Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI
Tako su pričali mome ocu da su čitluci postali koji su do nemačke krajine trajali. Posle rata izvade knezovi 1793. godine hatišerif da u beogradskom pašaluku ne bude čitluk-sajbija ni aga,
buljuci po nahiji ̓oditi; dok veće i turski sudovi po kasabama se postave; a moj otac počne opet, kao i pre nemačke krajine, knezovati; dok i Fočić poseče ga.
Glišić, Milovan - PRIPOVETKE
Stari čiča Nenad pamti obe krajine, zapamtio je više od desetinu kojekakih vampira, trojicu i sam probo glogovim kocem, a već veštica i drugih utvara
Crnjanski, Miloš - Seobe 2
I Kroacija i Servija i sve slovinske krajine i banovine, našle su u Austriji svoju ticu Feniks! Isakovič nije ni slušao Jermenina, nego je bio više žalostivan,
Te godine, otprilike, pada prekid serbskih seoba iz pomoriške i potiske krajine, posle razvojačenja. Serbska milicija bila je pošla u Rosiju, polovina je otišla, ali, posle te godine, seoba, velikih,
Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
To je bio razlog da se ustanovi Vojna granica ili Vojnička krajina, i već oko sredine HVІ veka razlikovale su se dve krajine, Slavonska sa Varaždinom kao centrom i Hrvatska krajina, čiji je centar postao Karlovac, osnovan 1579. godine.
stanovništva čine hrvatski doseljenici poreklom iz istorijske Hrvatske, sa jadranskog primorja, Like i iz Bosanske krajine. Nailazi se i na naseljene balkanske Srbe koji su primili katoličku veru.
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
72. ²⁶ Stanojević, M. S., Zbornik priloga za poznavanje Timočke krajine, IV, Beograd 1937, s. 71. ²⁷ Milosavljević, S. M., isto, s. 85. ²⁸ Chevalier, J. i A.
, isto, s. 53. ⁸³ Grbić, S. M., isto, s. 103; Miodragović, J., isto, s. 55; Kordunaš, M., „Narodno vaspitanje iz Gornje Krajine“, Novi vaspitač, sv. 5, 1894. s. 146. ⁸⁴ Filipović, M. S.
, isto, s. 318; Nikolić-Stojančević, Vidosava, isto, s. 419; Stanojević, M. S., Zbornik priloga za proučavanje Timočke krajine, IV, Beograd 1937, s. 67; Filipović, M. S., Običaji i verovanja u Srpskoj ¹⁸ Tolstaя, S. M.
60. ⁵⁸ Stanojević, M. S., „Hajduk Veljko u narodnoj uspomeni“, u: Zbornik priloga za proučavanje Timočke krajine, knj. II, Beograd 1930, s. 89. ⁵⁹ Kulišić, Š., P. Ž. Petrović i N. Pantelić, isto, s. 107. ⁶⁰ Klarić, I.
M., isto, s. 109. ²³ Vukova građa, SEZ, L, Beograd 1934, s. 13. ²⁴ Kordunaš, M., „Narodno vaspitanje iz Gornje Krajine“, Novi vaspitač, 7, 1894, s. 55; Lilek, E., „Vjerske starine iz Bosne i Hercegovone“, GZM, 1—4, Sarajevo 1895, s. 659.
, „Dete u narodnim verovanjima“, Razvitak, 12, Banja Luka 1937, s. 376. ³⁴ Kordunaš, M., „Narodno vaspitanje iz Gornje Krajine“, Novi vaspitač, 5, 1892, s. 147. ³⁵ Karadžić, V. S., O Crnoj Gori, Prosveta-Nolit, Beograd 1986, s. 343—344.
M., isto, s. 421. ⁶⁸ Debeljković, D., isto, s. 178. ⁶⁹ Stanojević, M., Zbornik priloga za poznavanje Timočke krajine, IV, 1937, s. 68; Kordunaš, M., isto, s. 55. ⁷⁰ Vukova građa, SEZ, L, 1934, s. 22. ⁷¹ Dimitrijević, Sofija, isto, s.
¹²⁸ Trojanović, S., isto, s. 219; Grbić, S. M., isto, s. 95; Stanojević, M. S., Zbornik priloga za poznavanje Timočke krajine, 4, Beograd 1937, s. 66—67. ¹²⁹ Zečević, S., Mitska bića srpskih predanja, Vuk Karadžić, Beograd 1981, s. 89.
, „Narodni običaji Srba na Kordunu“, Raskovnik, 37, jesen 1983, s. 56. ¹⁸ Kordunaš, M., „Narodno vaspitanje iz Gornje Krajine“, Novi vaspitač, 5, 1894, s. 148. ¹⁹ Milićević, M. Đ., isto, s. 199; Miodragović, J.
246. ⁹ Stanojević, M., „Prilozi rečniku Timočkog govora“, up. Zbornik priloga za poznavanje Timočke krajine, III, Beograd 1931, s. 95. ¹⁰ Kon, I. S., Rebenok i obщestvo, Nauka, Moskva 1988, s. 85. ¹¹ Vukanović, T.
Kordunaš, M., „Niz srpskih narodnih praznoverica iz Gornje Krajine“, BV, 1—4, Sarajevo 1896. Kordunaš, M., „Narodne praznoverice iz Deronja u Bačkoj“, GEM, 7, Beograd 1932. Kordunaš, M.
Kordunaš, M., „Narodno vaspitanje“, Novi vaspitač, 1—7, Novi Sad 1891. Kordunaš, M., „Narodno vaspitanje iz Gornje Krajine“, Novi vaspitač, 5. i 7, Novi Sad 1891. Košutić, V. R., „Ajdučki i lirski ostavci“, Raskovnik, 29, Beograd 1981.
Matavulj, Simo - USKOK
Mladi ljudi izabraše za vođa i kalauza Marka Jokaševa, koji imađaše mnoge i pouzdane veze sa hrišćanima od Nikšićke krajine i koji doznade da će Islam-beg Mušović, knežev krvnik, sa njekom družinom, onijeh dana proći kroz Dugu.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
Njegovi opisi seoskoga života Bosanske krajine, koju dotle niko nije opisivao u srpskoj književnosti, opisi njenih modrih planina i starih šuma, sveži su, krepki,
Radičević, Branko - PESME
Ali dotle, Srbinu na jade, I Krajine s Turčinom nestade; Pa se onda svoje Cvete seti I premisli u svojoj pameti, I tu smisli da je vreme veće Svoje
Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje
Živeći na području Vojne krajine, uz austrijsko-tursku granicu, Ličani su švapsku riječ „kamerad“ prekrstili u „kamarat“ i njome označavali svakog svog
Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL
Pričalo se, na primer, o kugi, prokletoj moriji, koja je još uoči Kočine krajine, krajem XVІІІ veka, a i kasnije, čak i posle Prvog ustanka, u nekoliko navrata prodirala u grad i harala kako je htela.
) prolazila, desetkovana, i u povlačenju, a po kaldrmi Pozorišne ulice, kao i nekad, u vreme Kočine krajine po palisadu šanca, udarale su austrijske granate. Istina, ove iz 1914. kao da su bile nešto ubojitije od ovih iz 1790.
U Vasino doba, u godinama Kočine krajine i pre prvog ustanka, pred Stambol-kapijom su, nad šancem, u nizu, izlagane glave uglednih Srba, nabijene na kočeve i
A žurba je bila u njemu. Tako je bilo kada je u vreme Kočine krajine otišao u dobrovoljce ili, kako se to tada zvalo, u frajkore. On se tukao a drugi su ginuli.
u starijeg i bogatog Kapetan-Mišu a zatim u ostarelog i prebogatog Major-Mišu koji će, gotovo vek posle Kočine krajine, 1885, u dubokoj starosti umreti u svom stanu u Bukureštu, a Pirinčana je još jednako opstajala u ulici koja se više
Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI
– ili nisu više naši. Književna mapa je okrnjena: teško je zamisliti da će nam iz Dalmacije, Mostara, Sarajeva, Krajine, Slavonije, možda i sa Cetinja, dolaziti ne samo značajni pisci nego i pisci uopšte.
Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA
može doći potpora od Aleksinca i Deligrada, najviše 12—15 hiljada, pošto u obadva mesta mora ostati pomalo posade, i od Krajine 2—3.000 ljudi. Dakle u slučaju potrebe mi bi mogli da koncentrišemo na timočkoj liniji najviše 35 do 40.000 ljudi.
Kočić, Petar - IZABRANA DELA
Doveli smo i dvije Vlahinje. O, da i' vidiš, Asan-beže, pa da ti se oči dvije nagledaju, dao bi pola Krajine! On skide sedlo, šjede, pa se malo nasloni i oda'nu, a ja potego' ostragušom među pleći: — E, baš ja, Asan-beže,
Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti
i to u dva vida: hajdučkom, unutar okupirane zemlje, i uskočkom, u njenim pograničnim oblastima, uzduž čitave krajine, od Varaždina i Karlovca na severu, a preko Senja, Udbine, Kotara, Makarske i Gabele na jugu, do Boke Kotorske i Crne
međutim, neku vrstu jataka predstavljaju strane hrišćanske države, Mletačka i Austrija, u okviru kojih, na teritoriji Krajine, oni žive kao profesionalna vojska.
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
Krompir, krtola. Po Milićeviću (Kneževina Srbija, 692), krompir je prenesen u Srbiju »iz Nemačke« u vreme Kočine krajine (1787), kada je izdato naređenje da svaka kuća zaseje po jedan plug krompira.
Ćipiko, Ivo - Pauci
Posli, pred vratima od sudnice čekali smo da nas zovnu. Prvo su pozvali nikoga čovika iz krajine; pravi gospodin, uliza je s dva advokata. — Je li bilo njemu potriba do ovoga doći?
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
Ginu najbolji junaci; narod tuguje za njima nazivajući ih „pernatim od sunašca štitom“, „desnim krilom od srpske krajine“ i drugim nežnim imenima. To su neustrašivi ljudi, koji više vole da umru stojeći nego da žive klečeći.
Hajduci Srbije pri kraju XVIII veka, u doba Kočine krajine, i na samom početku XIX veka, predstavljali su veoma ozbiljnu snagu i odigrali su neobično važnu ulogu u pripremanju
Sabljo britka svagda na majdanu! I kreposti među vojvodama! Suva zlata smederevski ključi! Desno krilo od srpske krajine! Kako će te preboleti baba? Kako će te ostaviti sama, da mi čuvaš na Beljacu stražu, brez promene dokle je krajine!
Kako će te preboleti baba? Kako će te ostaviti sama, da mi čuvaš na Beljacu stražu, brez promene dokle je krajine! (Smrt vojvode Kajice) Sve ti vrime za vrimenom prođe, zeman kule po Kotarim' gradi, zeman gradi, zeman razgrađuje.
“ Kralj ga ne sme otpraviti sama, već s njim posla Oblačića Rada; obe ljute zmije od krajine. Vojvode se međ' Madžare šeću, a Madžari igru započeše, prvu igru, trka pešačkoga; kad potrča Oblačiću Rade, on nadtrča
trka pešačkoga; kad potrča Oblačiću Rade, on nadtrča tri stotin' Madžara i šezdeset dece Karavlaa, Madžar-Janka od Erdelj-krajine.
madžaraskoga; kad zaigra Kajica Radonja, on nadigra tri stotin' Madžara i šezdeset dece Karavlaa, Madžar-Janka od Erdelj-krajine.
junačkoga; a kad skoči Oblačiću Rade, on nadskoči tri stotin' Madžara i šezdeset dece Karavlaa, Madžar-Janka od Erdelj-krajine.
vojvodi: kad se baci Kajica vojvoda, on nadbaci tri stotin' Madžara i šezdeset dece Karavlaa, Madžar-Janka od Erdelj-krajine. Al' besedi vojvoda sibinjska: „Mili bože, da luda kaura! Što bi snage, kamenu predade“.
Sabljo britka svagda na mejdanu! I kreposti među vojvodama! Suva zlata smederevski ključi! Desno krilo od srpske krajine! Kako će te preboleti baba? Kako će te ostaviti sama, da mi čuvaš na Beljacu stražu, brez promene dokle je krajine?
Kako će te preboleti baba? Kako će te ostaviti sama, da mi čuvaš na Beljacu stražu, brez promene dokle je krajine?“ 41 OBLAK RADOSAV Poranio Oblak Radosave niz široko polje Godominsko.
tebe i gospodstvu tvome što s̓ Jerini, Đurđe, dopustio te pogubi tolike vojvode i polomi krila od krajine! No ti s̓ molim, dragi gospodaru, pokloni mi dvije vojevode: Bijelića i Zlatokosića, te ih pusti sa dna iz tavnice“.