Upotreba reči krmača u književnim delima


Obradović, Dositej - BASNE

druge ptice 154 119 Brat i sestra 156 120 Lisica i kurjak 158 121 Lav i miš i lisica 159 122 Jagnje i kurjak 161 123 Krmača i kurjačica 163 124 Lisica, petao, kokoši i psi 164 125 Kovač i njegov garov 167 126 Jastreb i kukavica 170 127

123 Krmača i kurjačica Krmača, gotova oprasiti se, ležaše zatvorena u košari, kad eto ti odnekuda kurjačice, koja, ne mogući k

123 Krmača i kurjačica Krmača, gotova oprasiti se, ležaše zatvorena u košari, kad eto ti odnekuda kurjačice, koja, ne mogući k njoj uljesti, počne joj

Ja ti od sve|ga srca dobro želim, kako tebi tako i tvojim prasićem.” „Hvala ti lepo”, — odgovori krmača — „na tvom dobroželaniju; ali kako sam se ja i dodad prasila bez ničije pomoći, tako ću i sad i unapredak; i ako mi

Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

— A jok! To neće biti u redu... A i da je — on prasaca sad ima. Tu baš pre neki dan oprasila mu se krmača. — A bi li valjalo jedno jarence? Deca vole jariće... — Ta ono vole, nego, opet, opet — i to nekako nije lepo...

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

— Kuda ćeš to, Luko? — Blagoslovi, oče! — U obor! — A čije su? — Ama ne znam ni ja. — Je li više krmača ili veprova? — Krmača. — Rovašene? — U desno uho. — E, to su crkvene svinje! Tjeraj u obor pa im podaj kukuruza.

— Blagoslovi, oče! — U obor! — A čije su? — Ama ne znam ni ja. — Je li više krmača ili veprova? — Krmača. — Rovašene? — U desno uho. — E, to su crkvene svinje! Tjeraj u obor pa im podaj kukuruza.

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

»Koješta me pita!« Vidiš ti nje, mustre jedne! Valjda te neće pitati koliko nam je krmača oprasila!? — Jest, al’ on mi se prdači... — Tornjaj mi se s očiju, potprdo svetska!

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Guvernesa, kaže, kad je bio mali, nije ga čuvala dobro, pa je, jednog dana, onako mali, otpuzio, slučajno, u kočinu. Krmača mu je odgrizla pola uveta. Pavlu ponudiše da stupi, pravo, u rosijski puk, ali je odbio. Propustio je sreću.

tu pojavu, u serbskom braku, i upirale bezobrazno prst u čoveka, koji je bio lepotan, i ženu, koja je bila debela kao krmača i koračala, kraj njega, raskrečeno. To im se nije činilo, nimalo, smešno. Nego tužno!

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

Niti je vikao, nit se osvrtao. Lenj, toliko lenj da ga je krmača trzala i vukla, gegao se za njom satima, tepajući joj mile reči, dok nije najposle sasvim ućutao.

Svet je išao za njim, ne usudiv se da ga zaustavi. Tad, iznenada, kad krmača zastade, on se stropošta na nju i preturi. Nije više bio pijan, ali beše zaspao od lenjosti, u hodu.

Niko nije mogao da ga sagleda, niko ga nije ni sagledao, sa puta su mu se sklanjali, zavijajući, i psi. Kad mu krmača zastade, pri ulazu u selo, on se, onako zadremao, preturi preko nje, koliko beše dug.

Popović, Jovan Sterija - ZLA ŽENA

Sram te bilo, oždrkeljala si se kao krmača, pa si došla pre zore da uznemiruješ ljude. SULTANA (ciči): Ih, trista te vraga odnelo s orjatinom. (Tuče ga.

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

reče kmet i ode. — E moram mu dati jedno prasence, — poče Živojin, kad se odmače kmet; — oprasila mi krmača samo dvoje, a on mi odavno traži jedno... Samo da ne kaže onome...

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

uhvatiti, odneti gospodaru, pa ću za nj dobiti četiri seksera, pa ću onda za te pare kupiti malo prase, pa će narasti krmača, ona će se oprasiti, pa će biti čitav čopor, pa ću sve za njima vikati: „Uj, gic!“.

badnjake gdje gore (da skaču vernice), govoreći): „Ovoliko goveda, ovoliko konja, ovoliko koza, ovoliko ovaca, ovoliko krmača, ovoliko košnica, ovoliko sreće i napretka!

Čudne laži... Jao majko moja! 4 Da vam pevam što istina nije: Guska vodu iz rešeta pije, Krmača se na slamu popela, A pilići krmaču sisaju.

(Kad i za kobile) 369 — Kad je krava najteža? (Kad vam na nogu stane) 370 — Kad krmača ima najviše pameti? (Kad je suprasna) 371 — Kad su male ribe dobre? (Kad nema velikih) 372 — Kako jaje nosi kokoš?

Popović, Jovan Sterija - POKONDIRENA TIKVA

Dobro upamtite od Feme kako je zlo kad prost oće da digne nos navisoko. To baš tako liči kao kad bi krmača vikala: „Molim vas, metnite mi sedlo, meni to lepo stoji. Ja mogu biti kamila.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

šibljika koja je na Cveti bila u crkvi. Ako se ona metne u čelinjak, čele će napredovati (ZNŽOJS, 19, 168); ako krmača hoće da poždere prasce, treba je udariti tri puta takvom šibom (ZNŽOJS, 19, 208).

Ćipiko, Ivo - Pauci

— Pomete me, — veli. S druge strane vatre trže se krmača i zagrokta. Do njih odmah preživlju goveda, a spolja udar vjetra bije preldžije u leđa i drma rasklimanim vratima.

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Ništa od toga. Čim su ugledali žir, prasići i nazimad su protrčali ispred vepra i krmača, stvorila se zbrka i na rupu je naišla sitnina umesto teških velikih svinja.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti