Upotreba reči naleže u književnim delima


Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

Iz lepetave orahove krošnje prosu se šapat i naleže zelenkasta sjena, daleki predznak sutona i večernjeg pokoja. (Sveti Rade Lopovski) Davna uzbuđenja, koja ispunjavaju

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

Prestadoše Đurine i samardžijine šale, splasnu razgovor. Iz lepetave orahove krošnje prosu se šapat i naleže zelenkasta sjenka, daleki predznak sutona i večernjeg pokoja.

Ćosić, Dobrica - KORENI

Sada se ničemu više ne raduje. Izdaleka, mučno se probija i kljuca — ničemu, a vilica zaigra kao pred plač. Iz mehane naleže na vrata sve glasniji, razuzdaniji rakijski žagor rabadžija, i krupan smeh zasipa mu glavu, tuče po moždanoj opni;

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

„Sigurno“. „A čijom snagom?“ „Živimo, dragi gospodine, na dnu vazdušnog okeana, koji pokriva celu Zemljinu loptu, naleže na nju kao teret čija ga vlastita težina sprečava da je ne ostavi i ne ocuri sa nje u interplanetarni prostor.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti