Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
, isto, s. 398. 32 Frejzer, Dž. Dž., Zlatna grana, knj. 1, BIGZ, Beograd 1988, s. 40—41. 33 Frojd, S., Totem i tabu, Matica srpska, Novi Sad 1986, s. 212. 34 Up. Malinovski, B., Magija, nauka i religija, Prosveta, Beograd 1971, s. 78—80.
71. ²⁷ Milosavljević, S. M., isto, s. 85. ²⁸ Chevalier, J. i A. Gheerbrant, Rječnik simbola, Matica hrvatska, Zagreb 1983, s. 416. ²⁹ Miodragović, J., isto, s. 24. ³⁰ Radenković, Lj.
188. ³⁶ Frojd, S., Tumačenje snova, II, Matica srpska, Novi Sad 1985, s. 12. ³⁷ Petrović, P. Ž., Život i običaji narodni u Gruži, SEZ, Beograd 1948, s. 331.
, isto, s. 156. ³² Radojičić,. Đ. S., Razvojni luk stare srpske književnosti, Matica srpska, Novi Sad 1962, s. 213. ³³ Grbić, S. M., isto, s. 13. ³⁴ Tanović, S., isto, s. 8; Grbić, S. M., isto, s. 14.
, isto, s. 63. ³⁹ Stanojević, M., isto, s. 67. ⁴⁰ Tanović, S., isto, s. 9. ⁴¹ Fromm, E., Zaboravljeni jezik, Matica hrvatska, Zagreb 1970, s. 298-305. ⁴² Knežević, Srebrica, Milka Jovanović, Jarmenovci, SEZ, LXXIII, Beograd 1958, s.
150. ⁷ Daničić, Đ., isto, s. 256—257. ⁸ Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika, 4, Matica srpska, Novi Sad 1971, s. 268; Narodna enciklopedija, III, (ur.) S. Stanojević, Bibliografski zavod, Zagreb 1928, s.
M., Crnogorci u pričama i anegdotama, Zagreb 1929. ¹ Birket-Smith, K., Putovi kulture, Matica Hrvatska, Zagreb 1960, s. 239. ² Golubović, Zagorka, Porodica kao ljudska zajednica, Naprijed, Zagreb 1981, s. 136.
and Aleksandra Marjanović (Eds.), Traditional Games and Children of Today, 1986. ³⁸ Huizinga, J., Homo ludens, Matica hrvatska, Zagreb 1970, s. 44. ³⁹ Đorđević, T. R., isto, s. 28—37. ⁴⁰ Ivić, I.
S. Kon (red.), Эtnografiя detstva, Nauka, Moskva 1983, s. 93; Birket-Smith, K., Putovi kulture, Matica hrvatska, Zagreb 1960, s. 298. ⁸ Nušić, B., Kosovo, Prosveta, Beograd 1986, s. 125; Stanюkovič, M. V.
49; Benedikt, Rut, Obrasci kulture, Prosveta, Beograd 1976, s. 95—96; Elijade, M., Šamanizam, Matica srpska, Novi Sad 1985, s. 71; Betelhajm, B.
jul, Beograd 1988. Bilan, M., „Snaga nekih stvari“, ZNŽOJS, 13, Zagreb 1908. Birket-Smith, K., Putovi kulture, Matica hrvatska, Zagreb 1960. Bogdanović, L., „Srpsko narodno blago“, Karadžić, 8—9, Aleksinac 1900. Bogišić,, V.
Elijade, M., Sveto i profano, KZ, Novi Sad 1986. Elijade, M., Šamanizam, Matica srpska, Novi Sad 1986. Eliade, M., Mit i zbilja, Matica hrvatska, Zagreb 1970. Elijade, M.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
Ali prvo organizovano književno i naučno društvo bilo je Matica srpska, prema kojoj su docnije osnovane matice gotovo sviju slovenskih naroda (Matica češka 1831, Ilirsko-hrvatska
i naučno društvo bilo je Matica srpska, prema kojoj su docnije osnovane matice gotovo sviju slovenskih naroda (Matica češka 1831, Ilirsko-hrvatska 1842, Lužičkosrpska 1847, Galicijsko-ruska 1848, Moravska 1859, Dalmatinska 1862,
1842, Lužičkosrpska 1847, Galicijsko-ruska 1848, Moravska 1859, Dalmatinska 1862, Slovačka 1863, Slovenačka 1864, Matica srpska u Dubrovniku 1909). Ugledajući se na Mađarsku akademiju, koju su mađarski rodoljubi osnovali 1825.
knjižestva i prosveštenije naroda srbskog«, da se »knjige srbske rukopisne na svet izdaju i rasprostranjavaju«. Matica srpska uzela je u svoje ruke izdavanje Serbskogъ lѣtopisa, počela izdavati i knjige, i ostala centar književne i naučne
počela izdavati i knjige, i ostala centar književne i naučne delatnosti kod ugarskih Srba sve do današnjega dana. Matica serbska, u početku svoga rada, prikupila je konzervativne elemente srpskoga društva, naročito se oko nje istakli
1816. izdao je u Budimu posrbljenu mađarsku pripovetku Spomenъ Milice, a 1830. Matica srpska izdala je dva njegova prevoda s nemačkog: Odѣlo izъ Tpіecta od J. F. Jingera i Žertva na smertъ (Opfertod) od A.
1864. prenosi se iz Pešte u Novi Sad Matica srpska, što je bilo od velikog značaja; osniva se Srpsko narodno pozorište; 1865. gimnazija postaje velika.
Najveći deo srpskih listova i knjiga štampa se tu. Književni listovi tu izlaze: Danica, Javor, Matica. Glavni srpski pisci stanuju u Novom Sadu.
krenula Maticu, koja je, u izdanju Matice srpske, izlazila u Novom Sadu do 1870, pod uredništvom Antonija Hadžića. Matica je imala karakter omladinskog književnog organa, u kome se skupljali gotovo svi mlađi pisci srpski, ali je dala mesta i
lista sve do 1865, dok Stojan Novaković nije pokrenuo u Beogradu Vilu, koja je za srbijanske omladince bila ono što je Matica bila za vojvođanske omladince, ali sa nešto naučnijim karakterom i modernijim idejama.
Kada je 1865. Matica srpska došla u ruke mladih, pala je i poslednja brana novom pravopisu. Od kraja šezdesetih godina nov pravopis je opšti
U Zadru je 1849. izišlo treće izdanje, četvrto izdanje dala je Matica hrvatska u Zagrebu 1888, a peto, definitivno izdanje, prema ispravkama samoga Tomazea, dao je Danilo Petranović 1898.
Milićević, Vuk - Bespuće
Sjedi on kadgod čitave sate i gleda u nju. Tako je dobro poznaje, zna svaki vir u njoj, zna prugu kojom se valja matica. Ili ide duž obale, derući cipele o oštro kamenje, zapinjući i cijepajući odijelo o drsko, crno trnje, krvaveći ruke kad
Radičević, Branko - PESME
Šikće voda oko čuna, Matica je veće tuna, Strašne stene i vrtlozi — Blagi Bože, de pomozi! Šikće voda, a čun reže, Beži vrtlog, stene beže —
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
onaj koji se rodio meseca marta maca — pčelinja matica mašala! — divan li je! ne budi mu uroka! maštrafa — čaša s drškom menzilski — poštanski mindros — klupa za
Ćosić, Dobrica - KORENI
On juri vetar i muči konje. Sve će ovo ostati pusto i tuđe. Naslonjen na vrbu, stajao je na obali Morave. Matica se zavlačila pod ledene okrajke; vodeni čopor mljackao je slabine njegove njive.
Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE
„Živele, veli, sestre Češkinje! Ponese, dakle, Jaćima ona matica života što sve nosi za sobom. I tada, kad to reče, on lepo oseti da je posle toga živ i zdrav ostao, i silno mu bi
Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI
Tražili ste da navedem jednu. Evo je: U lebdivom životu Irene Grickat, koju je Matica srpska objavila 1994. Sa raznih sam strana čuo da je to knjiga za jezičke sladokusce.
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
222), koji smatra da je Plač Serbiji štampan u proleće 1762. god. Ta knjižica je danas veoma retka, i zato ju je Matica srpska 1950. god. izdala fototipski u 200 primeraka.
280—5); zbog retkosti i važnosti ove knjižice, Matica srpska ju je god. 1950. izdala fototipski u 200 primeraka. Da je delo Orfelinovo, prvi je izrekao G.
O. v Novom Sadje 1764; i ovu knjižicu je Matica srpska god. 1950. izdala fototipski Oženil bi se, da ženat budem. no mislim: zašto da lanac uzmem na moju glavu?
ljeto sočinivši pri želanju mnogoljetstva vsjem predstavljajet Z. O. v Novom Sadje. Knjižica je danas veoma retka pa ju je Matica srpska 1950. god. izdala fototipski u 200 primeraka. Mora da je ona nekada bila tražena i rado čitana kada ju je god.
33, 49; preštampano u knjizi: Đorđe Rajković, Izabrani spisi I, Novi Sad, Matica srpska 1950, str. 136—42) to „doznao iz usta neumrlog Vuka”, kao i to da je pesma napisana 1810. god.
(v. Bosilje, 71) Jakov Ignjatović je pisao u romanu Trpen spasen (Odabrana dela Jakova Ignjatovića, Matica srpska, Novi Sad 1949, IV, 141): „Novi Sad — srpski Pariz.
da smo mi preuzeli od Mađara i njihove šovinističke ekspanzije XIX veka; tako smo Osek zvali Frankfurtom na Dravi (Matica III, 1868, 114), Zemun — srpskom Venecijom na Dunavu (Matica III, 1868, 209), Sremske Karlovce — srpskim Hajdelbergom
XIX veka; tako smo Osek zvali Frankfurtom na Dravi (Matica III, 1868, 114), Zemun — srpskom Venecijom na Dunavu (Matica III, 1868, 209), Sremske Karlovce — srpskim Hajdelbergom (D. J.
duhovenstvoblagorodstvo, građanstvo i zemljedelstvo. Zatim Matica uzvisi glas svoj i ovako nam besediti počne: ,Ja sam Srpska matica, mene je mati narodnost rodila...
Zatim Matica uzvisi glas svoj i ovako nam besediti počne: ,Ja sam Srpska matica, mene je mati narodnost rodila...’“ Pošto je u celini doneo ovaj dugi ne nezanimljivi rodoljubivi govor alegorično
i Danicu predstavljale, ovu pesmu otpevale: PESMA SRPSKOJ MATICI u svanuću celog sveta I razvitku srpskog cveta. Matica nam procvetala, Rodoljupcem budi hvala!
” (Jakov Ignjatović, Rapsodije iz prošlog srpskog života. Memoari, Novi Sad, Matica srpska 1953, 31) Pavlovićeve Narodne novine od Z. decembra 1842, č.
Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti
Glavni književni centar nalazio se u Pešti, u kojoj je osnovao prvo naučno društvo Matica srpska, pokrenut časopis "Srpski letopis" (1825), koji pod imenom "Letopis Matice srpske" (od 1873) izlazi i danas.
Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ
Sedim u vodi okrenut licem nizvodno, puštam da mi se jedva primetna matica razdvaja na vratu i potiljku, da pola ide preko levog a pola preko desnog ramena.
Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA
Prevodio je poeziju nemačkih romantičara, a kao pesnik javlja se u časopisima (Danica, Matica srpska, Mlada Srbadija itd.). Uzor mu je bio Branko Radičević.
Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja
Samo ovde-onde, gde ili peščani prud seče pravilan tok, ili matica vrti svoje kolo, tamo voda tek odjedared skoči uvis, rasprsne se u široka krila, i ta krila, baš kao da zbilja odlete,
Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2
Niti oni mole za pomoć, niti bi im ko mogao pomoći. Ovaj neumitni nagon za opsta-nak stremi kao neumoljiva matica rečna, valja, obara, ruši, ostavljajući za sobom iznemogle kao nepotreban teret. Oni će propasti, umreti.
Petrović, Rastko - PESME
I spusti, evo, matica do zore tajnog života: Tišinu gde, mir i greh, ubrzga raspuklost gusta I neki strah bez smisla; galije gladnih
Olujić, Grozdana - SEDEFNA RUŽA I DRUGE BAJKE
Još jednom, poslednji put dolete Belko mravinjaku i u zadnjem času zgrabi košaricu s mravljom decom: matica vode ju je već vukla k dnu.
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
Veliku zbirku junačkih pesama izdala je Matica hrvatska (počev od 1896, u više knjiga). Bugarštice je objavio (pored Bogišića) Miklošić u knjizi Volkѕepіk der Kroaten,
Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU
Što smo imali posla kod belo, crno iskati? Gde se matica smesti, sve ostale njene se pčele onde saberu. Otrove svoje proguta ka kurjak zamotat brijač.