Upotreba reči nesreće u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

spremio sobu i radovao sam se tim sirotim gostima što će, možda još sutra, doći da u mojoj toploj sobici zaborave zimu nesreće svoje... Oh, kad bi se to zaboraviti dalo!...

Obradović, Dositej - BASNE

Nema dakle gore nesreće od zlonaravija i nepravde, niti većega blagopolučija od dobrodjetelji. Bogatstvo steći može i zao i nepravedan čovek,

nesreća srela dok je tu njih bilo, a kako se svi Inglezi složiše i sve kurjake istrebiše, tu već nejma od kurjaka nesreće.

Dučić, Jovan - PESME

što stoji iznad sudbine čoveka, a to je Ljubav koja je, kao i Smrt, uvek slepa moć prirode, a ne cilj čovečje sreće ili nesreće.

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

To zna unekoliko samo moja mati. On, kaže mama, posle te naše nesreće bio je prvo ušinuo leđa vukući onu noć vodu, pa je sutradan poguren došao našoj kući i — smejao se!

Ona je uz njega ono što Vaskrs uz Veliki petak; ona je, po mome shvatanju, imala zadatak da ga, pored sve njegove nesreće, ipak usreći. Ona će ga i usrećiti! Ja vam kažem: ona će ga usrećiti! Bar ja bih s njom bio srećan! Još kako!

pa njega upravo posred tikve. Niko se nije ubio (bar ja ne znam) ni zbog jedne ni zbog druge nesreće! Junoša! Ovde leži duboka mudrost. Potraži je i naći ćeš!

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

Usred te nesreće, još je to sreća bila što se sve dogodilo tako blizu sela da se frau Gabriela mogla bar peške tiho vratiti onamo

Stanković, Borisav - BOŽJI LJUDI

A to bi nagnalo čaršilije da se sete njegove nesreće od koje je Menko tako šenuo, te da bi posle između se pričali: kako taj Begler-beg, Dok Menko bio mlad, tek se oženio,

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

sumnjem da je od mene nesrećnija. Jer sve one nesreće njihove stoje mi sad skupa ovde u grudima punim suza. Stoje one tu sklupčane u živu ranu koju neki oštri nokti čupaju i

“ One noći kad je Jurišić sišao s voza i uputio se grobljanskoj ulici, sav se tresao od nekog mutnog predosećanja nesreće.

A ja sam sav u slutnji velike neke nesreće i ne bih tako brzo onu veru hteo da prigrlim. Pa se gnjuram u najskrivenije jazbine duše i po onom smrzlom pepelu

Afrika

Pogledajte me, ovako u noći još možda izgledam mlad; u stvari ja sam za godinu dana imao tri automobilske nesreće, ja imam na sebi rana za koje doktori kažu da možda nikada neće zarasti.

On je išao kao odeven majmun ili klovn, i njegov ponos što je elegantan nije mogao da probije kroz izraz užasa i nesreće koji se čitao u netovim očima. N. je mnogo polagao da se ne izgubi nijedan od ta tri dela deranove odeće.

Popović, Jovan Sterija - TVRDICA

παν μετrον αρεξτον znači: umerenost je polezna; o. τis anankis, o nesreće; škilji, σkύλος, pseto; hondro kefali, debela glava; kaka isterana, rđav posljedak; O τύχη ό kαίροός!

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Bio je to otac šestoro dece i umoran od života i nesreće koja ga je pratila, svud. Malo riđ, visoka čela, sa nosem kao konjski žval, Trifun je bio od onih ljudi koji su dobri,

Činilo mu se da je kod konja manje nesreće, nego kod ljudi. Dobrog konja – govorio je Pavle sam sebi – lako je poznati. Mislio je na njihove oči, koje su nablizu,

Nije bio klonuo samo od telesnih patnji. Nego i od te nesreće, koja ga je pratila, kao i sve njegove sunarodnike – u svemu što su započeli.

Mitropolit je govorio da oni, koji odlaze u Rosiju, greše. Da su te selidbe velike nesreće. Da ne treba napuštati austrijsko carstvo, gde srodnici naši, i preci naši, počivajut, po tamnicama, i u groblju.

Kome ne kuju talere, kao carici. Ali taj nacion zajedničke nesreće vezuju, i, u tom nacionu, svaki pojedinac, kad leže, ima istu suzu u oku. A kad se budi, budi se iz istog sna.

Ona će sad otići. Došla je da ga spase od nesreće, od tuča, nedostojnih oficira. Nadala se da se promenio, valjda. Da neće i dalje da vuče sa sobom i njenu mater, u

Za vreme večere, Đurđe – koji nije bio glup čovek, iako je zbijao glupe šale, da nesreće u porodici zabašuri – skretao im je pažnju na to, kako papežnici, koji sedaju za sto, da večeraju, prave krstove.

da se dešavalo u Sremu i Slavoniji, da je dolazilo i do takvih ljubavi, u familijama, pa su se čuvali te sramote i nesreće, dobro. A ni tome nije bilo krivo ništa drugo, nego da su živeli, u familiji, kao na nekom ostrvu.

Ne kažem ja da nema nesreće i drugde po svetu. Ali drugima je dato da odahnu, da zaborave. Nama nije dato, ni to. Tolika je pustoš bila u Serviji,

To je, kaže, njegov odgovor, filosofičeski, na sve nesreće, koje prate njegovu naciju, i njega lično, a tako će odgovoriti i kad mu budu rekli da mu je samrtni čas došao.

Zlo, u njegovim sunarodnicima, zlo, učinilo se Isakoviču, na tom putu u Rosiju, glavni uzrok, da toliko nesreće ima – u svetu, u kom je dotle živeo.

Njihovo je dete umrlo. Tast ga je prokleo. Ta kletva ga stiže, ma kud otišao. Neće da vodi sa sobom ženu, iz nesreće i jada, u nesreću. Što je bilo bilo, ali želi da ostane sam na svom pogrebu. Ne treba mu žena za milostinju!

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

I, naročito, bez ikakve nesreće. Sasušen od žudi, sanjajući svake noći, u bestidnim snovima, tu ženu, on je nikako nije želeo na dugo.

kojom se tako dugo teturao, bio je navikao da kraj te svoje bolesti, i tog svog posla, zamišlja prijatnim, bez ikakve nesreće.

Osetiv da ona, na sve to, prilično hladno ćuti i da njega smatra za uzrok svoje nesreće i bolesti, on bi zatim, obično, počeo naširoko da je podseća na onu njinu strašnu, razbludnu noć, kada je više silom,

čas, ne očekujući ga, ne bojeći ga se, ne mareći uopšte za njega, bez ikakve griže savesti, on postade ipak pogružen od nesreće koja mu se na vrat beše srušila.

mirno vratio u logor i niko ga ne vide, ni idućih dana, da se nešto naročito uzbuđuje, ili uznemiruje, povodom svoje nesreće.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

Jedan od glavnih uzroka nesreće mladenaca jesu uroci i, posebno, zle oči. ³¹ Da bi se zaštitili od uroka, mlada i mladoženja preduzimaju više magijskih

Ovog dana mnogi ne smeju da krenu na put jer se boje lošeg ishoda ili nesreće na putu. Trudna žena ne sme petkom da luži rublje jer može da se „nameri“ i pobaci.

Negde se pupak daje detetu tek kada pođe u vojsku, da mu bude zaštita od svake nesreće.⁷² U Peći i okolini odsečeni pupčanik ušiva se novorođenčetu u pelene da bi se ono održalo u životu i da bi bilo

). Izgleda kao da nema većeg blaga nego što je to imati decu, i obrnuto, nema veće nesreće nego biti bez dece. Ipak, među ovim poslovicama nalazi se i jedna koja ukazuje na umereniji i trezveniji stav: „Deca

) ili prizivanjem najveće nesreće i zla u slučaju da laže, onaj koji se zaklinje svečano jemči istinitost svoje reči. Po svojoj formi, zakletve su, kao i

podeliti na: uslovne kletve (samokletve) u kojima onaj ko se zaklinje predviđa svoje najveće muke i doziva najstrašnije nesreće ako ne govori istinu ili ne ispuni neko obećanje („Bog me ubio ako lažem!“; „Sutrašnji dan ne dočekao!

’ (porod, četvoronožno i rod u zemlji)“²⁸. Ove zakletve jasno otkrivaju da u našoj patrijarhalnoj kulturi nema veće nesreće nego ostati bez poroda, bez produžetka loze.

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

Igrali smo se šuge i trčali sa srcem pod grlom, trčali i čeznuli da se oslobodimo te nesreće, ludački želeli da nekog dodirnemo...

Nema veće nesreće nego leći u postelju kao šuga — to su noći pune more gde kroz san nastavljamo da trčimo olovnih nogu i suva grla.

Kornjača sada putuje brzinom od sto dvadeset kilometara na sat. Ona je večni svedok nesreće popaljenih polja, pokolja i leleka; ravnodušna susetka najotrovnijih zmija u Evropi, a ono spadalo, onaj Grk koji je umeo

I pored toga što su na toj iznenadnoj i bezrazložnoj krivini česte saobraćajne nesreće, mesno Društvo prijatelja starina ne dozvoljava da se sruši levo krilo letnjikovca, jedinog vrednog spomenika iz srednjeg

Matavulj, Simo - USKOK

— U svemu tome, gospodine vojvodo, nema kakve moje zasluge — reče Janko. — Čuven sam bio zbog svoje nesreće! — Da. Milo mi je što tako lijepo govorite srpski!

— Molim te, Stane, ne djetinji! — reče drago ljubazno i stavi joj ruke na ramena. On je nju oduvijek pazio, a poslije nesreće koja je zadesi, učinio bi za nju što ne bi za svoje najbliže. Zato dodade: — Ljutiš me kad tako počinješ.

Popović, Jovan Sterija - RODOLJUPCI

kao nenarodnost, kao protivnost i izdajstvo; jer je svaki čovek sklonjen na črezvičajnosti, pa kad ne zna da može biti nesreće, trči kao slep za tim, i srdi se na svaku pametnu reč.

NANČIKA: Već uredila sam. Samo kad bi se više takovi pozatvaralo. ŽUTILOV: Ovi su naši nesreće. NANČIKA: Onaj Fric kažu da je bogat. ŽUTILOV: Taj je već uređen. NANČIKA: Šta je s Čivutima?

) ŽUTILOV: Kud se znam okrenuti? Vrag da nosi i vojvodinu i sve! SMRDIĆ: Ubio bog koji je prvi započeo! ŠERBULIĆ: Nesreće, kad nisu bili vredni da nisu ni ustali. LEPRŠIĆ (vraća se): Madžari su tri štacije daleko. Dakle, sutra ako stignu.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

na pučini velikoga okeana, očekujem kada će da grane sunce i pokaže se dan, da uzmakne tamna noć i hladna beda naše nesreće.«2 Ta vremena »teška i usilna« nisu prestajala.

stihovima on će pevati prolaznost svega na zemlji i večitost ljudskog bola, plitkoću ljudskih strasti i dubinu ljudske nesreće, taštinu svega ljudskoga, urođenu i neizlečivu rđavštinu ljudi, prazninu reči, obmane ideja, izlišnost nade, pobedu zla

je Fihte prezrivo nazivao dіe Auѕländerei, tako srpski romantičari ustaju na »truli Zapad«, od koga dolaze sva zla i nesreće.

Milićević, Vuk - Bespuće

Samo se čuo njezin bolan, brz dah u kom se osjećao jauk. Koliko je bilo nesreće i studeni, — one studeni koja ne dolazi s polja, već iz duše, i koja je još strašnija i ledenija, — u toj hladnoj

za to volje, kad je možda bio napola raskrstio sa životom, kad osjećaše da će to možda unijeti u njegov život više nesreće nego blagodati koja bi ga, da je došla prije nekoliko godina, vratila radu, mladosti i životu; kad već nalažaše u

Trenuci bijahu dugi, a vremena sve manje. I te posljednje noći ona nije trenula okom; ona nikad nije osjetila toliko nesreće, koliko u tih nekoliko mračnih i nepomičnih časova. A već prije zore čekahu kola pred kućom.

Radičević, Branko - PESME

Na kicoša nekva stara Što tu, ne znam, nešto tajno S momom nekvom ugovara; Gurnu njega Srb u pleće, Eto jada i nesreće! 56.

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

Poslije desetak dana dotrči uplašen seljanin k trgovcu, pa mu reče: — Gospodaru, ne znaš nesreće? — Koje? — zapita trgovac. — Krepao kotao. — Kako krepao, ničiji sine! — prodere se trgovac.

Kad konj poslije nekoliko dana crkne od gladi, Ciganin rekne: — Hej, nesreće moje! Taman kad ga naučih gladovati onda crče.

Popović, Jovan Sterija - ZLA ŽENA

TRIFIĆ: Ja ne znam u čemu ti čest polažeš? SULTANA: da me kojekakve nesreće sa sokaka psuju i ruže, to je čest kod tebe! TRIFIĆ: Tebe jošt niko nije obeščestio.

Lalić, Ivan V. - PISMO

Jesi li bolestan, Bože, Od stvaranja i stvari? Vrućica čelo ti žari Dok svud se nesreće množe. Znam da te dodir moj vređa, Uvek ti napipam ranu — A tražim u okeanu Kap znoja sa tvojih veđa.

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

sećati dok se budete neutešno gojile, kilogram po kilogram, sve od muke i nervoze, klopajući sve više i više, iz nesreće i dosade, jer vam je neka budala kazala da se muž hvata na klopijanović — đavola se hvata na to bućkalo!

Tešić, Milosav - U TESNOM SKLOPU

Igraj se, Kyćo, prizme, kvadrata, trougla, romba, kockaste lopte: šire se širom Božija vrata nesreće tonu, zgibelji hropte. Miluje mesec čelo mi, pete. Sanjajmo skupa, rumeni svete.

Petrović, Rastko - LJUDI GOVORE

Već kao pomori i nesreće. Jednoga dana će celo čovečanstvo paziti uzbuđeno da takav pomor na njega ne naiđi. Svaki narod zasebno paziće na sebe

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 1

Jankulj priča kako je jutros video dva zeca da su pretrčali ispred diviziona, i on je u tome odmah predvideo predznake nesreće. Noć se lagano spušta, i sa njom i zlokobna slutnja na duše ludi. A tek kako je onima na suprotnoj strani.

Neko uzdahnu i mi se prenusmo. Vojnici se pogledaše. — E, ljudi, šta ovo bi! — Od početka naopako... — Da grdne nesreće! — Sve ih porobiše... — Ih, ih! — lupi se Rajko punilac po kolenu.

Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA

U neprekidnom, zamornom radu tražila je utehe; u poslu je ugušivala onaj stalni strah od nekakve nesreće, koji je obuze ovih dana.

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

sačuva glavu glupu Svak je našo neku rupu: Jedni beže u Drlupu, Ćopić u Bosansku Krupu, A treći se obezbede Od nesreće i od bede Samo kad su na okupu.

” A Nemci, pošto ne znaju brđanski, puste ga Kao stručnjaka za dizanje olovnih utega! Brđani, međutim, ne mogu bez nesreće (Naći će je, pa nek je u plastu igla!): Kuda god krenu, nesreća ih presreće, Gde god stignu, ona je pre njih stigla!

POJAVA DžAMBASA A vakum Pantić, krut od nesreće Ko maketa na proslavi Prvog maja, Po glavi žalosne misli premeće, Vezuje, spaja i prekraja: „Ko samo smisli ovo

Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC

Kakva te je spopala nesreća teno kukaš kao kukavica i topiš se u srpske nesreće? Da li ovo svetkovanje nije na komu si sabrâ Crnogorce da čistimo zemlju od nekrsti?

KNEZ JANKO Mi smo vazda od krsta držali. KNEZ ROGAN Hiljadu sam plećah oglodao, ali ove ne viđeh nesreće. Čije ovo pleće te ga gledam?

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

sebe po svojim haljinama, a naročito cipele, i nameštajući jaku oko vrata, — Todora tresući se od bola, jada, srama i nesreće, okrenula se i, pre | no što je on izašao, ona ušla u kuću, i tamo, ko zna gde, u kakav kut i polumrak srušila se

A Sofka je i tada već znala da sva ta ljubav i nežnost rodbinska dolazi kao od neke slutnje, predosećanja nesreće koja već počinje da se događa.

A drugo što se znalo da sama ona vrlo dobro zna kakav bi zbog toga lom i nesreće nastale. Ali jedne godine, kada se Marko vratio, ona je toliko bila bremenita, da nije smela da se pojavi.

Poče da drhti I da se trese od neke neizmerne nesreće, koju predoseti da će se desiti. I zaista, ona odmah ču kako on, otac, i ne čekajući da tamo u velikoj sobi bude

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

Pa i ta je još: ona bi poslušala bez pogovora, ali ne bez svoje nesreće!“ „Kako to?“ zapita vidar. „Ama ne bi mu se dugo ljubom nazivala!“ „Mniš e bi pobjegla?

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

Gde je sreće, tu je i nesreće: Šarku koku pojede lisica; Žega planu o Ilinu danu: Ono mi se pokvarilo mrsa! 4 Kad se ženi koji kuće nema, Curu

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

“ Otac mu se na to ražljuti: „Nesretni sine, što učini! Za što li izgubi moje blago bez i kake nesreće i bez i kake napasti?“ pa ga išćera od sebe.

Poslije desetak dana dotrči uplašen seljanin k trgovcu, pa mu reče: „Gospodaru, ne znaš nesreće?“ „Koje?“ zapita trgovac. „Krepao kotao.“ „Kako krepao, ničiji sine!“ prodere se trgovac, ,,kako može kotao krepati?

Kad konj poslije nekoliko dana crkne od gladi, Ciganin rekne: „Hej nesreće moje! taman kad ga naučih gladovati, onda crče.

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

je desetak dana sastavljao cirkular, namijenjen svijem manastirima i sabornim crkvama, u kome bjehu potanko ispričane nesreće što zadesiše dom sv. Frane, te se dirljivim riječima moljaše za bratsku pomoć.

Raičković, Stevan - KAMENA USPAVANKA

NA NEKOJ PADINI Pesmo, ti si žedna, a protiče voda. Bol je tvoje piće (ono: čega nema). Iz nesreće: ko iz kokosovog ploda Srčeš tužnu hranu što te za svet sprema.

Ćosić, Dobrica - KORENI

Ni šljivu da otkinu... A ja neću umreti bez unučića.“ Žuri i u sebi preti svekru. On je vinovnik nesreće koja će pogibijom sela da se svrši. Tolu će prvog.

Najvažnije im je da svi punoletni budu pred opštinom, jer ako dođe do neke nesreće, neka je svi iskuse, ako pred vlastima mora da se odgovara, neka svi odgovaraju ravnopravno, jednako.

Govorila je sa senkom: „Hoću da te molim da me spaseš nesreće.“ „Sve ću da učinim. Ti si žena koju su reka i livada rodile. Hoću da ubijem za tebe. Ja mogu sve!

— Drhte joj usne. — Nisam živeo ni s jednom... Nisam... Pobegao sam u Beograd zato što sam se plašio Aćima zbog one nesreće kod opštine. Ozdravićeš sigurno. Adam će da nam poraste. Biće lep na tebe.

Olujić, Grozdana - NEBESKA REKA I DRUGE BAJKE

« Od toga dana njegovi brodovi su tonuli tamo gde se nesreće obično dešavaju, ali i tamo gde ih nikada nije bilo, a za svaki potonuli brod kupovao je dva nova. A mornari?

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

u izgnanstvo, Anastasijević je znao da je došao čas da ispusti iz vida tog mrzovoljnika nad čijom su se glavom sakupile nesreće.

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

Dižite škole, Deca vas mole! Jer brza reka pored nas teče, A mi na bregu naše nesreće; Ko ima svesti, otud se kloni; Okati vide, breg nam se roni.

Petrović, Petar Njegoš - LUČA MIKROKOZMA

Šta te k ljudskoj vuče kolijevci, đe kukanje i plač okrunjeno, đe vjenčana glupost sa tirjanstvom, đe se samo rad nesreće ljudske bogotvori Cezar s Aleksandrom, đe prelesti smrtne svekolike teke licem iz glibine vire?

bješe već nagnuo u cvijetne nebesne ravnine, dva vjenčana slavom polkovoca uljegoše u guste polkove vraga neba, a nesreće oca; ka dv'je lađe krilah nadutijeh kada idu uskijem kanalom kroz pokrite snijegom ravnine, - tako oni kroz bijele

serafimah blagodare tvorcu mogućemu rad povratka blažene tišine, za svijetlu njegovu pobjedu nad vladalcem zlosti i nesreće.

Poslje zemlju, užasa katedru, pozorište bogomrsko zalah, gnjezdilište čovječke nesreće, sa nevinom krvlju oskvernjenu, otrovanu gorkijem suzama, kojuno će voplji nevinosti kod mojega ukleti prestola - nju

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

No šta je sve to pored teške nesreće koja zadesi ceo narod i pokosi toliko nevinih! Ko sam, šta sam i šta li ću sada? - zapitah sam sebe i pođoh kući.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

— Nikola — rekoh uklanjajući maramu s očiju — ti znaš i moje nesreće. Ali veruj mi kao bratu: do danas zbog njih moje oko nikad nije zasuzilo.

I tako u iskidanim slikama, ludo brzo, prolazile su pored njega sve prošle nesreće, sve bolesti, svi sukobi; i sva odvratna dosada palanke u kojoj se godinama raspadao zgadi mu se grozno.

Ali potom nastali su ratovi, nesreće, beda. Marko je poginuo na Mačkovom kamenu septembra četrnaeste; snaha je ubrzo za njim umrla.

Ja sam imao bolesnu sestru, i uvek je slutnja nesreće tištala naše rastanke. Pa kašalj, uz one uzdahe, sve izaziva snove užasne i grebe najoštrijim noktima i mozak i dušu.

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

Zadugo se nisam mogao oteti osjećaju da je onaj poklič bio nedvouman nagovještaj te nesreće. * Malo dana poslije oproštajne predstave, glumačka družina napustila je naše mjesto. Sobom su poveli i Kalpurniju.

Ali ipak talenat. A kako je talenat kudikamo rijeđi od nesreće, shvatljiv je taj nesrazmjer. Osim toga, nije tačno da današnje napaćeno čovječanstvo traži romane s happy end-om.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Poslije desetak dana dotrči uplašen seljanin k trgovcu, pa mu reče: — Gospodaru, ne znaš nesreće? — Koje? — zapita trgovac. — Krepao kotao! — Kako krepao, ničiji sine! — prodere se trgovac.

Petković, Vladislav Dis - PESME

Ponoć i sunce odjek su menama. Zavoli sebe kroz nesreće krute I mene s njima. Nek lepoti pute Pokaže mladost dok je još sa nama. Osmehom dušu i rane zakloni. Zapali čula.

Mesto glavu s vencem, poraze na pleća, A umesto majke lepe kao bor — Mi, sinovi njeni, vitezovi stari, Deca smo nesreće i lutanja zlog! Nečuvene patnje nebo nam podari, Patnje što ne vide ni čovek ni Bog. A bili smo divni mi, mezimci slave.

Tesla, Nikola - MOJI IZUMI

omogućava da besprekorno kormilare bez kompasa, da tačno određuju lokaciju, čas i brzinu, da sprečavaju sudare i nesreće itd.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

A u stvari „Sofka je i tada već znala da sva ta ljubav i nežnost rodbinska dolazi kao od neke slutnje, predosećanja nesreće koja već počinje da se događa”.

Božović, Grigorije - KOSOVSKE PRIČE

Sjaha i on, pa uzdahnu teško i bolno. Gle nesreće! Uz njegovu glavu, koja više nikomu ne treba, otide i ono što je narodu namenio kao da je prokleto.

Pogledasmo se po kancelariji nemo, ali samo što ne izgovaramo vrstu nesreće koja se dogodila. Ubijen mu sin? Odvedena zaručena kćerka? Izvučena snaha iz postelje? Oterao ga aga sa baštine?

Popović, Jovan Sterija - POKONDIRENA TIKVA

EVICA: Ali sad oće da me da za nekog filozofa, pak eto naše nesreće. VASILIJE: A šta će tvoj ujak kazati? EVICA: Ah, i on mi ne da da za tebe pođem. VASILIJE: To ne može biti!

) POZORIJE 2. FEMA, PREĐAŠNI FEMA (gleda ú donikle, pak se posle prodere): Vos is tos? (Oni se rastave.) Nesreće i smradi? Je l to nobl, tako Francuzi rade? Nije li dosta što se na balu grle, nego i po budžaci, a?

Miljković, Branko - PESME

Ne postoji trijumf izvan nesreće. Dok smo to saznali neprimetno smo zamenili sebe. Tako smo stvarno pretvorili u mit, da docnije posumnjamo u njega.

Petrović, Rastko - AFRIKA

Pogledajte me, ovako u noći još možda izgledam mlad; u stvari ja sam za godinu dana imao tri automobilske nesreće, ja imam na sebi rana za koje doktori kažu da možda nikada neće zarasti.

On je išao kao odeven majmun ili klovn, i njegov ponos što je elegantan nije mogao da probije kroz izraz užasa i nesreće koji se čitao u netovim očima. N. je mnogo polagao da se ne izgubi nijedan od ta tri dela deranove odeće.

Jakšić, Đura - STANOJE GLAVAŠ

ISAK: Ali je vreme puno bremena! Puno nesreće!... Tri dana ima Otkako lutam ovom planinom; S obrazivošću mačke divije, Bežô sam s puta zveru, čoveku, Tebe da

useve, Otrovnim dahom leta kužiti, Dokle se tako, kugom morena, U jedan pramen otrov-parice Kolevka besna ljudske nesreće Nesrećom ljudskom sva ne razori... GLAVAŠ: A sad? Šta si otsada činit nauman?

Sećam se danas svoje nesreće. GLAVAŠ: Onda si sobom dete vodila, Divotno dete kose garave. Siroto, sluša, blene, ne znajuć’ Šta biva danas s

I da se sprema... (Vidi Glavaša.) O!... SPASENIJA (gleda u Stanu): Evo ti dela, Rođena majko svake nesreće! Strašan je remek tvoje starosti Što ga je bezum mozga bolesnog U prokletome času smislio!

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

Misli, o Lukijane, sred zloba, pakosti zverskih, Šta bi činio tu Seneka, šta l' Epiktet. Nesreće bezdne jošte ne boj s': besplotni te diže! Zasluga rizom pokrij s', um na besmrtna upri!

Da protivnost sad me goni, Breme tišti nesreće, Poda mnom da breg se roni, Tre m’ uboštvo najveće, — Dajem sade nemaren’ju.

Često oluja, kad se kloniš beda, U kući mirno počivati ne da; Hita bezvoljne međ metež i bunu, Nesreće punu. Nevinost često pod nepravdom strada, Vrli se gaze, zlost i porok vlada.

Jakšić, Đura - JELISAVETA

BOŠKO: Što li glavari? BOGDAN: Što l’ bedan narod, Ta tužna žrtva samovlaštine? BOŠKO: Da crne nesreće, Što nam u crnu zemlju donese! BOGDAN: Hajd’, da prolivamo krv!

divije — Nigde kolibe, nigde plamena, Nigde klisure, nigde kamena, Sve se u sinje more stvorilo — Široko more naše nesreće — A tvoga dvora tvrdoj zidini Burnoga sanka mašta svemoćna U času prvom svoga stvaranja Nesrećan oblik dade galije..

Ljubim li, ha!... Ubij ga, Đuraško!... Đurđe!... Kneže! KNEZ ĐURĐE: Šta je? O, saputnico moje nesreće, Govori, ženo — grešan idole, Da te poslušam. — JELISAVETA: Ah, kući, kneže, — mati me čeka. Zar je ne vidiš?...

Kočić, Petar - IZABRANA DELA

— Nali-de mi jednu, Mićane! — Tako sam ja to ižinjô i uredio. Ali davno su jope' kazali: đe je sreće, tu je i nesreće. Kad bijado' ispod Maslištâ, pa da ću 'vamo kroz Klanac, sretoše me dva Ciganina: „Pomozi Bog, Simeune!

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

barba dі Gіove, Jupіter`ѕ beard, Hegі IV, 2, 543; 547], i uopšte od svake nesreće. Iz kuće na kojoj je č. ne može lopov ništa ukrasti, čak ako bi ostala i sasvim sama (GZM, 6, 1894, 371 id).

Pelen. U narodnoj pesmi p. je znak nesreće i žalosti — v. npr. Vuk, Pjesme, 1, 609: devojka koja vraća prsten junaku (zato što ga njen »rod ne ljubi«), obraća se

Ćipiko, Ivo - Pauci

trećega dana vraćaše se kući sa dobivenim novcem što zateže za pripašajem, sjećajući ga i u putu njegove goleme nesreće.

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

do juče je sa nama jeo hleb i so. Bio je naš brat. Voleli smo ga i poštovali. Ali, u trenutku naše najveće nesreće, kada se radilo o našem opstanku, on je okrenuo od nas glavu i prešao našim neprijateljima.

Anđeo je dakle optužio i mene. Dorotej i Matija su inače već odavno označeni kao krivci za sve nesreće koje su zadesile manastir i ovo Nikanorovo viđenje je potvrdilo opšte uverenje.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

Tu negde na ivici, tvrde ljudi, sahranjen je bio ljubimac sluga gos-Tošin, baštovan i avlijar Ljuba, svedok nesreće na salašu, i, govorilo se, možda i učesnik u zločinu, ali docnije, čudnim putevima života, neka vrsta zeta gospa

Čudo je i ispalo. I nesreće, i dobra dela, kakva se retko stvaraju. Bog da joj dušu prosti, gospa Noli, nije samo izgledala kao muško, nego je i

Istina, od one nesreće joj je ostala mana, i što je starija to joj sve više smeta... Hajde, polako, daće Bog da bude bolje, ako i ne sasvim

I tvrdila je da njoj nije teško negovati ga: i objašnjavala da, kao kod svake bolesti i nesreće, i tu nisu svi dani jednaki, da nailaze dani odmora i za bolesnika i za one koji ga gledaju.

se uzbuđuje, preti i štrapacira samo u prvim prolaznim periodima nekog događaja, dok su avanture još avanture, i nesreće još nesreće. Palanku zanima melodrama.

preti i štrapacira samo u prvim prolaznim periodima nekog događaja, dok su avanture još avanture, i nesreće još nesreće. Palanku zanima melodrama.

— Čudna sudbina toga deteta bila je odista čudna. Jana je trpela detinju tugu zbog nedaće i nesreće svoga oca; zapravo zbog utučenosti njegove, pa egoizma, pa ravnodušnosti, pa proloma ljubavi kojima nevoljni čovek nije

U ponoć se po palankama i inače oseti „gluho doba”, a posle neke nesreće, ili zločina, još mnogo jače i jasnije. Domaćin se i po treći put vraća da vidi je li kapiju zaključao, jer se „žene

Čim je sutrašnji, miran, opran, sunčan dan svanuo, detalji oko nesreće, bolje reći nagađanja i kombinacije krenuše u svim dimensijama, utoliko više što su tri pogođene kuće ostajale u

Petrović, Rastko - PESME

Jer rođen posle sedam meseci trudnoće, Preturiv sve nesreće, želi da se vrati majci; I, ne izlazeći više nikada, hoće Da izbegne - bar večno - toj gnusnoj kazni, toj hajci.

”Ja sam ovčar, ali šta sve to znači? Ovčari ne sviraju više frule kao nekada, Ovčari sviraju u svoje nesreće, I ništa vaše nije ko što je bilo, jer zašto bi i bilo: I ništa više ne odgovara onom što predstavlja.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Najposle pevaju i događaje lokalne, bojeve s Turcima i nesreće i avanture po Boki Kotorskoj i severnoj dalmaciji, po celom Primorju od Kotora do Zadra, kojem je poslednjem gradu

Meću svim ličnostima u prošlosti Vuk je za to imao najviše uslova. Raja je u kosovskom boju gledala početak svoje nesreće.

U Ženidbi od Zadra Todora ponavljanje opisa naših junaka deluje kao nagoveštaj turske nesreće, a više puta popovljeni stih „Marko veže za jele zelene“ pojačava — nesumnjivo — sliku turskog poraza.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

Jest i vrlo posnažnija čovečja želja i zla ćud, kojano nit se koga boja boji, ni mora, ni duge bolesti i zle nesreće, ni same večne muke.

Odstajte se tih vražijih poslova: čaranja, bajanja, sreće i nesreće, kobi naziranja od čijeg na putu susreta, toga merkanja i čini, huđenja, opadanja, zla ogovora i pogovora, potvaranja se

Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA

— kako poljak eli pudarin; po svu noć mu svire Cigani i igraju čengije, a on si pije kako derviš i arči si ma’l sas one nesreće!... Turi si nož u stol, eli frlja tufeci — kako Debrelija... U svaku ma’alu ima si po jednu na koju je frljija merak...

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti