Ilić, Vojislav J. - PESME
Juče je odviše pio, A noćas, za pakost opet, i san je čudnovat snio: Kô odozdo, od mirnih polja vihor se nenadan diže, Strašno prašinu uzvi i onda u selo stiže, I ova bujica plaha, u mutnom vrtlogu svome, Ponese kmeticu prvo, i
Ćopić, Branko - Orlovi rano lete
— prosiktaše nisko nad njim nevidljiva zrna, sustigoše ih dva nova pucnja, a kad Stric stiže već nadomak jedne udoljine, nenadan udarac zbaci mu šešir s glave i on se pruži koliko je dug po nekoj gustoj paprati. Pucnjava naglo prestade.