Crnjanski, Miloš - Seobe 2
Prelazi stepe i beskrajne ravni na svom putu, ulazi kroz planinske klance Karpata i razliva se kao neka vulkanska lava po ravnici serbskog vojvodstva, koje je nekad bilo dno, u moru.
Znao je Vijenu, Sankt-Petersburg, geografiju, grofove hungarske, prevoje Karpata, sve, o čemu god je govorio. Za Kajzerlinga reče da pati od kijavica. Za Volkova, da mu je umro otac.
Avstrijac, uživa njegovo poverenje i svaki zadatak svršava: zna kako se nalazi kuća, kakvo je vreme u Duklji, pri prelazu Karpata, a zna i kako se nalazi ženska. Višnjevski Pavla zadrža i na večeri. Isakovič se izvinjavao, da je mrtav umoran sa puta.
Proučavao je, kao što ih samouci čitaju, topografske crteže o prevojima Karpata, koje je od postmajstera Hurke i Višnjevskog dobio. Bio je snužden pri tome.
Isakovič je najviše proučavao crteže u tim knjigama, bitaka, a proučavao i crteže prevoja Karpata, koje je Viševski imao. Viševski se Pavlu, na kraju, zahvalio.
poče da priča Đurđu, šta treba da kaže Višnjevskom, a upoznao ga je i sa svojom teorijom, da namerava da pođe preko Karpata, ne ovih dana, nego kad snegovi padnu. Uveren je, kaže, da će putovati, i udobnije, i brže, tako.
U to vreme pričalo se o prelasku Karpata, kao o prelasku nekih Himalaja, pa je, među putnicima u Poljsku, bilo velikog straha.
Đurđe i Petar su se bili dogovorili da Đurđe sačeka brata, u varoši Jaroslau, na drugoj strani Karpata, gde im je Višnjevski obećao da će ih udobno smestiti.
u Rosiju, kroz kraljevstvo Saksona, pa je Đurđe bio ushićen, da je, tako lako, prošao, u Poljsku, bliže cilju, preko Karpata.
Rosiju, iz Bačke i Banata, prolazile, te jeseni, kroz hungarsku ravnicu i brdovitu Slovačku, a nestajale na prevojima Karpata.
– posle sto godina, godine 1849, rosijske trupe ulazile u Mađarsku, da uguše mađarsku revoluciju, ulazile su, preko Karpata i silazile do Arada, tačno po Šterbinom kartografskom materijalu.
Samo je Trifun bio zapisan kao major. O Trifunu su, tek tad, čuli da se bio, pri prelazu Karpata, izgubio, a zalutao na moldavsku, tursku, granicu, gde je, u jednom rosijskom forpostu, čak i u nekoj čarki – u kojoj
Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
Rešili su ga osnivajući Vojne granice u poširokom pojasu zemlje od Velebita i Like do Karpata. Karlovac je postao središtem hrvatske a Varaždin slavonske Vojne granice.
Pavlović, Miodrag - Srbija do kraja veka
njima se pitaju Sloveni za zdravlje i za pravdu i ko će kad da se rodi i da l su dovoljno južni oni koji su sišli preko Karpata i da l se starac opet ženi da li se žene stari Sloveni rodićemo se opet slični bilju manje sužni o blago nama i teško
Crnjanski, Miloš - Lirika Itake
Nad njinim starim, lepim varošima, koje su se zavukle u slovačka, vlaška, rusinska srca Karpata, kao san, jednako visi kruna svetog Stefana.
Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME
požutelim knjigama, A najviše mi je šapnuo jedan prolećni vetar Koji je i u četvrtom veku nove ere Živeo iza planine Karpata.
Otkako, u šestom veku, krenuše hoda drhtava Iza Karpata — dospeše do najdaljih država. Otidi u Tokio, u Boston, u Rim il u Ostende, Svud ćeš otkriti trag bar jednog Srbende.
Ilić, Vojislav J. - PESME
Na rudinu pusti hata, Kucnimo se ja i ti; Još ne tutnji sa Karpata, Još pustara tvoja spi. Đeram se umorno sagô, a orô lagano kruži; Sunce je na zrenik stalo i vreo trepti zrak..
Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE
Ticao se iskorišćavanja vodene snage na jednom mestu erdeljskih Karpata. Tu sam predvideo i izveo akvedukt od armiranog betona koji je počivao na preko stotinu svodova, izgledao, dakle, kao
Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja
Nema više onda Tise, koja izvire u šumama ispod Karpata, baš ispod planine koja se zove Černa Gora. Posle, Tisa više nije ni bistra ni brza.