Upotreba reči piti u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

ni slovca progovoriti; a posle se tužno osmehnuo i ponudio, me je rakijom: „Pij, Miladine, ne znaš kako je to dobro piti!... Ja, vidiš, da ne pijem, bih umro, ili bih poludeo... A ovako, eto, kao što me vidiš, živ sam!...

Obradović, Dositej - BASNE

svojim porodom inatom svuda svoj nos uvlače, dođu i k ovom čistom i izobiljnom izvoru, i zavade ova dva zvera ko će pre piti. 0d reči dođu k udarcem. Vepar zubma, a lav s noktima, jedan drugog okrvave.

31 Lisica i jarac Lisica i jarac žedni siđu u jedan bunar piti. A kad se napiju, onda jarac, obzirući se, reče: „Što ćemo cad? Kako će se ovo iziđi?” „E, o tom se ti staraš?

„Bis bene facit qui cito facit: Dvaput dobro čini ko brzo čini.” 49 Jelen Jelen dođe na reku piti, i tu gledajući svoje rogove hvaljaše ih za veličinu i lepotu, a noge, čineći mu se odveć tanke, vesma pohuđavaše.

Ali što on haje za sve to, nego kaže joj uprav: „Ko mari za jelo, neka ti otvori. Meni donesi što piti, ako hoćeš da ti ja otvorim.

A lenština i dembel niti je među ljude niti među panjeve pristao. Čini se kao da je čovek, po tome što bi rad jesti i piti; ali evo bede kad nema šta, a on onda mora misliti ili o prevari ili o krađi, zašto trbuh za šalu ne zna, on svoje

Ali zdravo jesti i piti, zadugo na krevetu se okretati i protezati, a ostalo vreme zevati, gledati ko kud prolazi, landati i u vetar

Ko zna da otrov truje i ko se ne bi rad otrovati, on svojevoljno i pri zdravoj pameti neće otrov piti; a ko prvo zna, i ftoro ne bi rad, a treće svojevoljno čini: šta ćeš o njemu suditi razve da nije pri pameti.

no najposle on isti, koji je mudrost s neba među ljude doneo, osuđen je od svojih građana u vreme starosti svoje otrov piti! Posle ne prođu dva-tri dna: jao i pomagaj! Večne sramote i pokora šta to učinismo?

Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

„Treće godine možeš do pola čaše piti. Tek četvrte i pete godine možeš do dna čašu popiti, i opet svi će nurijaši sećati se tvoji̓ prvi̓ godina i svi će

Kažem ja Teodoru, da ja više ne mogu piti, on mi kaže: „Popij tu, pak izvrati šolju”; i tako učinim, i ona, dade Bog, već prestade.

večeras kod moga pašanca Molera bio i u zdravlje, ako hoćeš i okama, vina izobila pio; i znam da će oni u naše zdravlje piti, no dajte ̓vako ozebli po jedan satljik i mi da popijemo u zdravlje i njino i naše”.

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

Popa naže, pa kad odujmi, pruži kmetu. — Ovo ti valja!... Dobra rakija, ne da se dosta piti, ali je i sud prema njoj!... — He-he-he!... — smejao se Ivan.

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

Znam samo da reče da će da ide. Pitaj tvoga Jocu! Ja se odmah umijem, obučem i uljudim. Nisam hteo ni kave piti, nego odmah otrčim u bolnicu. Bilo je već blizu podne. Joca je bio, kako mi rekoše, odavna svršio vizitu i otišao.

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

slučaj kod njega — tera svakoga da peva pesmu: »A-a-a, dragi brate komšija, ako ’oćeš veseo biti, a ti moraš s nama piti«, pa sipa za vrat vino; a i inače je nesnosan), — onda zlo i naopako, da se ne provede lepo i ne prođe dobro i

Zar ti nije dosta bilo juče? — A, izvetrilo je to čim sam iziš’o na jaroš! A, pa onda... ne moramo svaki dan piti, nego da se malo vidimo i razgovaramo... — Jao mene! A kakav te razgovor nap’o sad, naopako ti zvonilo...

! Da je to čestita rakija, ja bi’ se bar stres’o kad je pijem. Blaga k’o božja rosica... mo’š je piti ko keša baru, ništ ne osećaš!... Ta zar ja ne znam; ta zajedno sam je s mojim Milošem kvario!

Ignjatović, Jakov - PRIPOVETKE

Prošla je bogata jesen, zdravih oraha dosta, sad je vreme piti — baklavi! Kome može biti, ko će biti na taj dan bez baklave! Naravno da se baklava u obe kuće pravi.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

I ta ga magla stade gušiti, piti mu dušu, što je samo pre nekoliko časova, još to pre podne, trebala da bude gonjena jednoj radosti kakvu ranije nikad

Afrika

Time su se oni oprostili od porodica. Razgovaramo do jedan po ponoći; toliko je prijatno na krovu, piti ledene limunade i osećati noćni povetarac.

Već sam od posle podne toliko žedan da mi skoro suze idu na oči. Zbog srdobolje i groznice belcu je nemoguće piti vodu koja nije filtrovana; ostala su pića obično ljuta a od gore još sasvim vruća od sunca.

smese načinjene od svega čega se mi gnušamo; da je ono što mi volimo ovde često sumnjive čistoće; da se ovde voda ne sme piti; voćka jesti ako je nepoznata, jer ono što vari stomak crnaca može da otruje belca; da je sve vruće, vlažno, opasno.

Mogao sam i ostati u njemu, piti hladne aperitive, jesti neku vrstu francuske kujne i spavati u bifeu. Ali iako umoran i iznuren, ja sam samo uzbuđeno

belca koji u svako podne mora uzeti kinin, koji se ne sme kupati u moru niti u reci, slobodan na suncu, koji ne sme piti običnu vodu, čiji nervi propadaju, koji ne sme živeti više od dve godine neprestano u koloniji, koji se ne sme

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

On je bio pristao da se ona vrati ocu, a da li će sa njim u Rosiju, stoji joj od volje, kao kapa Jusufu. Volj ti piti, volj ti kapu kupiti! Trifun je tako, to jutro, bio izgubio osećaj za ono što su sirmijski husari zvali: orijentacija.

I oni polk spremaju, a Vasilije im je to pokvario. Pavle onda poče da sipa, sve češće, u Vanijevu čašu. Treba piti, kaže, da sve naše brige zaboravimo. Um je naš za morem, a smert naša, možda, za vratom.

ostavio kuću, ostavio svoje, svakidanje, društvo, a žao mu je i što ne vidi više Dunav, i Frušku goru, i što neće više piti sremsko vino. U Rosiji, kažu, koješta piju. Ne valja što se toliko seljakaju.

Jesti, piti, điskati, kockati, pipati žene za stražnjicu, je li to taj život u Rosiji, za kojim su u Temišvaru čeznuli?

Ćopić, Branko - Doživljaji mačka Toše

Sjede stari mlinar i započe piti zajedno s krčmarom. Slavna je to pijanka bila. Toliko su šlje- mali nekakvu ljutu rakiju da im se najzad učinilo kako im

Ehe, onda i ja obećavam da više neću krasti tvoju slaninu, ali zato idem ponovo piti. — Ura! Imaš pravo, brate naš! — povikaše ona dva magarca iznad vrata krčme.

Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

U mehani, kad nije oca kod kuće, mušterije časti pićem. U podrumu mlađima daje piti koliko ko hoće, pa, kad ih izopija, to mu je milo. A najvoleo je biti u šetnji, među konjima i kočijašima.

Tako isto i kćeri. Pera mora biti celu noć na nogama; naravno, mora se i piti, i to sa lađarima, noj i to dobro umeju.

Nije već to „Grk Sofra”, to je već nešto drugo. — Možemo piti, ali nemojte pevati, misliće da smo pijani, već pijte pa ćutite, a ja ću na duvaru prisluškivati šta govore; duvar

Kad je jezikom ovlažio usta, čašu nagne, pa se prekrsti, pa tako ispije. — To je tokajsko vino, to moram piti. Bogzna kad ću još do njega doći.

Bogzna kad ću još do njega doći. Dok su pili, Čamča iziđe napolje, dâ i latovu armicijaškom jesti i piti u njegovoj sobi, i obdari ga. On će se već za to sa društvom poreveniti.

Tu se smeste. Banda već svira. Skupljaju se purgeri. Ištu jesti, piti; sve se služi. Tu posle vidi čovek svakojakih figura, prava menažerija. Posle večere pije se kafa, pa opet vino.

) — pita piti slična plump (nem. plump) — nezgrapan, neotesan Požun (danas: Bratislava) — glavni grad Slovačke u Čehoslovačkoj,

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

hećim iz Beograda, koga je dovodio na svojoj lađi sam kir Aranđel, a koji je lečio nekim travama što ih je morala piti u toplom kupatilu, i večeri, sredom, kad joj je dolazio lekar čak iz Oseka, koji je svaki put dobijao dukat, a koji je

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

Za vreme obeda stariji uvek imaju bolje mesto za stolom, oni prvi sednu i počinju jesti i piti pre mlađih. Kada stariji govori, mlađi ćute, s poštovanjem slušaju i ne smeju se suprotstaviti mišljenju starijeg.

Najpoznatije takve igre jesu: „bananje“, „klis“, „kupa“, „čulanje“ (Vuk Karadžić); „piti vino“, „loptanje“, „skoka junačkoga“ (Begović); „nožanja“, „robova“, „rvanja“ (Milićević).

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

« — Malom se piški... — kazaće njegova žena. Onda će piti veoma slatku kafu. Kafa će biti slatka zbog toga da gosti ne pomisle kako se štedi na šećeru.

Ubeđuje je da se voda sme piti i kad je čovek oznojen, a da mu ništa posle ne bude. Bivši taksi vozi tako preko polja, kroz travu.

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

Ovaj zec plesti ume, ovaj zec žeti ume, ovaj zec šiti, piti i francuski govoriti — sve razume! Plavi zec, čudni zec, jedini na svetu!

Jedan prosjak ovako umuje: Ajd, ajd, muči, bolan, bole je i vako neg o težakluku živiti i svoju krv piti.“ (Veliki roždanik Mališe Serdara) Iako bi se, po mnogim nagoveštajima, uzrok takvo stanje morao tražiti u ustrojstvu

Radičević, Branko - PESME

Oj mačkovi, skotine nesite, Jeste divne, jeste plemenite, Vi miševa svoji ne bi jeli, Krv i mozak samo piti teli, Lepo li bi znali kako valja Od čoveka praviti bogalja: „S knjigom svani, s knjigom i omrkni, Sedi, bubaj, pa na

On se naže, piti ode, Al' tek što se napi vode, Za srce ga tuga vati, Ne mož' doma da se vrati. Oce gledat bistro vrelo, Čini mu

Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI

Bilo mi je teško i mučno pri pomisli da će te drugi grlili i ljubiti; da će drugi piti ljubavi iz tebe, Tog čistog, još ne proteklog izvora... A ovamo?

Da bi se kao otrgao od nje, on ponese rukom po sofri, dohvati kotliče vina i poče piti. Pio je dugo, mnogo. Ne toliko da je pio, koliko je držao zagnjureno i sakriveno svoje lice u kotlu. Opet poče pesma.

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

Ili ćemo jesti i piti ili ćemo terati? Konj mu odgovori: — Jedi i pij, stići ćemo ih, ne staraj se. Kad zmaj ruča, onda sedne na konja, pa

Posle malo, kad zmaj dođe i vidi da carice nema, rekne svome konju: — Šta ćemo sad? Ili ćemo jesti i piti ili ćemo terati? A konj mu odgovori: — Jeo ne jeo, pio ne pio, terao ne terao, nećeš ga stići.

Kad je dečko saznao da će kravu zaklati, vrlo se ražalosti, te nije mogao ništa jesti ni piti, pa kad je došao u polje, sjede opet na onaj panj, pa počne plakati i naricati.

Pošto iznesu hlebac pred gosta, donesu tikvu s vodom, pa kad stanu piti, a to u tikvi vino. Onda anđeo prekrsti štakom kolebu, i na onome mestu stvore se carski dvori i u njima svega dosta.

Zatim stanu jesti meso i piti vino; zamalo popadaše i pomreše obadvojica. Tada pustahija, koji je iz prikrajka sve gledao i slušao, iziđe iz zaklona

Popović, Jovan Sterija - IZABRANE KOMEDIJE

Kad pođem u podrum, a ona mi preko usta načini kredom belegu, da ne mogu piti. Jedva se dosetim, te prepravim sam krede u džepu, pa kad se napijem, a ja prevučem preko usta, da ne bi primetila.

Ali je glup. Kako glup, kad ume izabrati jelo, koje je za njega prijatno i voli piti bistru nego mutnu vodu. Jer nije bezobrazan, zato ga psuju. Ja mislim da se sva njegova pogreška sastoji u smernosti.

Popović, Jovan Sterija - ZLA ŽENA

Fala bogu, postado i ja velikom gospođom. Da me nešto vidi Sreta, kad stanem piti kafu, kako bi vrtio glavom!... Ala baš idem kod njega u ovim aljinama, da vidim oće li me poznati. Jest!

Petrović, Rastko - LJUDI GOVORE

— To bi se već osušilo. Ja mislim da, pošto je opasno za povratak, vi možete piti vina večeras i na ostrvu, a ujutru se vratiti. Ima li dobrog vina tamo? — Da, ali bismo ga morali piti u mraku.

Ima li dobrog vina tamo? — Da, ali bismo ga morali piti u mraku. Idem da pitam sina.. Ako on pristaje, dovešćemo čamac do vas i poći.

Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME

“ Al’ govori dilber Mara b’jela rumena: “Ah Boga mi, mlad na konju, mlada delijo!“ Ako hoćeš vodu piti, dođi u jutru, U jutru je svaka voda bistra studena; Ako hoćeđ brat’ bosiljak, dođi u podne, U po dana svaki cvijet

Domanović, Radoje - MRTVO MORE

objavi da je predlog primljen u načelu da se uopšte ide u mehanu, i sad dođe pretres u pojedinostima: šta će se tamo piti? Jedni hoće vino i sodu. — Nećemo, — viču drugi — bole je pivo! — Ja iz principa ne pijem pivo!

Ni ja sad ne mogu piti kavu. Ja iz principa pijem kavu samo do tri časa po podne, a posle toga vremena ni za živu glavu.

Načelnik posle toga poćuta malo, pa dodade: — Što se mene tiče, ja ću piti pivo, jer moj gospodin ministar ne pije nikad vino i sodu.

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

Tron da mi je zaposesti i povesti brod Povesti, Nektar piti i med jesti, izdavati zapovesti! Pet minuta da leškarim kao gušter na prigrevku I da narod oko mene igra sitnu

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

Sa nabranim obrvama, mrdajući ustima, strese se od rakije, koja ju je pekla; ali, rešena, sa pouzdanjem, poče piti i osećati kako je po grudima pali, žeže. | I gle, kako joj odmah bi drukčije, kao nekako lakše.

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

Donesite da s njom potrujem ove perčinaše. Ajte! Poveljanaja tvorite, a ovi će predlagaje maja piti, ne boj se!“ Tek je on izgovorio te riječi, Gospodar zazvoni te mu naredi taman to, biva da počasti glavare.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

Deblja je njegova dlaka, nego nečija ćuskija. Deset krat bi te prodao, i od kapare piti dao, a ti ne bi znao. Do podne mrzi na sebe, po podne na ceo svet. Dohvatio bi s neba tarane.

Jao, moj Vlaho; ni ti rad tu ležati, ni se ja više tebe derati, ali ne dadu Vlasi zabadava piti i jesti. — Pripovijeda se da je kazao Turčin kad mu na hrišćanskom groblju nijesu dali da jede dok ne plače.

Ja dovedoh vranca konja, Da popije mutnu vodu. Ne hte vranac vodu piti, Ne hte voda vatru tulit’, Ne hte vatra koplje goret’, Ne hte koplje vuka bosti, Ne hte vuče šutu klati, Ne hte

Ja donesoh bojno sedlo, Da ubije vranca konja. Ne hte sedlo vranca biti, Ne hte vranac vodu piti, Ne hte voda vatru tulit’, Ne hte vatra koplje goret’, Ne hte koplje vuka bosti, Ne hte vuče šutu klati, Ne hte

Ne hte miš sedlo strugat’, Ne hte sedlo vranca biti, Ne hte vranac vodu piti, Ne hte voda vatru tulit’, Ne hte vatra koplje goret’, Ne hte koplje vuka bosti, Ne hte vuče šutu klati, Ne hte

Ne hte maca miša jesti, Ne hte miš sedlo strugat’, Ne hte sedlo vranca biti, Ne hte vranac vodu piti, Ne hte voda vatru tulit’, Ne hte vatra koplje goret’, Ne hte koplje vuka bosti, Ne hte vuče šutu klati, Ne hte

Udrih macu po lubinu: Poče maca miša jesti, Poče miš sedlo strugat’, Poče sedlo vranca biti, Poče vranac vodu piti, Poče voda vatru tulit’, Poče vatra koplje goret’, Poče koplje vuka bosti, Poče vuče šutu klati, Poče šuta pelin

“ Stade hrt mačku jesti, Stade mačka miša jesti, Stade miš sedlo jesti, Stade sedlo konja biti, Stade konj vodu piti, Stade voda vatru gasit’, Stade vatra selo palit’, Stade selo vuka biti, Stade vuk kozu jesti, Stade koza grm

Što će njemu ćurak i kalpak? — Kad mu treba ploska i nadžak: plosku piti i nadžakom se biti. U dvoru mu bila dva puta.

(Pri vrhu) 312 — Zašto se kuće grade? (Jer neće da rastu) 313 — Iz kakve je čaše najbolje piti? (Iz pune) 314 — Kad je crna kapa bela? (Kada na nju pada sneg) 315 — Kakva peska u moru najviše ima?

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

ili ćemo jesti i piti ili ćemo terati?” Konj mu odgovori: „Jedi i pij, stići ćemo ih, ne staraj se.” Kad zmaj ruča, onda sedne na konja pa

Posle malo kad zmaj dođe i vidi da carice nema, rekne svome konju: „Šta ćemo sad? ili ćemo jesti i piti ili ćemo terati?” A konj mu odgovori: „Jeo ne jeo, pio ne pio, terao ne terao, ne ćeš ga stići.

” Pošto iznesu hlebac pred gosta, donesu tikvu s vodom, pa kad stanu piti, a to u tikvi vino. Onda anđeo prekrsti štakom kolebu, i na onome mestu stvore se carski dvori i u njima svega dosta.

“ Dečko izišavši na polje, čučne u mraku, pa izvadi iz torbe pogaču i pečeno pile i čuturu s vinom pa | stane jesti i piti.

Sveti Sava - SABRANA DELA

A u druge dane, to jest u ponedeljak, i u sredu i petak ne treba nikako jesti variva niti piti vina, nego samo sočivo kvašeno i nešto malo voća, i ukrop vodeni sa kiminom.

A na praznik Blagovesti praznovaćemo po mogućstvu svetlo. I ribe možete jesti, osim srede i petka, i vino piti velikim krasovoljem, ne jedanput, nego i sutra, što je ostalo od jučerašnje trpeze treba da jedete i vino da pijete,

manastira, ili nekim drugim vidom, i ostavljati ostave i riznice stvarati makar i do malog, što nije zapovedio iguman, piti vam je predani nomokanon dozvolio.

Ribe nikako ne jedemo. A na praznik Blagovesti praznovaćemo po mogućstvu svetlo. I ribe možete jesti i vino piti velikim krasovoljem, ne jedanput, već i sutra, što je ostalo od jučerašnje trpeze.

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

Moj tetak po mnogoj viki i | ukoru i mlogo moljen igumnom mesta, s kojim se je poznavao, utiša se i sedne s njima piti.

Tako mi Hrista vladike, to nije pravo da vi mene častite, a da ja vas činim plakati! Dajte, deco, piti!” Pak se onda okrene k gospođi doma, govoreći: „Kako ja vidim, ja sam vas s mojom besedom u neveselje doveo; ne

koga za prekratiti i na koju drugu stranu okrenuti, kako vidi da vladika malo za otpočinuti prestane i zaište piti, namah po[h]iti i ovo pitanje učini: „Budući dakle, gospodine, da je brak sveta i velika tajna, i ne budući episkopom,

počne jednim grlom smijati; a što je jošt najsmešnije bilo, Janja Grk, sedeći baš do Malenice, u isto vreme počeo bio piti; imajući puna | usta vina i ne mogući od smeja uzdržati se, okrene se u itošti da ne poprska astal, pak ti prsne s[a]

Malenica psuje i ruži Janju, govoreći, koji mu vrag reče baš u vreme takoga smeja piti! Janja, sa svoje strane, ispričava se i pravda, odgovarajući da je on počeo bio pre smejanja piti, koje nije mogao

Janja, sa svoje strane, ispričava se i pravda, odgovarajući da je on počeo bio pre smejanja piti, koje nije mogao predviditi; a dobrom episkopu suze su tekle od teškog smejanja.

Ovi gleda vodu; mutnu i blatnu vidi, i koja zaudara na znoj; neće da pije, govoreći: „Kako ću ja pomije piti?” Govori mu starac: „Bre, pij, pij, jer ćeš se kajati”, i To mnogo krat.

Dok mu se dodija, ne toliko od žeđi koliko da se na pokaže sasvim neposlušan, pomisli u sebi: zatvoriću oči pak ću je piti, makar da bi[h] se znao otrovati. Ode, gleda u leđen. [H]oćeš! Nestalo vode iz leđena.

kazivao bi da on ima đače sveca, da svak stoji na opazu i da dobro gleda što će poslovati; da se on boji jesti i piti preda mnom, a smejati se i šaliti za glavu ne sme.

” Reče nam sesti, | jesti, piti i veseliti se. Zapitaju nas kako je u Sremu žito rodilo, kako vinogradi i pročaja. I, tako, razgovaramo se lepo i

Trapezu smo smo svi imali zajedno s učiteljem; i svaki od učenika, koji je vina hoteo piti, imao je na obedu i večeri po dve čaše prijatnejšega vkusa vina.

Tu nam je dobro bilo: od kuge smo utekli; jesti i piti do izobilija, što nam god srce zaište; na jednoj i na drugoj strani bregova prekra|sne bašče i domovi carigradske

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

Zubima mogaše nagristi pletu, a šakama slomiti čvrstu suhoricu. Mogao je pojesti pečeno dvize, ali piti je slabo mogao.

jahati dobra konja, voditi uza se sejiza, nositi čisto rublje, spavati na meku, u suvoti i toplini, jesti mesa i ribe, piti vina i kafe svakog bogovetnog dana! Kako li je lijepo da te svuda narod pozdravlja!

A ovdje mogla bi piti sva čeljad što je ima na svijetu, i sva stoka što je ljudi drže, i sve zvjerke, i sve tice, pa ne bi otpili toliko da se

Ranković, Svetolik P. - GORSKI CAR

— More lako ćemo za vodu; eno reke pa ćemo posle piti, samo daj da ovo lepo ispurimo. — Ala da naiđe Miloš; naplatio bi nam svaki purenjak po groš.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Kad uđe u dvor, ali carice nema. Onda on stane govoriti konju: — Šta ćemo sad? Ili ćemo jesti i piti ili ćemo terati? Konj mu odgovori: — Jedi i pij stići ćemo ih, ne staraj se.

Posle malo, kad zmaj dođe i vidi da carice nema, rekne svome konju: — Šta ćemo sad? Ili ćemo jesti i piti ili ćemo terati? — Jeo ne jeo, pio ne pio, terao ne terao, nećeš ga stići.

Prije no odeš, treba da nađeš slugu koji ne bi htio s tobom za sofru sjesti makar ga i zvao, niti s tobom kavu piti ni pušiti.

Kad je dečko saznao da će kravu zaklati, vrlo se ražalosti, te nije mogao ništa jesti ni piti, pa kad je došao u polje, sjede opet na onaj panj, pa počne plakati i naricati.

Kad je bilo vreme da vode devojku, dođoše svatovi, ulegoše u dom i počeše piti i pevati po starom srpskom običaju. Najedanput zaurlaše psi na dvorištu.

U to dođe agi hadžija na selamluk, pa kad šjede i počeše piti kafu, začudi se što raja oni radi, a upita agu: — Šta ono radi oni Vlah, dina ti? — a aga: — Hajde pogađi-de.

u primorski grad na školu, pa se ovo dijete našlo od sebe nemarljivo, tako da ni najmanje nije marilo da nauči, a jesti, piti i spavati — ne boj se. Više bi ga puta učitelj ukoravao zašto ne uči, a on bi mu vazda odgovorio: — Koja je preša?

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

Pa kao to more mora da čudno izgleda, kada za nj pričaju da se ne može pameću smisliti? I slano je, ne valja piti! Valjda na njemu ne poje stoku? Siroti volovi! Žena se nad vodom sleže i zahvati krčagom.

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

Pogledajmo bliže: govori se o kosovskoj večeri, u prvom stihu je sipati u putire, u trećem je glagol piti, a između njih je ta rujna budućnost koja se sipa i pije, pa je ona rujna zato što podrazumeva rujno vino iz našega

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

“ »Starmali« 1881. PESMA O PIĆU (po „Fl. Bl.“) Ko god samo piti mari, povoda će lako naći; Ta pije se na svečari, — a pije se i na daći.

Popović, Jovan Sterija - POKONDIRENA TIKVA

SARA: E, nije nego jošt štogod, vi ne znate kakav je bio Vulkan, pak šta je falilo vašoj Veneri? Jesti i piti, mon frer, jesti i piti, to je ljubov; manite se vaši gracija i boginja.

Jesti i piti, mon frer, jesti i piti, to je ljubov; manite se vaši gracija i boginja. RUŽIČIĆ (razrogači se): O, Apolo, gdi je tvoja sila, da pretvoriš

Ali kažite mi, madam de Ružičić, kad će biti veselje, kad će se jesti, piti, unterhaltovati? FEMA: Ja moram ili drugu kuću načiniti, ili gdigod za vreme pod kiriju uzeti.

Petrović, Rastko - AFRIKA

Time su se oni oprostili od porodica. Razgovaramo do jedan po ponoći; toliko je prijatno na krovu, piti ledene limunade i osećati noćni povetarac.

Već sam od posle podne toliko žedan da mi skoro suze idu na oči. Zbog srdobolje i groznice belcu je nemoguće piti vodu koja nije filtrovana; ostala su pića obično ljuta a od gore još sasvim vruća od sunca.

smese načinjene od svega čega se mi gnušamo; da je ono što mi volimo ovde često sumnjive čistoće; da se ovde voda ne sme piti; voćka jesti ako je nepoznata, jer ono što vari stomak crnaca može da otruje belca; da je sve vruće, vlažno, opasno.

Mogao sam i ostati u njemu, piti hladne aperitive, jesti neku vrstu francuske kujne i spavati u bifeu. Ali iako umoran i iznuren, ja sam samo uzbuđeno

belca koji u svako podne mora uzeti kinin, koji se ne sme kupati u moru niti u reci, slobodan na suncu, koji ne sme piti običnu vodu, čiji nervi propadaju, koji ne sme živeti više od dve godine neprestano u koloniji, koji se ne sme

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

Sebi živi na svijetu, Svetu radi, ne nadaj se: Nema hvale po zaslugi Nit' života posle ovog! Jesti, piti — to je naše, Ispod dojkih raja tražit, Dokle budeš pak i prođeš. Ta u grobu..

Tad ne misli pitko što će sutra biti, Tu se mora liker, punč, tokajer piti, Tu se dele karte, rasiplju se novci, Tu postaju bankrot mladi vetrolovci; Tu se igra, peva, okreće i skače Što ko

No prije nego što će sve to biti, Car gospodu na večeru svu zove, Pa zlatnom čašom uze vince piti I napija pred svima reči ove: „O Bože!

k njemu došla, I kaže: — Šarmant, Okani se posla, Budi špekulant; Tek onda ćeš biti Pravi pevidrug, Dobro jesti, piti I — steći na dug.

Dakle ako ispolnite naše prošenije, hoćete učiniti sebi vječni spomen, i mi ćemo često piti rujno rusko vino za Vaše zdravlje.” U već spomenutome svom članku N.

priča kako je Pesma nastala: on ju je napisao kao gimnazist, za jedan đački „majales” na Stražilovu, „uz koju će se piti tamo” (tj. na Stražilovu), „kad se o ručku napitnice (budu) oglašavale”.

Kočić, Petar - IZABRANA DELA

Jesi li samćio već? — izdera se na me. — Jesam, oče proto, jesam! Iznese kavu. Počesmo, ja i on, piti. — Oče proto, uli-de i Stevici jedan fildžan. — Jesi li ti gospodar u 'voj kući, ili je proto mračajski?!

S ovim se narodom ne mere ništa početi. Ponesi, Mićane, po Bogu brate, ako iđe kap imaš! Nastaviše jope' piti. Ardović po ardović — leto dođe; ardović po ardović — ljeto prođe, jesen dođe. Niđe kapi rakije! Šjede oni mamurni.

Sad ponesi rakiju! Jadni Bradara nali plosku i stade više kotla. Počeše piti. — Gavro, brate! — veli Simeun, pošto popi nekoliko polića. — Gavro, brate, ja se ogriješi' o te! Oprosti, brate!

Kad se ugledaše, obojica zaplakaše, zagrliše se i poljubiše, pa onda otreše suze i šjedoše piti. MEJDAN SIMEUNA BAKA Tišina. Samo kotao kvrca i katkad varnica prsne, pa se kao u ljutini raspršti i utrne.

— viknu, ja i ispali' štuc za, njim, onda naredi' momcima da sazovu ljude, pa šjedo' s Partenijom piti. — Uli-de Mićane još jednu čašu ocu Soproniji! — Uli, Mićane uli — ču se neko iz mraka.

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

zamišljenog zbivanja u čijem se okviru osećanja objektivizuju ("Volim s dragim po gori oditi,/ glog zobati, s lista vodu piti/ studen kamen pod glavu metati,/ neg' s nedragim po dvoru šetati,/ šećer jesti, u svili spavati").

Stanković, Borisav - GAZDA MLADEN

svirka, pesma, zajedno i on sa njima se veselio i terao svadbu i da će ovamo, za svoj račun, odvojeno i on se veseliti, piti. Zato se Mladen nimalo ne iznenadi kad sa ugla ulice sagleda babu. Nosila je u ruci kanticu za zejtin.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

(SE3, 40, 242; G3M, 4, 163; 12, 1900, 159; BV, 16, 280), probadi (ŽSS, 305), stomaka (GZM, 20, 1908, 347), zatvora (piti ga 40 dana našte srce, ZNŽOJS, 11, 270; G3M, 4, 163), šarlaha (SEZ, 16, 433), zaušaka i bolesti ušiju (GZM, 4, 163;

»Kafu« od pržene raži valja piti kao lek od kostobolje (SEZ, 13, 1909, 369). Ražan hleb, sa smolom, treba da jede bolesnik od sušice (ZNŽOJS, 11, 269).

mlada prevari mladoženju i prolije kafu, veruje se da će biti nadmoćnija od njega (SEZ, 65, 1952, 196), a u snu »kafu piti znači da će ti nešto nepovoljno biti« (ibіd., 264).

tri puta, obnovi se krst, i obeduje se tu. 3. je tabuiran i neprikosnoven: na nj se ne sme peti, piti se s njega dirati plodovi« (Nar. encikl. St. Stanojevića). Više o z.

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

U početku sam se svađao s njim, govorio sam da je bruka, greota i sramota piti krv tim jadnim nesrećnicima, da će protiv nas ustati i Lauš i manastir, da će nas odatle proterati, ali sam posle

Ilić, Vojislav J. - PESME

A naš bedni stihotvorac? Još će dalje šomu piti, Napadaće ljubav javno, a tajnu će ljubav kriti. A kada ga samrt stigne, kô ledena suva proza, Sklopiće mu tavne oči

I kmet oseti ovo, i pošto po krčmi glednu, On, zbunjen, othuknu samo: „Daj, veli, donesi jednu.“ I pođe rakiju piti. On nije imao moći Da vraća kmeticu svoju sa staze kojom će poći U sve prelasti greha.

Zar jedan pijani kravar?! Zar ona kmetica jedna Do sada supruga česna i domaćica vredna?! On poče očajno piti. Lagano brkove sŷče, I strast ga obuze silna da se ma s kime tuče. I prilika mu se dade.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

tuže se da je policiska služba teška, da je njima često glava u torbi. I zato, kažu, moraju pomalo i piti... Kaplar Radovan priča mi, kaže, „Pre tvog očuva, dvojica su nam starešina poginuli.

Popović, Jovan Sterija - ROMAN BEZ ROMANA

U palati bilo je ponajviše takovi ljudi koji su za najglavniju dužnost počitovali jesti i piti. Ovde bi mogao tko reći da takovi jesu na škodu opštestvu, no ja se dobro opominjem reči prilj-Rabenera, da lenštine

Petrović, Rastko - PESME

Ti više nećeš piti vina, ni provoditi bludi: život tvoj mora da se uljudi, zbog nje. Imađah toliko prisnih prijatelja, a sad mi je svejedno

Šantić, Aleksa - PESME

I skače radosni skok; A u daljini se čuje Sveštene reke tok. Pod palmu tu ćemo pasti Na ćilim mirisan, I piti ljubavne slasti I blažen snevati san.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

ostale konje ogledao, ali se ono ne dadne ni s mjesta pomaći; onda ga kupi u kiridžija, izliječi ga od gube i nauči vino piti.

“ Car mu dade blago nebrojeno: „Idi, sinko, te se napij vina, čestita ću tebe učiniti!“ Tek što Miloš sjede piti vino, al' povika sa grada Latinče: „Eto, care, pod Leđanom gradom na livadi tri konja viteza, pod sedlima i pod

govedaricom, za te tražim gospođu đevojku, i za mene dobra prijatelja, koji će mi sjesti uz koljeno, sa kojim ću ladno piti vino. No ču li me, vjeran slugo Lazo!

Bogdan primi zlatnu kupu vina, kupu primi, a piti je neće; misli Bogdan šta je i kako je, čime li će darivati Laza. Jugu veli devet Jugovića: „O naš babo, stari

“ Veli njima stari Jug Bogdane: „Đeco moja, devet Jugovića, ja ću lasno piti kupu vina, nego mislim, moja đeco draga, čime ću ja darivati Laza“.

Tu sjedoše piti vino ladno. Taman biše vina najvišega, i o svakom dobru besjeđehu, al' pošeta gospođa Milica, lako šeta po carskom

Skide Marko mješinu sa Šarca, pak sjedoše piti rujno vino, mezete ga groznim vinogradom. A kada se vina nakitiše, ustadoše tri Vojvode srpske, dobrijeh se konja

udari koplje u ledinu, za koplje je privezô Šarina, tuluminu skide sa unkaša i vrže je u zelenu travu, pa on sjede piti mrko vino; ne pije ga čim se vino pije, već lađenom od dvanaest oka, pola pije, pola Šarcu daje.

mu i noge i ruke, pa g' objesi Šarcu o unkašu; pa on ode svojoj tulumini, baci dite u zelenu travu, a on opet sjede piti vino. To gledala Velimirovica, pa otide Vuči dženeralu: „Zlo ti vino, Vuča dženerale! Zlo ti vino, a gore ti bilo!

Sve mu dade dženeralovica, i svakome hiljadu dukata, što će piti vino do Prilipa, pa odoše bijelu Prilipu. Lijepo ih dočekao Marko.

Boljom ću te oženiti ljubom, s tobom hoću ladno piti vino, prijatelji biti dovijeka; a ne dam ti đecu u Kosovo“. Planu bane kako oganj živi, u ijedu i toj muci ljutoj ne šće

Ne dam vašu sestru poharčiti, — bez vas bih je mogao stopiti, al' ću stopit svu tazbinu moju, nemam s kime ladno piti vino; no sam ljubi mojoj poklonio“. Pomalo je takijeh junaka kâ što bješe Strahiniću bane.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

Ko mrak negoli svet? Ko li voli rit više bistrog izvora planinskoga piti? Ko li voli jed negoli med? Ko maćehu nego svoju rođenu majku? Oca i očuha? Trnje i lepu, čistu zemlju?

I do vaše volje svašta ćete imati jesti i piti i u svakoj mirosti ćete poživiti i boraviti na vašoj zemlji. Niti ćete se od koga bojati i toga neće biti koji bi vas

Daj ti piti meni piće svoje, i od mene prihvati moje. Ja ti u tome ne činim krivde niti ti što zanosim, nego promenu od tebe ištem.

Skupe se gde na koju vodu šumska žedna zverad, — piti ne mogu; valja im čekati dok ne dođe inorog. Kad on stigne, ta i zamoči držeći mu rog u vodi, taki lepo pitku vodu, još

GORKA VODA Kad su pustinjom Izrailji žedni putovali, jedva neku vodu, imenom merru nađoše. Priklekoše je piti, a ona ka žuč gorka bijaše. Viknuše na Mojseja što ih pomori lutajući mu pustinjom.

Udilj se ppeciplje. Nego li dolaz'te braćo, željom žednom na ovu spasnu bistru vodu, te crpajte piti i pijući bam ovu duhovnu vodu veseli budite te stužujuću vam duševnu žeđu zagasite.

A ona mu reče: »Ta vi se tužite i grozite od nas, a kako to ti, budavši Židovin, od mene Samarjanke vode išteš piti?« (S besede mu i s odela ga pozna da nije ondašnji čovek.

I uzboja se od njega videći da je on carev čovek i sudac je. I ništa ne ktede ni jesti ni piti kod njega. I on mnogo kani i nudi je i ništa ne ktede ni okusiti kod njega.

Štono se piše u starome pismu: sedoše, reče, ljudi jesti i piti preko sitosti, pak ustaše igrati i u tome smešaše se s tuđim ženami greh činiti i sa svojim sestrama jednako...

Nije lepo bistre vode izvor zakopavati i žabokrečnu baru crpsti i piti je, sunce tajati a zvezde ukazivati, sedu natrag stajati i momčetu napred u stolu starce učiti i adet iznova im

otpadnik, i dvoobraznik, lažljiv, grd, zloban, zloćudan, — s takvim, velim vam, ne mešati se ujedno, ni jesti, ni piti š njime. A mi malo i svi što nismo te forme!

te veli: »Istočnik, to jest kladenac, bunar li mu, neka je tebi tvoj i nitko tuđin da ga nejma crpati ni vode piti iz njega. I ždrebe tvoje ti berićetne sreće dobrokobljive i jelen dragovolje ti tvoje, da se s tobom razgovara.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti