
Jedina dva srpska pisca rodom iz Srbije, Milovan Vidaković i Vuk Karadžić, nisu imali mogućnosti da žive i rade u Srbiji, koja se postupno preobražavala iz vekovnog turskog pašaluka u modernu
Vuk Karadžić je oko 1817. predlagao da se priredi jedan sastanak učenih Srba na kome će se rešiti pitanje o književnom jeziku i pravop
do 1821. izlazio u Beču, a od 1833—1836. u Beogradu.50 Vuk Karadžić dao je za nekoliko godina svoju Danicu, od 1826—1829. i za 1834.
Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA
Teškoće su otpočele još od oca. Sam Vuk Karadžić u početku svog rada na narodnom jeziku, na narodnu priču ne obraća nikakvu pažnju.
“ Skupljač Vuk Karadžić prve je pripovetke zabeležio od Vuka čobanina, tj. od samoga sebe, kako je bio upamtio da su se pričale u Tršiću;
(Samo u prvim dvema Vrčevićevim knjigama nalazi se oko 700 narodnih pripovedaka, prema 120—150 koliko ih je Karadžić zapisao u raznim prilikama radeći na tome celog života.
Vuk Stefanović: Srpski rječnik, Beč 1818. 2. Vuk Stef. Karadžić: Srpski rječnik, Beč 1852. z. V. S.: Narodne srpske pripovijetke, Beč 1821. 4.
2. Vuk Stef. Karadžić: Srpski rječnik, Beč 1852. z. V. S.: Narodne srpske pripovijetke, Beč 1821. 4. Vuk Stef Karadžić: Srpske narodne pripovijetke, Beč 1853. 5. Vuk Stef.
S.: Narodne srpske pripovijetke, Beč 1821. 4. Vuk Stef Karadžić: Srpske narodne pripovijetke, Beč 1853. 5. Vuk Stef. Karadžić: Srpske narodne pripovijetke, Beč 1870 (u nakladi Ane udovice V. S. Karadžića). 6. Vuk Stef.
5. Vuk Stef. Karadžić: Srpske narodne pripovijetke, Beč 1870 (u nakladi Ane udovice V. S. Karadžića). 6. Vuk Stef. Karadžić: Srpske narodne poslovice i druge različne kao one u običaj uzete riječi, Cetinje 1836. 7. Vuk Stef.
Karadžić: Srpske narodne poslovice i druge različne kao one u običaj uzete riječi, Cetinje 1836. 7. Vuk Stef. Karadžić: Srpske narodne poslovice i druge različne kao one u običaj uzete riječi, Beč 1849. 8. Vuk Stef.
Vuk Stef. Karadžić: Srpske narodne poslovice i druge različne kao one u običaj uzete riječi, Beč 1849. 8. Vuk Stef. Karadžić: Život i običaji naroda srpskoga, Beč 1867 (u nakladi Ane udove V. S. Karadžića). 9.
6. STOJŠA I MLADEN: sve kao pod 3. 7. ZLA SVEKRVA: Vuk Karadžić ju je dobio od Vuka Vrčevića. Objavljena u posmrtnom izdanju Karadžićevih narodnih pripovedaka, 1870. 8.
24. PEPELjUGA: Po sećanju iz detinjstva, kako je upamtio da se pričala u Tršiću (Jadar), napisao je Vuk St. Karadžić i objavio u svom izdanju od 1853. 25.
29. USUD: Od dve verzije ove pripovetke, Gruje Mehandžića i Lazara Marjanovića, V. Karadžić se odlučio za prvu i objavio je u svom izdanju od 1853. 30.
Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE
— Ah, da! I tako zec zaspi potpuno pijan, tačno ispred svoje kuće, kad naiđu dva vuka. Ni jedan od njih nije bio Vuk Karadžić. Bila su to dva vuka koji uvek nailaze u ovakvim pričama i bez kojih slične priče ne bi ni postojale.
Tešić, Milosav - U TESNOM SKLOPU
BOŽIJE 170 BLAGO BOŽIJE 171 KRST VIDIKA 177 KOVIN, BIBLIOTEKA „VUK KARADžIĆ“: DVA RONDA ZA BUKET LEPIH BIBLIOTEKARKI 178 S KRSTOM SVOJIM PO KRSTU VIDIKA 180 ŠLjIVA SRPSKA 186 IMA NEKA
Čije sam nebo, čija travica? pita se Kyća iznad pepela. KRST VIDIKA KOVIN, BIBLIOTEKA „VUK KARADžIĆ“: DVA RONDA ZA BUKET LEPIH BIBLIOTEKARKI І Októbar pali bregove Banata, a vetar, srušen s napuklog hotela, u
Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME
ODA HADžI-TODORU Sredinom veka, na Karaburmi, živeo je Hadži- Todor Namršten kao Vuk Karadžić, nemilosrdan ko kondor: U jednosobnom stanu, sa ženom Milicom, vodio je bitku Za pravopis, za dobar jezik, za reč
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
Ovako im je ime dao Vuk St. Karadžić, njihov najzaslužniji skupljač. Po njemu, kad koja poslovica hoće da se rekne, u narodu se obično pre toga kaže ili doda:
Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE
KNjIŽEVNOSTI Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Vuk Stefanović Karadžić SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije klasičnih
Originalno izdanje dela nalazi se na Veb sajtu www.ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Vuk Stefanović Karadžić SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE Sadržaj NARODNE SRPSKE PRIPOVIJETKE 2 PREDGOVOR 3 I. ZLA ŽENA. 4 II. LAŽ ZA OPKLADU.
LISICA SE OSVETILA VUKU. 138 DODACI 140 1. VUKOV OGLAS ZA „SRPSKE NARODNE PRIPOVIJETKE”, 1853 141 2. OGLAS ANE KARADžIĆ ZA „SRPSKE NARODNE PRIPOVIJETKE”, 1869 142 3. SRPSKE NARODNE PRIPOVIJETKE. DRUGO UMNOŽENO IZDANjE.
164. Sjenka; jaje. 165. Sjekira. 166. Doboš. SRPSKE NARODNE PRIPOVIJETKE SKUPIO IH I NA SVIJET IZDAO VUK STEF. KARADžIĆ SLAVNOME NIJEMCU JAKOVU GRIMU PREDRAGI I MNOGOPOŠTOVANI PRIJATELjU Vi ste s pokojnijem Kopitarom najviše učinili te
Vaš U Beču o Mučenicima 1853. zahvalni prijatelj Vuk Stef. Karadžić PREDGOVOR Godine 1821 ja sam u Davidovićevijem novinama naštampao nekoliko našijeh narodnijeh pripovijedaka i
U Beču o Sreteniju 1852. Vuk Stef. Karadžić. 2. OGLAS ANE KARADžIĆ ZA „SRPSKE NARODNE PRIPOVIJETKE”, 1869 KNjIŽEVNI OGLAS.
U Beču o Sreteniju 1852. Vuk Stef. Karadžić. 2. OGLAS ANE KARADžIĆ ZA „SRPSKE NARODNE PRIPOVIJETKE”, 1869 KNjIŽEVNI OGLAS.
„SRPSKE NARODNE PRIPOVIJETKE” KOJE JE SKUPIO I NA SVIJET IZDAO VUK STEF. KARADžIĆ. (Drugo umnoženo izdanje.) Ta se knjiga rasprodala odmah za tim kako je na svijet izišla; ima tome gotovo punijeh 16
U Beču, 1853”] SRPSKE NARODNE PRIPOVIJETKE SKUPIO IH I NA SVIJET IZDAO VUK STEF. KARADžIĆ. Drugo umnoženo izdanje. U BEČU u nakladi Ane udovice V. S.
Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA
— u vezi s nečim kasati se — ticati se kastel — zamak, tvrđava katramunać — proklinjanje, «kletveno bdenije» (Vuk Karadžić) kačestvo — osobina kaštel — v.
Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL
Bio je, naprosto, onaj biblijski plamteći grm, nesvestan svoga plama. Ovoga puta, Karadžić je jedva dočekao kraj pevanju. U hitnji je zahvalio Višnjiću, u hitnji ga je poljubio.
U poslednje vreme taj uporni Karadžić ga je zasipao pismima i u svakom tražio isto: da Mušicki, neizostavno, prizove sebi onog slepog guslara Filipa i da ga
Dalje je guslar Mušickom trebalo da ispriča sve čega ce ceća iz svoga života a Mušicki, molio je Karadžić, neka to zabeleži i pošalje Vuku. Taj Karadžić je, zaista, imao dara da svoje poslove prebaci drugima.
Taj Karadžić je, zaista, imao dara da svoje poslove prebaci drugima. Da je nešto drugo u pitanju, Mušicki ne bi mario. Ali, Vuk je
Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI
Danas su nazivi ponovo odvojeni. Početkom prošlog veka Vuk Karadžić je kao osnovicu za novi srpski književni jezik uzeo novoštokavske govore.
Pa ipak, ne možemo a da ne primetimo da se zanemaruje sasvim očigledna činjenica da je Karadžić, uzevši za osnovicu novoštokavske hercegovačke govore, naš književni jezik praktično vezao za periferiju4, a ne za
Kao što se smatralo da je i Vuk Karadžić u književni jezik položio prostonarodni govor. Danas je, međutim, i jedno i drugo sporno.
služi da nam signalizuje, da nas praktično prebaci iz običnoga govora (teksta) u jedan poseban: poslovični, književni. Karadžić je naziv za žanr poslovica pozajmio od Rusa. Tu ulogu je u našem narodu imao upravo navedeni prebacivač.
obećao da ću ono što sam u tom kratkom eseju tek naznačio proširiti u pravu analizu kosovske usmene lirike, koju Vuk Karadžić nije imao prilike da zabeleži.
Miljković, Branko - PESME
Vuk St. Karadžić Otvori kam u kom iskra malaksava, Da lepši od praznika običan dan bude. Iznesi blago iz lažnih ostava, Iz izmišljenog
Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA
U šancu je vladala mrtva tišina. Vojnici s punim puškama stajali su ćutećki uz bedem. Pukovnik Karadžić hodao je po šancu povodeći se.
Dok se vojska postrajala, njen komandant potpukovnik Karadžić nešto ce živo razgovarao s Komarovom. Vojska kao more pritisla poljanu, a od nje malko u strani, na jednom brežuljku,
Vojska kao more pritisla poljanu, a od nje malko u strani, na jednom brežuljku, razgovaraju dve srpske vojvode — Karadžić i Komarov! Razgovor mopa da je važan, jer se vodi pred stupanje u bitku.
Razgovor mopa da je važan, jer se vodi pred stupanje u bitku. Eto, oni će ga sad svršiti, Karadžić će ce okrenuti, komandovati vojsci: »napred« i za sat — dva ovi će se mnogi bataljoni već trošiti u streljačkom lancu.
Posle klimnu glavom očajno i dodade: — No ja njih ne krivim, na svakoga ima po tri Turčina. Ali prokleti Karadžić! On se još ne čuje, još ne udara! U tome vajkanju dođosmo na brežuljak više prugovačkoga šanca, gde je stajao Černjajev.
— Valjade da traže Karadžića! Hodao je uzbuđeno, srdito i jednako je očajno pogledao na onu stranu kuda je odveo Karadžić devetnaest bataljona. — I Karadžić se još nigde ne pokazuje živ — reče Černjajev Komarovu.
Hodao je uzbuđeno, srdito i jednako je očajno pogledao na onu stranu kuda je odveo Karadžić devetnaest bataljona. — I Karadžić se još nigde ne pokazuje živ — reče Černjajev Komarovu.
Oficir odjuri a Černjajev se očajno stade pljeskati rukama: — Šta ću, šta ću sad? Kamo mi vojske? Gde je sad Karadžić? Gde je?.. No Černjajev kao da je imao više sreće no tačnih podataka o razmeštaju svojih bataljona.
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
„Mi smo nesrećni po mnogome koječemu (da ne rečem u svačemu)“, — pisao je Vuk Karadžić baš negde početkom godine 1848 — „ali smo u književnosti najnesrećniji.
A izdao ga Vuk Stef. Karadžić. Beč 1833, 85—6. A evo kakvom ocenom pesnikova položaja u savremenoj srpskoj književnosti, i kakvom ocenom njegova
Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti
u književnojezičku arenu ulazi neobično darovit i uz to smeli i borbeni samouk, seljački sin Vuk Karadžić, koji je prešao u Austriju kao izbeglica iz Srbije posle sloma Prvog srpskog ustanka.
Po Kopitarovom nagovoru Karadžić je pristupio objavljivanju narodnih umotvorina i obradi jezičkog materijala. Njegov Srpski rječnik s gramatikom iz 1818.
U svojim kasnijim radovima Karadžić je odredio nov stav prema crkvenoslovenskom jezičkom nasleđu. Ono se smelo zadržati samo u najnužnijoj meri, i to
se smelo zadržati samo u najnužnijoj meri, i to striktno prilagođeno glasovnoj i obličkoj strukturi srpskog jezika. Karadžić je korenito reformisao i srpsku azbuku izbacujući iz upotrebe sva ona zatečena ćirilska slova koja u srpskom narodnom
I dijalekat kojim je Karadžić pisao izazvao je oštra reagovanja. U dotadašnjoj književnosti dominirao je ekavski novoštokavski dijalekat severoistočnih
politička i privredna središta onovremenog Srpstva: cela Vojvodina i najveći deo dotad oslobođene Srbije, dok je Karadžić pisao svojim rodnim ijekavskim govorom, raširenim u zapadnoj Srbiji, u Bosni i Hercegovini, u Crnoj Gori i među Srbima
Uz to je Karadžić, dosledno veran fonetskom načelu, isključio iz upotrebe ćirilsko slovo za onaj stari slovenski vokal čiji je različiti
prve sistematski objavljene zbirke srpskih narodnih pesama, pripovedaka, zagonetki i poslovica, koje je Vuk Stefanović Karadžić sakupio "sa toplih usana naroda".
Sledi knjiga "ženskih pesma" iz Hercegovine (1866), koje je sakupio Karadžićev saradnik i pomagač Vuk Vrčević, a Vuk Karadžić ih je pred smrt pripremio za štampu.
godine usvojena međunarodna podela. Vuk Karadžić je, međutim, više od jednog veka ranije ovakvu klasifikaciju anticipirao.
Izvanredan poznavalac usmene građe, s osećajem za njen oblik i njenu funkciju, Vuk Karadžić je, iskazavši opisnom terminologijom suštinu ovih kategorija, preduhitrio međunarodni naučni tim za celo stoleće.
"). U tom smislu se Karadžić i poduhvatio stilizacije priča. Koliko je to bilo teško, požalio se još u Rječniku. KNjIŽEVNOST 18. I 19.
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
Pored porodilje mora biti b. l. obično kroz 40 dana (Karadžić, 1, 1899, 246; 4, 1903, 118; GZM, 6, 1894, 670); ili joj se b. l.
B. l. se meće detetu u amajliju (ŽSS, 295; SE3, 13, 289; Karadžić, 4, 1903, 194; 196; 198; 200), ili mu se prišiva za kapu (da ga štiti od more ili noćnica, GZM, b, 1894, 688; SEZ, 13,
prišiva za kapu (da ga štiti od more ili noćnica, GZM, b, 1894, 688; SEZ, 13, 287), ili se meće na prsa ili pod mišku (Karadžić, 4, 1903, 196), ili pod glavu (Hangі ‹Život i obіčajі Muѕlіmana u Boѕnі i Hercegovіnі, Sarajevo, 1906› 121); naročito
l. koji je pronikao kroz glavu ubijene zmije (ŽSS, 196; Karadžić, 4, 1903, 195). O Đurđevdanu meće se b. l. u torbu sa semenjem koje se, u apotropajskom cilju, sipa oko tora (SEZ, 19,
l. iz činjenice da se on ritualno jede i da se njime ljudi u neku ruku pričešćuju o pokladama (Karadžić, 2, 1900, 100) i o Badnjem večeru (Karadžić, 3, 1901, 64; SEZ, 16, 148; 40, 1927, 83).
da se on ritualno jede i da se njime ljudi u neku ruku pričešćuju o pokladama (Karadžić, 2, 1900, 100) i o Badnjem večeru (Karadžić, 3, 1901, 64; SEZ, 16, 148; 40, 1927, 83).
ili štapčetom pocepa odelo, koje se posle na tom mestu nikada neće moći zakrpiti), pa će ga đavo morati služiti (Karadžić, 1903, 194 id). Ko takav b. l.
za kapom, ili pod jezikom, ili u amajliji, moći će [na Uskrs u crkvi] poznati veštice (GZM, b, 1894, 672; ŽSS, 98; Karadžić, 4, 1903, 195), i na njega neće smeti nikakva avet ni anđama (SEZ, 32, 41). B. l. upotrebljuje se i u gatanjima.
pa ako ujutru desno pero bude veće, udaće se, a ako levo bude veće, neće (SEZ, 32, 1925, 40; slično ljubavno gatanje i u Karadžić, 3, 1901, 123). U narodnoj medicini b. l.
luk koji je bio upleten u venac od ivanjskog cveća, o Ivanjdanu (ŽSS, 133), ili koji je pronikao kroz zmijinu glavu (Karadžić, 4, 1903, 194; SEZ 32, 41), ili koji je o Badnjem večeru bio na stolu (ZNŽOJS, 19, 118). B. l.
l. (TRĐ, KNR, 36). Literatura: Mojo Medić, Bijeli luk i nokat, Javor, 1891, 189 id.; Tih. R. Đorđević: Beli luk, Karadžić, 4, 1903, 194 id. (BELI) SLEZ Eіbіѕch (althaea offіcіnalіѕ). (Beli) slez. S.
najprvi ide« (ZNŽOJS, 11, 270). Naročito jaku snagu ima s. koji je ubran na Biljani petak (Karadžić, 3, 1901, 121), na Đurđevdan (ZNŽOJS, 19, 171) i u Međudnevice (ŽSS, 134).
Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA
Konstantin Marinković: Otkrovenije Amerike od Kampea 1811. Umro Dositej Obradović 1814. Vuk St. Karadžić: Mala prostonarodna slaveno-serbska pesnarica Stefan Živković: Priključenija Telemaka, sina Uliseva (prevod Fenelonovog
Rođen Đorđe Natošević Vuk St. Karadžić: Narodne srpske pripovijetke 1824. Rođen Branko Radičević 1825. Rođen Jovan Sundečić Rođen Đorđe Rajković 1826.
Rođen Ljubomir Nenadović 1829. Umro Luka Milovanov Georgijević 1833. Rođen Jovan Jovanović Zmaj Vuk St. Karadžić: Luke Milovanovića opit nastavljenja k Srbskoj sličnorečnosti i slogomjerju ili prosodii.
Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA
Kao uzgred pominjem ovde da je iste godine kad sam se ja rodio umro Vuk Karadžić. To je jedna očevidna slučajnost, jer ja nisam imao tih pretenzija da se takav literat na taj način skloni da bi mi
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
Vuk Karadžić tako nešto i pretpostavlja. „Ja mislim“ kaže on „da su Srblji i prije Kosova imali i junačkih pjesama od starine, no bud
U Srpskom rječniku Vuk Stefanović Karadžić kaže: „Nikakoga Srbina nema koji ne zna za ime Marka Kraljevića.1 Ja ću ovdje naznačiti o njemu ono što se slabo u
Zanimljivu belešku o hajducima ostavio je Vuk Stefanović Karadžić u Srpskom rječniku: „Narod naš misli i pjeva“ — kaže Vuk između ostalog — „da su u nas hajduci postali od turske sile
„Sad već“ — kaže Vuk Karadžić — „ni sudija drugijeh nije bilo u zemlji osim dahija i njihovijeh kabadahija i subaša: knezovi su poslije
drugi veoma darovit narodni pesnik, — po svoj prilici — ispevao je pesmu Boj na Deligradu, „jer je ja“ — kaže Vuk Karadžić — „ni od koga tako po redu nisam mogao čuti kao od njega, a i oni od kojih sam je slušao — svi su mi kazivali da su je
Sem toga, u Loznici 1807. godine — kaže opet Vuk Karadžić — „slabo se kad ručalo ili večeralo bez pevača (i budući da je i g.
Sistematski rad na beleženju i objavljivanju junačkih pesama (i drugih narodnih umotvorina) započeo je tek Vuk Karadžić. On je taj posao radio bolje nego iko pre i posle njega. Manji broj junačkih pesama (uz ženske) objavio je 1814. i 1815.