Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
dobri radovi, veća novela Bunjevka i roman Dva idola (1851—1852), najbolje stvari koje je on napisao, najznačajniji pripovedački pokušaji u srpskoj književnosti u polovini XIX veka.
PRIPOVEDAČ. — Milićević se bavio i pripovetkom, i njegov pripovedački rad u tesnoj je vezi sa njegovim istorijsko-etnografskim i vaspitačkim radom.
tim prijemom, kao i jednom pohvalnom ocenom hrvatskog romanopisca Augusta Šenoe, Milićević je produžio započeti pripovedački posao.
Zato su njegove pripovetke dragocene za filologe, ali umetnosti ima vrlo malo, i pravi pripovedački talenat se ne vidi. Te pripovetke su u svoje doba dosta čitane, i da su se ranije javile verovatno da bi se i zadržale
je relativno najbolje u njegovoj književnoj delatnosti, i što ga spasava od zaborava, to je njegov gotovo tridesetogodišnji pripovedački rad.
Iako su te pripovetke bile rado čitane, Mijatović je za neko vreme napustio pripovedački rad i sav se bacio na nauku i politiku, unoseći i u te poslove uvek mnogo romantizma i retorike.
Devedesetih godina izlaze glavni njegovi pripovedački poslovi: Ikonija vezirova majka (Beograd, 1891), Rajko od Rasine (Beograd, 1892), Knez Gradoje od Orlova Grada
Ali njegov pripovedački glas stvara se tek od 1885, posle uspele pripovetke Jole. On nalazi svoj put, i počinje slikati sremsko selo onako kao
U Preodnici je izišla i prva njegova originalna priča Noć na mostu. Ali glavni njegov pripovedački rad otpočeo je u Otadžbini od 1875.
zna sve (1890). Srpska književna zadruga izdala je, u dve knjige, 1898. do 1899, sav njegov pripovedački rad, ne samo svršene pripovetke no i odlomke i nacrte. 1912. izišlo je u Beogradu drugo celokupno izdanje njegovih dela.
OPTIMIST. — Sa njegovim tradicionalizmom i moralizatorskim sklonostima stoji u vezi i njegov veliki pripovedački optimizam. On nije mogao ostati u svojoj prvobitnoj želji da stvarni život slika onakav kakav jeste.
Kada je 1880. pokrenut u Zadru Srpski list, on mu je postao revnostan saradnik. Tu je 1881. godine štampao prvi svoj pripovedački ogled Naši prosjaci,105 i otada počinje njegova plodna književna aktivnost.
Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka
Imao je izvanredno dobro pamćenje i izvanredan pripovedački dar. Govorio je kao guslar. Ne samo da je vrlo slikovito opisivao šta se zbivalo u Austriji i Rusiji u vreme
Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti
Njegov bogat pripovedački opus raznolik je i tematski i morfološki. Ali nema ekstremnih rešenja, ni eksperimenata, Andrić ide u retke pisce koji