Obradović, Dositej - BASNE
srcem, za svoje nepostojanstvo, nikom nije kadar dobra učiniti: njegovi isti srodni i prijatelji ne smedu se na njega nasloniti: o njemu se uprav može reći da u vetar govori; da sve što dobro reče — učini, bio bi znameniti čovek.
Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje
Šta ćeš, na koga ćete se vi nasloniti ako nećete na mene, pa bilo mi pravo, bilo krivo. — Pa nije ti, valjda, krivo? — Kako kad, brate.
Petrović, Rastko - LJUDI GOVORE
Pokatkad se, i samo za jedan sat, čovek odmori kao za celu noć. Ja spavam izvrsno u vozu. Uzeću mesto kraj prozora, nasloniti se i spavati. Paziću da se ne naslonim na zavesu, jer su zavese uvek garave. Ali ću spavati, spavati.