Upotreba reči mladenaca u književnim delima


Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

Davno očekivani i željeni dan došao je. Dan venčanja mladenaca, prvobračnog ženika Petra Petrovića i device Melanije, kćeri poštovanoga paroha Kirila Nikolajeviča, bio je i prošao.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

radnji još pre braka, za vreme svadbe i posle nje, u toku braka, kojima je cilj da se na magijski način obezbedi plodnost mladenaca/supružnika.

budući roditelji, ulaze u bračni život, smatra najpogodnijim za izvođenje obreda koji magijski potpomažu plodnost mladenaca.

Iz istog razloga, mlada ne sme da se uhvati za trbuh za vreme venčanja.³ Zabrana koja se odnosi na oboje mladenaca je ta da kada polaze na venčanje, ne smeju „nositi nebušene novce, već samo bušene, jer neće inače imati dece“.

“¹⁹ Prividno neobične i raznovrsne čini kojima se utiče na plodnost mladenaca smisaono objedinjuje to što one predstavljaju simbolisanje polnog akta, čina oplođenja ili, pak, samog porođaja.

Jedan od glavnih uzroka nesreće mladenaca jesu uroci i, posebno, zle oči. ³¹ Da bi se zaštitili od uroka, mlada i mladoženja preduzimaju više magijskih akcija.

) imaju istu funkciju: da pomognu začeće bilo „otvaranjem“ materice, bilo podsticanjem plodotvorne moći mladenaca ili uništavanjem čini koje izazivaju polnu nemoć mladoženje, odnosno neplodnost mlade.

U Bosni, pa primer, kada svode mladence u ložnicu, svekrva uzme muško dete te ga na postelji mladenaca tri puta povalja, zato da bi mlada rađala sinove.

MAGIJSKA KONTRACEPCIJA Ogroman broj običaja, verovanja i magijskih postupaka za plodnost mladenaca, videli smo, nedvosmisleno svedoči o velikoj želji naroda da, po bilo koju cenu, ostavi porod.

“ Zato se ovog dana otpočinju mnogi radovi: muškarci započinju oranje, a žene snuju.³⁴ Ispiti mladenaca za brak često se obavljaju u četvrtak.

Petrović, P. Ž., Život i običaji narodni u Gruži SEZ, 26, SAN, Beograd 1948. Petrović, P. Ž., „Izbor mladenaca za stupanje u brak u našem narodu“, Književni sever, 11, Subotica 1933. Petrović, P. Ž.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

Čauš je u svojoj šali neopranih ustijuh, pak ne štedi ni kuma, ni staroga svata, ni domaćine, istih mladenaca, nego ih naziva svakojakimi imeni, i sve svatove i uzovnike protitra, prorešeta, te bude smija do popucanja a čaušu se

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

prostranih starinskih kočija kojom se služila sudska komisija za obdukcije po selima i kojom su se crno-bijeli parovi mladenaca vozili u crkvu na vjenčanje i iz crkve na parobrod.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

V. grančicama šibaju se među sobom deca i odrasli na dan Mladenaca, Lazareve subote i Cveti; pri tome se govori: »Rasti kao v.« (SEZ, 14, 43; Vuk, Posl.

ili bagrem (već najradije na lipu, SEZ, 19, 154). U okolini Đevđelije vrše se s pomoću d. i ljubavna gatanja. Uoči Mladenaca meću devojke prutić od d. preko potoka ili brazde, pa će im u snu doći suđenik (SEZ 40, 46).

Uoči Mladenaca (9. mart st. k.) devojke u okolini Đevđelije namenjuju tri struka k. trojici mladića: sutradan ‹svaka› pozove neku svoju

sa novcem i bombonama među svatove, i taj običaj je posvećen izazivanju plodnosti kao i obredno umivanje mladenaca vodom u kojoj su tri j. I tri klasa raži (SEZ, 86, 1974, 441 i 449). — O j.

(GEI, 9—10, 130). U Vranjskom Pomoravlju za obredno umivanje mladenaca upotrebljava se voda u kojoj su tri jabuke i tri klasa r.

Ako lišće s topola opada odozgo naniže, zima će biti u početku jaka i oko Mladenaca« (SEZ, 70, 1958, 553, Leskovačka Morava; upor. GEI, 9—10, 121, Sretečka župa). — Na kult t. ukazuje i tzv.

i kravajčići, pa se tako nakićen stavlja sutradan na trpezu ispred kuma i staroga svata, te ga oni izlome nad glavama mladenaca, i tada se devojke grabe oko grančica i jabuka, jer veruju da će se prva udati koja prva ugrabi (GEM, 34, 1971, 91

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

Palanku je, naravno, zaprepastila odluka i energija gos-Tošina; ali kronika palanačka nije o prvim danima mladenaca sačuvala ništa važnije. A nije valjda ni mogla.

Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA

Dođe red i na biranje i traženje časnika. Za sve se složiše, samo za devera nikako, jer to je pravo bilo pravo mladenaca. — Da rekneš: dragička! Našeja sam pobratima! — veli Mane Zoni, koja ga je ispratila do avlijskih vrata.

Licem na Svetu Petku bila je svadba. Bio je lep, vedar dan — kao i lica srećnih mladenaca. Sve se sleglo u svatove, i radovalo se što se tako lepo, i baš onako kao što je trebalo, svršilo.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti