Upotreba reči magične u književnim delima


Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

i čitava njihova društvena zajednica izloženi natprirodnim opasnostima: delovanju demona, uticaju magije ili mogućnosti magične „infekcije“.

„Ovaj običaj je u vezi sa starim verovanjem da kosa nije samo ukras, već da u njoj leži životna snaga i magične moći. (...) Kod Srba su devojke išle gologlave i nisu krile kosu.

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

Okreće se slika sveta, smelije no ikad u našoj prozi, a pri tome dobija čas infantilne, čas magične, a često i ironične, sarkastične prelive.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Lečenje se obično vrši uz magične radnje i po naročitim magičnim propisima. B. l. se baje oko bolesnog mesta (ŽSS, 329). Koga hvata groznica, ispeče pre

neće izesti buvač (ZNŽOJS, 20, 40). Na Usekovanje ne meće se u kacu, jer će se pokvariti (Begović, 124). Radi magične odbrane k.

nekim muškim imenom; sutradan pozove drugarice da pokažu koji hoće cvet i da joj tako pokažu suđenika (SEZ, 40, 65). Magične trave i predmeti, s pomoću kojih devojka vrača da je momak zavoli, ostavljaju se uoči Đurđevdana da prenoće pod r.

Kao takav, ima on nadimak devesilj (kao, uostalom, i druge neke magične biljke, na primer: oman), to jest, on sam sadrži toliku moć koliku devet drugih magičnih biljaka zajedno (v. rope ѕ. v.

); na Bele poklade pali se po šljiviku slama (SEZ, 14, 33). Svakako iz toga razloga o Biljanom petku magične biljke meću se na šljivu (ib., 58). Na svetog Trifuna Orezača, (1. II) ne rade žene ništa iglom, »da ne bi crvi jeli š.

ovih (i mnogih drugih) vračanja u doba setve (i sađenja), dok biljke rastu, i kad se plodovi zbiraju vrše se takođe razne magične radnje. Uz ono što je o njima rečeno u Rečniku i Dodatku, I — u člancima o pojedinim biljkama, još nekoliko napomena.

žita), a zatim »božju bradu« (pošto je ponegde i poljube) nose kući ćuteći (da miševi ne jedu žito) i drže je zbog njene magične moći — do iduće setve na prozoru, »nad kućnim vratima ili ambarima«, na stožeru (o vršidbi), u vinogradu (SEZ, 70, 544

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti