Upotreba reči nazdraviti u književnim delima


Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

Sve su zdravice kitnjastije od kitnjastijih; učitelji, pope i ćate nadmeću se — ko će lepše i zgodnije okititi i nazdraviti. Čim se koja nazdravi — odmah Đuko pali iz pištolja; učitelji i popovi tek zaviju na stotine zavijutaka ono njihovo

Sremac, Stevan - PROZA

Taman sedoše, a domaćinu pade na pamet da još nije bilo zdravice, a red je nazdraviti polaženiku. Ustade ponova, diže čašu i nakašlja se malo. — Čujmo! — reče polaženik. — Čujmo! — prihvati gospoja Kaja.

Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC

A što mi se najviše dopada, što svačemu treba nazdraviti! VLADIKA DANILO Srećan li si, igumne Stefane, kako te je Bog vesela dao!

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

B) ŠALjIVE Kome ću nazdraviti, dobro će mu biti. ’Ajde, baš, našem Jovu. Zdrav si, Jovo, srce sokolovo! Bog ti dao: šupalj nos do očiju; plodnu

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

Al’ namastir nije vino nikad rado davô, To je vino kaluđersko autonomno pravo; Zato ću ti nazdraviti s punim srcem želja: Da ti Bog da sreće, zdravlja, volje i veselja!

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Car uzima zlatan pehar vina, pa govori svoj gospodi srpskoj: „Kome ć' ovu čašu nazdraviti? Ako ću je napit po starještvu, naliću je starom Jug-Bogdanu; ako ću je napit po gospostvu, napiću je Vuku

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti