Upotreba reči nerotkinja u književnim delima


Crnjanski, Miloš - Seobe 2

zato što je Varvara bila Šokica, nego zato što Varvara nije imala dece, i bila na svakoj igranci i stalno u društvu. Nerotkinja, vesela, bezbrižna.

A nikad dotle, to, da je nerotkinja, nije u društvu pomenuo. Bio je ženu, tim, kao skamenio. Sedela je razrogačenih očiju. Ana vrisnu i dreknu na Petra.

Veli, nije to, što je Varvara nerotkinja, što dovodi do besnila njegovog brata, u braku, iako je i to teško. Nije ni neka ljubomora prema nekom muškarcu.

Kao one vatre na Ceru, što male počnu, pa se šire sve dalje u daljinu. A teško je i to, da je Varvara nerotkinja. Već je tri godine u braku. A ne može biti lako Petru.

Njoj Petar, od nekog vremena, prebacuje, svake noći, kako je nerotkinja, a ona, kaže, ne može da mu kaže da joj nije ni stalo da, sa njim, rodi. To je dite, veli.

Ona je u Zekoviča bila nerotkinja, ali eto, u Trifuna, zanela je odmah, a kako joj baba Ananijeva tumači, rodiće, kroz sedam meseci.

To je, međutim, trajalo, tako, samo prvih godina. Kad je sama poverovala da je nerotkinja, gospoža Montenuovo, videvši šta i druge žene rade, u krugu Dvora, uze sebi ljubavnika, pa ih je zatim nalazila, više

Obuze je onda veselost, toliko, da, u jedan mah, zaigra, i poče da se vrti sa Pavlom, dok joj muž ne podviknu. Nema nerotkinja kod Isakoviča – prošaputa Ana – Pavlu.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

Da bi se postigao ovaj narodni ideal, svako pleme treba da bude što mnogobrojnije. Žena nerotkinja mogla se promeniti, naročito ako je udata za junaka i poznatog čoveka čija se „loza“ ne sme ugasiti.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

). To što je nerotkinja spremna da pojede gotovo sve ono što ljudi nerado ili uopšte ne jedu, najbolje i najočiglednije pokazuje koliko je

Žena koja želi dete, veruju na Kosovu, treba da pojede „bele bubrege“, pa će zatrudneti. Da bi dobila dete, nerotkinja treba da „svoju košulju obesi strmoglavce o kakvo pitomo rodno drvo, te prenoći, pa sutradan što u toj košulji nađe

⁹ Često nisu ništa ukusnije mnogobrojne mešavine koje nerotkinja mora da popije ne bi li tako začela. U Skopskoj kotlini žene veruju da moćno sredstvo koje pomaže začeće jeste prah od

¹² Kod banatskih Hera veruje se da nerotkinja „treba da pije vodu, iz novoiskopanog bunara“, tj. kada se kopanjem bunara dođe do vode, tada „treba viknuti ženu koja

¹³ U nekim receptima za plodnost naglašava se zajednička uloga muža i žene u spravljanju lekovite mešavine koju bi nerotkinja trebalo da popije.

“¹⁴ U spravljanju ovih napitaka za plodnost žene često se koriste i određene lekovite, spasonosne biljke. U Banatu nerotkinja između Velike i Male Gospojine ubere trave majčinu dušicu i pelen, skuva ih kao čaj i popije da bi zatrudnela.

Tako, na primer, iznad Katlanovske Banje uoči petka ili nedelje nerotkinja se provlači kroz jedan šupalj kamen da bi dobila decu.

se nastoji da se popravi ono što po svemu sudeći ne mogu da izmene ni iskustvo i razum, a to je mladina neplodnost. Nerotkinja, na primer u Homolju, nađe divlju trešnju, savije njenu granu pa se triput provuče ispod nje i sva tri puta kaže: „Kako ti

Puž je takođe životinja koja se koristi za plodnost. U Gruži kada u proleće nerotkinja naiđe na prvog puža, spršti ga da bi dobila porod.³⁷ Ona ga uništava da joj puž ne bi zaustavio rađanje.

Jedan od tih načina jeste da se nerotkinja okupa u vodi u kojoj se porodilja okupala trećeg dana posle porođaja i u kojoj se nalazi „posteljica“.

Delotvoran je, veruje se u okolini Požege, i ovaj postupak: kad se neka žena porađa, nerotkinja treba prva da prihvati novorođenče i da ga zatim proturi kroz svoja nedra.

Ako žena materinstvom nije sebi obezbedila povoljan društveni status, ona je kao nerotkinja odbačena, žigosana i obezvređena.

Matavulj, Simo - USKOK

Ali je, veli veoma nesretna, jer je nerotkinja... Međutijem se izmijeniše pjevidruzi. Sva se mladež odvoji ka sredini kuće, a stariji posjedaše kraj ognjišta.

U daljem razgovoru doznade da se Mrgud tri puta ženio: prvu je ženu pustio, jer bješe nerotkinja; drugu ote od živa muža, njekog Ćeklića, i zbog te otmice pogibe mu brat. Ona mu rodi Raka i umrije na prečac.

Pop mu ispriča kako su ga u plemenu često nagovarali da otjera Gojaču, zato što je nerotkinja, ali ni jedan brastvenik mu to ne svjetova, jer je svi paze, zato što je dobra i pametna.

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

18. BIBERČE. Bila žena nerotkinja, pa molila Boga da joj da da rodi, makar bilo dete kao biberovo zrno. Bog joj dade po želji, te rodi muško dete kao

Ćosić, Dobrica - KORENI

Isteraće Simku. Zar je to neka žena kad noćas može da slava? Tako je. Nerotkinja nema dušu. Baš je briga što će njemu noćas sva krv isteći u mučenju, nesanici. Šta se koga tiče! Oženiću se, devojkom.

Žene joj više ne prebacuju pakosno da je nerotkinja, da je Bog kaznio zbog krivomerstva njihovih svinja, žita i rakije. A sin, ne sin, već sinovi, rađaće ih ona kao zečica,

Zdrav je. U familiji Katićâ svi su imali dece. Nije krivica do njega. Za porod su žene krive. Ni u njenoj familiji nema nerotkinja. Lečila se i kod doktora u Beogradu i kod vračara, i u manastir išla, šta sve nije činila... Mora da rodi. Mora.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

i TRĐ, NNŽ, 5, 9). Ovde, možda, imamo etiološku skasku o postanku s. Koja žena ne može roditi (težak porođaj? ili: nerotkinja?) neka joj metnu na glavu venac od s. pa će roditi (GZM, 20, 1908, 348).

U Sretečkoj župi, između ostalog, veruje se da je pod j. (kao i pod šljivom) lak san (ibіd.), da nerotkinja može roditi ako okusi »prvi plod mlade jabuke« (ibіd.), da se bolest može prepeti na onoga koji uzme j.

Ćipiko, Ivo - Pauci

A da, zapravo, žena i nije za drugo!...— Pa, napivši se rakije, prevrnu: — Je li ti žao što nemaš djece? Nerotkinja si, štirka, a vele da su štirke ljuće... Može bit' da je i do čovjeka; i jest čovjek ti nekakova rđa...

Zalud se gospa Pava molila bogu i prilagala zavjete u crkvi, ostade zanavijek štirka, nerotkinja! Ranije, tužila se gospa Pava na nj i krivila ga što nema poroda.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

ovđe dođe starješina; koja žena jeste udovica, u svojemu dvoru starješina, nek i ona Bijeljini dođe; i koja je žena nerotkinja, nek i ona dođe Bijeljini!

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti