Upotreba reči morava u književnim delima


Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

Ali gnjilansko stanovništvo u gornjem slivu Binačke Morave (Gornja Morava) čini prelaz između kosovskog stanovništva i stanovništva moravskovardarske oblasti.

i istoku je sliv Binačke Morave zatvoren velikim kristalastim masivima Skopske Crne gore (Karadaga), sa koje Binačka Morava izvire.

Ovaj sliv obuhvata tri različna dela. To su: Gornja Morava koja počinje od Kamenoglave kod Ferizovića i drži do reke Prilepnice istočno od Gnjilana.

Ovaj se gornji deo Morave do sela Vitine zove Jezava, a naniže se označava prosto kao Morava. Donja Morava ili Izmornik je od Prilepnice do Končuljske klisure, gde se Morava probija između ogranaka Crne gore i

Ovaj se gornji deo Morave do sela Vitine zove Jezava, a naniže se označava prosto kao Morava. Donja Morava ili Izmornik je od Prilepnice do Končuljske klisure, gde se Morava probija između ogranaka Crne gore i Karpine i kod

Donja Morava ili Izmornik je od Prilepnice do Končuljske klisure, gde se Morava probija između ogranaka Crne gore i Karpine i kod Bujanovca izbija u moravsko-vardarsku dolinu, kojom prolazi

Izuzevši Izmornik, u kome su se Srbi kao mnogobrojnije stanovništvo mogli odupirati i manje trpeti, sva je ostala Morava za vreme turske vladavine bila utučena nasiljima.

Izlazeći iz Izmornika u veliku moravsko-vardarsku kotlinu kod Bujanovca, Morava se probija kroz Končuljsku klisuru, koja je dugačka oko 10 km a usečena u kristalastim škriljcima.

Popović, Jovan Sterija - IZABRANE KOMEDIJE

Zemlja je brdovita, ima reka, od koje Morava desno rame k Nišu pruža i preko koje jedna ćuprija ide. Broj žitelja može do milion duša izneti.

Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA

od tih venaca dižu se bliže ovamo sniska brda i humovi. Pod njima teče moja šumna Morava... — A, vi ste Moravac? — Da, odgovori on, a iz očiju mu nestalo one sanjivosti, pa bije iz njih živi jasni oganj.

kod koga su se nameštale sprave za lov, zasut; sve srušeno, uništeno, pa vetar preko te puste gudure zviždi i šiba, a Morava ozdo valjajući svoje mutne talase, huji i šumi penušeći se, ne osvrćući se na opustelo gnezdo.

Sve će proći, svega će nestati, a Morava će se još ponosito i veličanstveno nositi preko ravna srpska polja... Gojku kanu suza iz očiju, ali on ne smede podići

Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME

Ravno je polje široko, Mutna je voda duboka, Ne idi, dragi, ne idi.““ 218. Rosa pade te Morava dođe, Te poplavi Bogdanove dvore, A u dvore bolan Bogdan leži, Viče Bogdan ostarelu majku: “Ne daj, majko, voda me

Simović, Ljubomir - PUTUJUĆE POZORIŠTE ŠOPALOVIĆ

I Sava nas je podelila! Plašim se, samo, da je blizu vreme kad će nas deliti Ibar i Morava! JELISAVETA: Kakvi smo, nas i Gluvaćki potok može da podeli!... A para, bolje i da ne pitam, nemamo?

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

DINjE Iz deteline ledene, sinje virkaju lubenice i s njima dinje; zategla Morava, predzoru, t usta, pa dinji brašnom posuta usta; tri je nedelje, svaku večer, mesec sipao žuti šećer i ulio u nju

Rakić, Milan - PESME

''Nikad!...'' Stara Gospa reče: ''Nek Morava, Koja nas je othranila, i grob bude''. I u srpskoj duši nikada ne spava Želja da se leži sred rođene grude.

Simović, Ljubomir - ČUDO U ŠARGANU

Srem, reke se ulivaju u reke, prolaze lađe, s Dunava se puši velika svetlost, uz Drinu blistaju dželepi goveda, Morava se plavi ko plav iskrivljen krst, sve se rasprostrlo, kao na trpezi, a iz oblaka, iznad zemlje, kao kruna, zrake

Ćosić, Dobrica - KORENI

Ovo malo zemljice oko Morava jedva se napuni narodom, pa se brzo iskrene i raspe preko Save. I opet noću sa planina silaze ludi i voda.

Kad tebi otimaju, i ti otimaš. Veruj mi, u zlu su svi ludi zli. Tu, kao što Ti kazah, na ovo malo zemljice oko Morava, privremeno se živelo. I jatagani se brzo istupe. Kost čovečja tvrđa je od stare klenovine.

govore po Beogradu, a on, Đorđe, pomisli na njive i livade koje je kupio od svoje zarade i bi ubeđen više no ikad da Morava neće odneti ono što je na kantaru stečeno. Sama ruka izvuče hartiju iz džepa.

Nekoliko bagremova ukrali su seljaci, vrzina je rasturena oko livade, na veliku njivu celom maticom nasrnula Morava i danonoćno grize rastresitu crnicu. Kradu, raznose, Morava oburvava. Ovo imanje nema domaćina.

Kradu, raznose, Morava oburvava. Ovo imanje nema domaćina. Aćim ni o čemu ne vodi računa. Simka ne izlazi iz dvorišta, sluge se pogojile oD

Ne žuti se i ne nadima pšenica kao kad u proleće Morava nadođe: to i nije pšenica; to je sitan divlji ječam pun bele palamide i plave ženetrge.

Deda nema nikakve veze sa psima, mislio je Vukašin i video vodenicu na mesečini i blistav žbun vode na vitlu. Morava je bila žila u mraku topolovih šuma. Neće je videti nekoliko godina. Dedu ne pamti, a vidi ga.

A noćas su pevale ribe. Jedared u godini one pevaju. Pred zoru su im svadbe bile, a jutros se beli Morava kao da si mleko u nju sipao.“ A kad se Aćimu žensko rodilo, Luka nije doneo ribu.

je pričao pred polazak, one noći kad su psi lajali na mesec, noću kad vetar spava u topoljacima i greje se na mesečini, Morava kao dželep omica rže na sprudovima... On, Aćim, u vodenici, po paspalju je pisao slova.

I ne znaš da si od otrova poraslo i da se od njega zeleniš, jer mrtvaci su zemlju otrovali, paje mnogo nas oko ovih Morava što nismo na pravom mestu posađeni, i sa svakojakim drugim kako ne vala.

najlepša u životu ta noć s leskavim kukuruzima, mrklim drvećem, mračnim topoljacima i belim, talasavim putem, a čula se Morava.

Samo prezime. Ali sve je ono, Adame. Ja, koji sam se za života najmanje bavio traženjem pravde između Morava, hoću samo da ispravim grešku u tvom prezimenu. Istine radi, i da svako bude na svom mestu.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

svetlosti i prašine, putu, vočići odmiču sami, kola škripe, ciče, veliki Mesec zalazi za dubravu, i bruje bandere i Morava šumi, a on ispružen, na senu, gleda u nebo puno zvezda, udiše Miris trave i peva, peva: O... o...

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

To su oni srećni časovi kad sam, na primer kao član žirija, morao da čitam romane kao što je Gori Morava Dragoslava Mihailovića, ili da iščitavam poeziju kao što su Četiri kanona Ivana V. Lalića.

Božović, Grigorije - KOSOVSKE PRIČE

krdžalije — pripadnici nere– gularnih vojnih odreda ledenica — prostorija u kojoj se čuva led; srebrom okovan pištolj Morava — Srbija; tako su je Turci zvali kad ne bi hteli da izgovore mrsko im ime „Srbija“.

Miljković, Branko - PESME

CVET 170 AGON 171 RUDARI 172 MORE BEZ PESNIKA 173 EPITAF 174 CVET 175 PESMA 176 SPAVAČI 177 OSTALE PESME 178 MORAVA 179 IZGUBLjENA ZA ONE KOJI ŽIVE 182 ZAPIS 184 SUZA 185 ČOVEK SA SUNCEM 186 ZAVOĐENjE 187 ORFIČKO ZAVEŠTANjE 188 NE PATI...

u uspomeni PESMA Varka prodre u reč Vatra dostojna proleća SPAVAČI Budan ja kradem ono što oni sanjaju OSTALE PESME MORAVA 1 Noć, još nisam bio izašao iz noći pune pravednosti i transcendentalnih munja a u mome duhu oko koga su se rojili

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

Turci nisu mogli lepo da razviju svu svoju silu, jer ih je s desnoga krila stešnjavala Morava, a s levoga jastrebački visovi, i to je jako pomoglo, te im je naša vojska na uskom prolazu mogla dati otpor.

To je bilo oko 9 časova izjutra, a oko podne valovita Morava već je nosila mrtvo telo majora Steve Velimirovića. Napadnut, uvređen, osramoćen, i pred vršnjacima, i pred mlađim i

pri povlačenju desnom obalom Hrvatović napadao s boka, a na levoj obali pri povlačenju k Nišu s jedne ih strane zaklana Morava od naših napadaja, a s druge visovi Jastrepca.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

Oblak se vije, Sunce se krije Serbiji. S Deligrada, Negotina i Kladova tutnji, A Morava predaje se gorke sudbe slutnji; Već i Petki javljaju se silna groma glasi, Beogradu udaraju grozna roka časi.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Bagrem. »Ako bagrem mnogo rascveta, rodiće sitno žito« (SEZ, 70, 1958, 550, Leskovačka Morava). Beli luk. U verovanjima objavljenim posle II svetskog rata, kao i u ranijim, b. l. ima izvanredno mesto.

u mnogim naseljima se ne jede, nego samo obzine«, i čuva se kao lek protiv bolesti (SEZ, 70, 1958, 345, Leskovačka Morava). Suncokret. U ljubavnom vračanju s. upotrebljavaju i devojke i neveste. Na sv.

Ako lišće s topola opada odozgo naniže, zima će biti u početku jaka i oko Mladenaca« (SEZ, 70, 1958, 553, Leskovačka Morava; upor. GEI, 9—10, 121, Sretečka župa). — Na kult t. ukazuje i tzv. »Topolja« u Rusiji i Ukrajini, tj.

(SEZ, 70, 1958, 389, Leskovačka Morava). Č. sa tuđeg sinora leči se klinovito dete: od nje otac izreže 39 klinova i zaoštri ih na jednoj strani; u mladu sredu

ostavi ih da prenoće: ako se listići nisu rastavili, ona će se udati za željenog momka (SEZ, 70, 1958, 582, Leskovačka Morava). Okoločep (centaurea calcіtrapa).

večere, i tom prilikom se govori: »Kad nikne ovaj gra, t̓g da nikne palamida« (SEZ, 70, 1958, 349, Leskovačka Morava).

rodi čisto, krupno, treba pre sejanja odneti u štalu i staviti u jasle da ga poduši vo« (SEZ, 70, 1958, 543, Leskovačka Morava). S. je i hrana za mrtve, i lek: pošto se deca, radi isceljenja, provuku ispod orahovih žila, daje im se po kašika s.

i Temnić); 58, 1948, 321, 328 id (Gruža); 68, 1955, 100) id (Gornja Pčinja): 70, 1958, 539 idd, 543 idd, 551 (Leskovačka Morava); 86, 1974, 94 idd (Vranjsko Pomoravlje); 83, 1971, 149, 163 id (Aleksinačko Pomoravlje); GEM, 19, 1956, 10 idd, 13 idd,

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Dimitrije Suša je najzad prošla. Nebo se otvorilo i na žednu zemlju pao je plah dažd. Morava se zamutila. Proći će najmanje desetak dana pre nego što se razbistri.

Nabujali potoci su rikali i rovali obale. Navukoše svakojaki šljam i kamen oko Morave. S proleća se Morava izli. Poplavi njive i livade u dolini, ljudi se iseliše iz kuća u polju i na brzinu sklepaše od pruća i blata kolibe na

Voda je dremala, lenja i nepomična, iznad plodne vratimljske zemlje. Svi su zebli od pomisli da Morava taloži na dno poplavljenih predela šljunak, jalovu stelju iz koje ništa više neće moći da nikne i plodove da donese.

kao da su bile u nekom čudesnom dosluhu sa našim igumanom, prebrzo prekrile bezobličnu humku groba bez belega, a Morava je dovršila to skrivanje.

Popravljaju krovinjare, plotove i košare, seju žito i sade povrće. Morava je ostavila po dolini plodni naplav. Retko je koju njivu zasula krupnijim šljunkom, gotovo svuda je više koristila nego

Vuku za sobom teške premorene noge, pospani i nevoljni. Pustoš je ostavila za sobom ova prokleta i blagoslovena voda, Morava — mučiteljka i hraniteljka naša. Bogdan Imao sam vrlo mučan razgovor sa Jelenom.

Huji u daljini Morava, nabrekla od voda što su se sjurile s kišnih padina u toku zadnja tri dana. Umoran i rastrojen idem od jednog do drugog

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

prirodno i moguće — izražava najplemenitiji heroizam: Volim s tobom časno poginuti neg' ljubiti na sramotu Turke Morava nas voda odranila, nek Morava voda i sarani. Pesma uči: nema krnje slobode; ona je ili potpuna ili ne postoji.

najplemenitiji heroizam: Volim s tobom časno poginuti neg' ljubiti na sramotu Turke Morava nas voda odranila, nek Morava voda i sarani. Pesma uči: nema krnje slobode; ona je ili potpuna ili ne postoji.

Jedno jutro uoči nedelje popela se Prijezdina ljuba na bedena malena Stalaća, pa s bedena u Moravu gledi, al' Morava mutna ispod grada, pa besedi Prijezdina ljuba: „O Prijezda, dragi gospodaru, ja se bojim, dragi gospodaru, nas će Turci

Uzeše se oboje za ruke, pa odoše na beden Stalaća, pa besedi Jelica gospođa: „O Prijezda, dragi gospodaru, Morava nas voda odranila, nek Morava voda i sarani!“ Pa skočiše u vodu Moravu.

ruke, pa odoše na beden Stalaća, pa besedi Jelica gospođa: „O Prijezda, dragi gospodaru, Morava nas voda odranila, nek Morava voda i sarani!“ Pa skočiše u vodu Moravu. Car je Memed Stalać osvojio, ne osvoji dobra ni jednoga.

Ršumović, Ljubivoje - MA ŠTA MI REČE

PRAŠUMA Bakulji Ludom Indijancu UTORAK VEČE MA ŠTA MI REČE U Novom Sadu svanulo veče Ma šta mi reče Južna Morava uzvodno teče Ma šta mi reče Na svakom drvetu klikeri zveče Ma šta mi reče U Štipu meče uštipke peče Ma šta mi

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti