Upotreba reči poćutavši u književnim delima


Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

— I velite o Đurđevadne će izići od Stanoja? — upita Milun poćutavši malo. — Tako mi barem on reče onomad — odgovori pop. — Žali mi se da mu je Stanoje učinio nešto krivo.

— Ama kako ću?... — Nađi kaku mu drago zakačku, pa iziđi, eto kako! — Pa poćutavši malo, upita ga: — A vlada li se on kako se podvezao? — Aja!

— reče Strahinja odsečno. — Baš sam ti ja nesrećna! — učini Radojka, pa poćutavši malo, dodade: — Kad si baš tako naumio da odeš, a ti nemoj, bolan, daleko! Eto, možeš i u Zarožju, ostati.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

— ne krijući svoje uzbuđenje upita Gospod. — S kim sad? Zašto sad? — Sad sa Švabom. Oće, vele, da ih proguta! Poćutavši kratko vreme, Gospod opet odseče: — Pa neka bude! Đavo nek’ ih nosi! Neka ratuju! — Molim, a pobeda? — požuri se sv.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti