Upotreba reči pripovetke u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Tužna je to pripovetka, sećaćeš je se doveka. — Pripovedaj, Miladine. Ja rado slušam pripovetke... Kad se lepo razdanilo, — produžavaše Miladin, — mi se dignemo u manastir.

Naprimer, junak naše pripovetke, Milisav Bogdanović, beše u to vreme već svršen momak, ne bi ga učitelj za život glave ni zlo pogledao, a toli da ga

Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

KNjIŽEVNOSTI Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Milovan Glišić PRIPOVETKE „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije klasičnih dela srpske književnosti

Originalno izdanje dela nalazi se na Veb sajtu www.ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Milovan Glišić PRIPOVETKE Sadržaj ROGA 2 GLAVA ŠEĆERA 22 SVIRAČ 50 ŠILO ZA OGNjILO 71 ZLOSLUTNI BROJ 85 NI OKO ŠTA 97 RASPIS 109 REDAK

ZVER 124 POSLE DEVEDESET GODINA 136 PRVA BRAZDA 171 VUJINA PROSIDBA 177 SIGURNA VEĆINA 187 TUMAČENjA 190 PRIPOVETKE ROGA E, ljudi, to je baš da bog sačuva! Lepo ne možeš živeti od gazda-Rake Radišića! Dosadio je već svakome u selu M.

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

Lazarević PRIPOVETKE „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije klasičnih dela srpske književnosti

Originalno izdanje dela nalazi se na Veb sajtu www.ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Laza K. Lazarević PRIPOVETKE Sadržaj VETAR 2 PRVI PUT S OCEM NA JUTRENjE 24 SVE ĆE TO NAROD POZLATITI 38 NA BUNARU 49 ŠKOLSKA

PUT S OCEM NA JUTRENjE 24 SVE ĆE TO NAROD POZLATITI 38 NA BUNARU 49 ŠKOLSKA IKONA 65 ŠVABICA 100 REČNIK 142 PRIPOVETKE VETAR Bio je red na njega, na Janka.

Ona, kao vrstan, pošten, oduševljen advokat, dignutim, zvonkim glasom i ispruženim kažiprstom ponavlja težinu, „moral“ pripovetke: „Čuješ“, kaže „ko se stara za ova dva crva?“, a aranđeo se uzvrdao, pocrveneo, gleda preda se: „Ti Gospode!

Pobratime, oprosti mi što sam te namučio i ovom ludom slikom. Ja znam da ti sve ovo mora naličiti na otrcane nemačke pripovetke. Ja ne znam inače kaka bi smisla imala ovako sentimentalna ljubav, kad ne bi bar jednog tričavog sna bilo.

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

koje daje mladost i raspoloženje, a ne iz kakve ljubavi, jer Jula još nije bila zaljubljena (iako je ovo već deseta glava pripovetke). Ona još nije mislila ni na koga, nije ni danju ni noću snivala još nikoga.

Da nisu tih dana Odsustvovali, bogzna da li bi bilo svega toga, pa naravno i same ove pripovetke. Ne bi se, možda, stvari do toga stepena tako nesretno razvile. Ali, ovako...

iz sela obično prvo traže i najčešće tu i nalaze, — u tom, dakle, kraju su se toga dana uveče pripovedale ne verovatne pripovetke, već čitave basne sa svima pojedinostima.

unuke sa kurjukom od pedlja, dugačkim kao mišji rep — sve se to dalo na posao, revnosno radi i pažljivo sluša babije pripovetke.

Ignjatović, Jakov - PRIPOVETKE

KNjIŽEVNOSTI Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Jakov Ignjatović DVE PRIPOVETKE „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije klasičnih dela srpske književnosti

ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Jakov Ignjatović DVE PRIPOVETKE Sadržaj JEDNA ŽENIDBA 2 PITA HILjADU FORINATA 66 DVE PRIPOVETKE JEDNA ŽENIDBA I Ljuba Čekmedžija bio je u

KNjIŽEVNOSTI Jakov Ignjatović DVE PRIPOVETKE Sadržaj JEDNA ŽENIDBA 2 PITA HILjADU FORINATA 66 DVE PRIPOVETKE JEDNA ŽENIDBA I Ljuba Čekmedžija bio je u varošici O. momak na glasu.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

Srpske narodne pesme i pripovetke skupio je u početku XIX veka Vuk Karadžić. To su najbolje i najpotpunije zbirke folklora od svih južnoslovenskih.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

101. ⁵⁷ Petrović, P. Ž., isto, s. 265; Tanović, S., isto, s. 275; Veselinović, J., „Kumova kletva“, u: Izabrane pripovetke, Vuk Karadžić, 1980, s. 135—163. ⁵⁸ Škarić, M. T.

224. ¹⁷² Stanojević, M. S., „Običaji i verovanja na Timoku“, GEM, 4, Beograd 1929, s. 67; Majzner, M., Srpske narodne pripovetke, SEZ, Rasprave i građa, 1, SKA, Beograd 1934, s. 144; Milićević, M. Đ., isto, s. 200; Đorđević, T. R., isto, s. 35—36.

Vasiljević, A., „Iz narodnih praznoverica“, BV, 12—15, Sarajevo 1897. Veselinović, J., Izabrane pripovetke, Vuk Karadžić, Beograd 1980. Veljić, M. M., Običaji i verovanja iz Jovca, SEZ, 32, SKA, Beograd 1923. Veljić, M. M.

Majerhof, Barbara, „Obredi prelaza: proces i paradoks“, Gradina, 10, Niš 1986. Majzner, M. J., „Srpske narodne pripovetke“, Rasprave i građa, SEZ, L, SKA, Beograd 1934. Majstorović, S., „Valja se i ne valja se“, BV, 11—12, Sarajevo 1890.

Čajkanović, V., „Subota — đačka bubota“, u: Mit i religija u Srba, SKZ, Beograd 1973. Čajkanović, V., „Pripovetke narodne, Narodna enciklopedija, 3, Zagreb 1928. Čajkanović, V.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

Idea, ili mužeskaя i ženskaя dobrodѣtelь (Beč, 1793) jeste prevod moralne pripovetke iz stare istorije rimske od Ludvika Hajnriha Nikolaja, nemačkog epskog pesnika i đaka Vilandovog.

srednjovekovnog romana Kaіѕer Octavіanuѕ, za Siloana i Milenu sam Vidaković veli da je »izobražena iz jedne samočuvene pripovetke«. I to će se, docnijim književnim istraživanjima, utvrditi i za druge njegove romane. DUH NjEGOVIH ROMANA.

pisma, Iz života svetih ugodnika božjih, dve knjige (Novi Sad, 1885); Pripovetke mojoj kćeri i Saveti mojoj kćeri, od francuskog pisca Ž. N.

« Kao i sa pripovetkama radio je i sa pesmama. Tako je radio uostalom Jakov Grim, skupljajući nemačke narodne pripovetke, tako nemački romantički pesnici Arnim i Brentano, skupljajući nemačke narodne pesme.

počeo skupljati nemačke narodne bajke, Karadžić je počeo prikupljati i srpske narodne pripovetke. U Beču 1812. izišle su njegove Narodne srpske pripovijetke.

U predgovoru Karadžić i pripovetke deli na muške i ženske. »Ženske su pripovijetke one u kojima se pripovijedaju kojekakva čudesa što ne može biti, i po

i kažnjenog poroka, pune fatalnih mladih ljudi i bledih devojaka, sa svim starinskim dekoracijama stare i naivne pripovetke, pisane u patetičnom sentimentalnom raspoloženju i tonu.

To su u stvari romantičke pripovetke u stihu. On je tu dao punu slobodu svojoj romantičarskoj mašti, odbacio svake obzire o prirodnosti, logici i

Jakšić liričar spasava svuda Jakšića dramatičara. PRIPOVETKE. — Jakšić je ne samo jedan od najvećih liričara i prvih dramatičara srpskih nego i jedan od najranijih i najplodnijih

On je pisao pripovetke od početka šezdesetih godina pa sve do smrti, naročito sedamdesetih godina, kada je važio kao jedan od glavnih

Njegove pripovetke, pisane u jednom istom lirskom raspoloženju i zadahnute jednim istim romantičarskim duhom, mogu se podeliti na čisto

istom lirskom raspoloženju i zadahnute jednim istim romantičarskim duhom, mogu se podeliti na čisto romantičarske pripovetke, koje su poetizovanja prošlosti i sadašnjosti, u stvari poeme u prozi, pisane u slobodnom stihu, i na pripovetke

Sremac, Stevan - PROZA

— obrecnu se Kaja, i Jova ućuta. GLAVA TREĆA Ona je upravo najinteresantniji i najglavniji deo cele pripovetke, tako glavan da su one ranije dve glave upravo izlišne, jer tek od ove treće glave i počinje prava pripovetka.

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

KNjIŽEVNOSTI Milorad Panić - Surep SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije klasičnih dela srpske

ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Milorad Panić-Surep SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA Sadržaj O NAŠOJ NARODNOJ PRIPOVECI I OVOJ ANTOLOGIJI 2 PRIPOVETKE 9 TAMNI

Panić-Surep SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA Sadržaj O NAŠOJ NARODNOJ PRIPOVECI I OVOJ ANTOLOGIJI 2 PRIPOVETKE 9 TAMNI VILAET 10 BAŠ-ČELIK 11 AŽDAJA I CAREV SIN 27 U LAŽI SU KRATKE NOGE 33 DJEVOJKA BRŽA OD KONjA 40 STOJŠA I

UGODITI 287 BELEŠKE O IZVORIMA I PRIPOVETKAMA 288 IZVORI 289 PODACI O PRIPOVETKAMA 291 SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA O NAŠOJ NARODNOJ PRIPOVECI I OVOJ ANTOLOGIJI Blesak narodne poezije krajem XVIII i početkom XIX veka bio

Svoju misao prenosi i na Vuka, i savetuje ga da počne skupljati i narodne pripovetke, pa da ih štampa kao prilog i dopunu pesmarici. Vuk je malo zbunjen.

Obično se misli, i piše, da je Vuk prvo štampao pripovetke u Davidovićevim novinama, pa onda ih objavio u posebnoj knjizi. U bibliografiji Vukovih radova od Ljube Stojanovića

U sledećem dodatku, ka broju 90, u istom formatu štampane su Pripovetke: »Laž za opkladu«, »Đevojka, udovica i puštenica« I »Ero i Kadija«; u dodatku ka broju 91: »Ero s onoga svijeta«,

“ Skupljač Vuk Karadžić prve je pripovetke zabeležio od Vuka čobanina, tj. od samoga sebe, kako je bio upamtio da su se pričale u Tršiću; zatim, od drugih

U Vukovom strateškom planu za tu borbu, Srpski rječnik je bio leksička riznica, narodne pesme i pripovetke oruđa i zastava živog književnog stvaralaštva.

U koliko su se Vukove nade polagane na narodne pripovetke ostvarile? Odmah treba reći da uspeh nije bio potpun i svestran, ni na unutrašnjem srpskom ni na međunarodnom polju.

U Evropi interesovanje za narodne pripovetke nije bilo onoliko koliko za narodne pesme. Krug proučavalaca narodne proze bio je daleko uži, a sasvim je izostajala

Narodnom prozom interesovali su se uglavnom folkloristi i mali broj naučnih radnika. Ove Vukove narodne pripovetke od 1853. bile su odmah i u celini prevedene na nemački; prevela ih je Vukova kći Mina i posvetila J.

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

čitao Dantea, samo zato da bih naučio da budem tvrd i da gorko volim, ali sad su me čađave stanice, plač, i, osobito, pripovetke tih starih ljudi koji me jednako šalju u tuđinu, gde me čeka nešto novo i bolje, raznežili.

Domanović, Radoje - MRTVO MORE

u starom veku”; a moj sin piše delo: „Uticaj štednje na kulturni napredak u narodu”; a moja ćerka je dosad napisala dve pripovetke, opet za narod, u kojima se iznosi kako vala štedeti, a sad piše i treću: „Raskošna Ljubica i štedljiva Mica”.

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

Ranković PRIPOVETKE „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije klasičnih dela srpske književnosti

ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Svetolik P. Ranković PRIPOVETKE Sadržaj JESENjE SLIKE 2 STRAŠNA NOĆ 31 POTERA 40 PROPAST 52 ZVANIČNA ISPRAVKA 61 U XXI VEKU 72 BOGOMOLjAC 80 PRVA

PRIČA 98 ZVONAR 102 PRIJATELjI 108 ŽIVOT I SMRT 112 LjUDSKA NESTALNOST 116 KAPETANICA 124 PRIPOVETKE JESENjE SLIKE Sumorna, vlažna, studena i duga jesen.

Sremac, Stevan - LIMUNACIJA U SELU

Sva su skoro te iste sudbine, i to zlo opšte je zlo, i zato se samo nametalo kao hitno za predmet pripovetke. Dakle, dosta da vam kažem da je u jednom mirnom i idiličnom selu, u kome se dotle poštovao i bog i svaki stariji i

Na sreću čovek natrapa, a nesreća ga sama vija. A kod našega Srete, junaka ove pripovetke, bilo baš obratno; njega sama sreća poterala pa ga vija, pa mu pune šake sreće!

Savatijeviću, samo da ti je da predaješ pjenije i da pevaš za pevnicom, ka’ i Radoje što podbi noge skupljajući pesme i pripovetke i poslovice i zagonetke, — a što ovde narod propada u neznanju svojih građanskih prava, to se vas baš ič ne tiče.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

KNjIŽEVNOSTI Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Dragiša Vasić SABRANE PRIPOVETKE „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije klasičnih dela srpske književnosti

ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Dragiša Vasić SABRANE PRIPOVETKE Sadržaj UTULjENA KANDILA 2 U GOSTIMA 3 RESIMIĆ DOBOŠAR 42 REKONVALESCENTI 66 AVETI U LOVU 91 U PRAZNOM

257 BAKUĆ ULIJA 260 KO JE ON? 292 NEZNANI 294 SVETLANA 297 PRIČA O SRBIMA 309 SABRANE PRIPOVETKE UTULjENA KANDILA U GOSTIMA Čovek priča posle rata 1 Gospodo, užasno sam bio nervozan.

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

KNjIŽEVNOSTI Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Ivo Ćipiko PRIPOVETKE „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije klasičnih dela srpske književnosti

Originalno izdanje dela nalazi se na Veb sajtu www.ask.rs. 2010. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Ivo Ćipiko PRIPOVETKE NA POVRATKU S RADA 2 BRAĆA 21 CVIJETA 32 ANTICA 53 STARI SVETI SPIRIDON 77 DANGUBA 84 U STRASNU

SVETI SPIRIDON 77 DANGUBA 84 U STRASNU NEDJELjU 93 PRELjUB 99 IVO POLIĆ 121 NOVI HRAM 131 DOMAĆIN 137 PRIPOVETKE NA POVRATKU S RADA Hvatao se prvi mrak kada je parobrod pristao uz most što se u more uvukao i bio pristaništem većih

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

Ali je zanimljivo da se neke od tih hermetičkih pesama, kao i neke takođe hermetičke pripovetke, uopšte nisu mogle razumeti dok u njima nismo prepoznali vrlo stare slike i značenja koji nam dotiču kroz dva kanala

Ova simbioza ima nešto što je specifično za istočni, vizantijski deo Balkana. Sve su pripovetke u zborniku Hronika moje varoši tamne.

godine poslužio ogledalom kao deus eh machina u ulozi vremenskog prebacivača. Glavni junak pripovetke „Pustinjak i medenica“ (1921), koji kazuje o svom životu još dok su se naši slovenski preci pokrštavali, na samom se

Mi ih čak dosta lako otkrivamo, zato što ih ima svuda: u poeziji, prozi i esejima. Dovoljno je navesti iz pripovetke samo jednu malu mitološku sliku mladića koji čamcem odlazi da doveze potonulo sunce, dok mu mesec osvetljava put na

Ponekad nam se čini da samo jedan korak deli njegovu strogo i sigurno vođenu rečenicu od skladno komponovane pripovetke, u klasičnim srazmerama. Kristalno prozirna, Andrićeva proza je, međutim, složeno građena.

sa spoljnjeg na unutarnji opis, kao i motivacija postupaka koja nikada ne izmiče kontroli, sve to Andrićeve romane i pripovetke čini uzornim književnim tvorevinama.

Njegove pripovetke i roman Crveni petao leti prema nebu pomeraju ugao posmatranja sve dok stvarno ne dobije obrise čudnovatog, pa i fantast

Tumačenje klasične pripovetke „Most na Žepi“ primerna je analiza, prema suptilnoj i skladnoj meri predmeta koji opisuje. Ali, da je reč samo o

“ Postepeno i suvereno, tumač ove pripovetke prevodi nas od tehničkih do suštinskih momenata, ne samo datog teksta nego i naracije i umetnosti uopšte, dovodi nas

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

pripovedač ne samo što se pojavljuje kao zaseban lik, i ne samo što opšti sa nama čitaocima, nego se obraća i junacima pripovetke, kao što se i oni obraćaju njemu nazivajući ga po imenu: Mile.

pogreši u izrazu, pretera u opisu” 43 Premda ga je Nečista krv odbijala, pesnik Jovan Dučić za Stankovićeve je pripovetke, kad su se pojavile, mislio da im valja dati prvo mesto u srpskoj književnosti, ali je za sintaksu u drugoj verziji svog

Zato se kao ispravi u sedlu, odupre o uzengije”. 118 Posle prve bračne noći Anica, junakinja pripovetke Pokojnikova žena, u razdanje se iskrala iz postelje i usamila u bašti.

je valjda jedini junak koji je prešao celu hijerarhijsku lestvicu u Stankovićevoj književnoj varoši, od vrha na početku pripovetke spustio se do dna na njenome kraju: od neprikosnovenog golemaša, pred kojim varoš strepi, postaje sumanuti, božji čovek

pripovedač Mile obaveštava nas da njegov prijatelj iz detinjstva Mita, kome on dolazi u posetu, umire; ali do kraja pripovetke ostaje nejasno od čega boluje.

Junak ove pripovetke, tačno kao i junakinja Nečiste krvi, zamenicom „ono” imenuje jedno naročito erotsko stanje koje ga povremeno obuzima:

svoja jaka čula i duboke emocije, ali je u isti mah i teške moralne norme bespogovorno prihvatala, ona se na kraju pripovetke raspametila.

I, ako sada učinimo još jedan korak nazad, pa se vratimo na rane pripovetke u zbirkama Iz starog jevanđelja (1898) i Stari dani (1902), videće se da je Stanković prednost davao prvom

Tako se, na primer, na početku pripovetke Stari dani oglašava pripovedač Mile kao već odrastao čovek, a varoš (Vranje) za njega nije blisko ovde, nego daleko tamo.

Kosta se ne obraća čitaocu, kao što bi se očekivalo, nego nekom neimenovanom sabesedniku, koga otkrivamo tek u sredini pripovetke. Oglašava se samo jednom, i samo u sledećim dvema rečnicama (podvukli smo sve što je on u pripoveci kazao): - „Pa?

Po svemu sudeći, nastaje zato što se čitalac sve vreme nalazi u junakovom vidokrugu: s kraja na kraj pripovetke gleda njegovim očima, i dato mu je da opaža ono - i samo ono - što su mogla opaziti čula junakova.

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

i rađanje nove književnosti 25 Patrijarhalna i građanska kultura 26 Romantizam i procvat lirike 29 Realizam: Doba pripovetke 32 KNjIŽEVNOST 20.

Đorđu, priča o čoveku koji je svoju dušu prodao đavolu, priča o premudrom Akiru, ciklus priča o Solomonu i druge pripovetke kao i veoma razvijena apokrifna produkcija.

izraziti individualna ljudska osećanja i svetovne teme, te su žanrovi usmene poezije, epske i lirske, i usmene naracije, pripovetke i predanja, dopunjavali sistem pisanih žanrova.

Srpske narodne pesme (i pripovetke) prevođene su na nemački jezik gotovo upored os njihovim objavljivanjem, ponekad i pre toga, neposredno iz Vukovih

Vredno je pomena da su predanja, koja su još braća Grim izdvojila od kategorije pripovedaka, naglasivši da su pripovetke (Marchen) poetičnije a predanja (Sagen) istoričnija, tek sredinom ovog veka ušla u žižu interesovanja evropske i

Realizam: Doba pripovetke ealizam je otkrio malog čoveka i njegov svet. Književnost je zahvatila maticu naroda. Svu svoju pažnju pisci poklanjaju

(1863-1899) i Radoje Domanović (1873-1908), koji su srpsku prozu obogatili novim kvalitetima, prvi u domenu psihološke pripovetke i romana, drugi u satiri.

Domanović je pisao humorističko-satirične pripovetke, zatim i alegorično-satirične priče, u kojima je najviše postigao ("Stradija", "Danga", "Vođa", "Mrtvo more" i dr.).

On je još značajniji kao pripovedač: od izuzetne pripovetke Bunja (1905) pa do poslednje knjige Dah života (1964). Mlađi, od Dučića i Rakića radikalniji pesnici već su naišli na

Tome je blizak Petar Kočić (1877-1916), kod koga je ponekad teško povući granicu između pesme u prozi i pripovetke (S planine i ispod planine I-III, 1902-1905).

Kočić je rodonačelnik bosanske pripovetke. Isto toliko fascinantnih impresija o Jadranskom moru i krševitim primorskim predelima nalazimo kod Iva Ćipika

Drugi roman Gazda Mladen, gotovo sve pripovetke, kao i često igrana drama Koštana, takođe su vezani za malu varoš Vranje na krajnjem jugu Srbije.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

u oči, da bi odoleo snu (SEZ, 41, 464). U drugoj jednoj narodnoj pripovetki (BV, 7, 327) junak pripovetke zove se Paprika-Janče. V. o tome ѕ. v. Biber. PAPRIC Korіander (coirіandrum ѕatіvum).

Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA

Ovaj pedagog i školski upravitelj pisao je pesme, pripovetke i sastavljao antologije. Popovićeve brojne knjige za decu kombinuju dela usmene i umetničke književnosti, originalna dela

veka javljaju se i prozni pisci za decu; na njih utiču nemački autori poznati po didaktičnosti svojih dela pa ove pripovetke i romani imaju prvenstveno poučnu namenu.

“ LAV I MIŠ LjUBOMIR NENADOVIĆ Mlada deco! Čujte pripovetku jednu O malome mišu, ali za vas vrednu. Iz te pripovetke vidite na svetu Kakvi s' slučajevi u životu pletu – – posle dugog lova, lav utruđen legne, U debelu hladu bezbrižno

Pisao je rodoljubive i sentimentalne pesme i prevodio poučne knjige (Pripovetke mojoj kćeri i Saveti mojoj kćeri francuskog pisca Bujija). Poznat je i kao protivnik jezičke reforme Vuka Karadžića.

), klasicističke ode, epove (Kralj Dečanski 1846, spev Potopljena Pešta 1838), drame (Nemanja, Zvonimir, Miloš Obilić), pripovetke, roman Kaluđer (1881).

Jedan od naboljih pisaca romantizma, Jakšić piše poeziju, pripovetke (četiri zbirke) i drame. Umro je u Beogradu. Mita Popović (Čika Mita Popović) (1841–1888), srpski pesnik druge

i napisao preko 20 knjiga, među kojima i Pesme (1863), Pripovetke I, II i III (1877/1879), Zadužbina (1893). Između ostalog, za decu je objavio zbirku pesama Dar dobroj deci (1867) i

i ministar prosvete 1886–1887. Pisao je rodoljubivu i ljubavnu poeziju i pripovetke. Zbirke pesama: Aberdar, prvi jek (1868), Drugi jek (1870), spev Srpski patrijarh...

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

11 Vuča dženeral je ličnost nepoznata istoriji. Pisanje krvlju, po nekima, vodi poreklo iz pripovetke o čoveku koji je prodao dušu đavolu i koji je ugovor o tome morao da napiše krvlju.

Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA

dirljiva scena između kalfe Kote i šegrta Pote, dalje, kuća hadži Zamfira čorbadžije, a tako isto i slika junakinje ove pripovetke. U kujundžinici Mana kujundžije sede kalfa Kote i šegrt Pote, i rade. Zadubili se u posao.

Ali ima što ne znate, a što ćete tek iz ove pripovetke saznati, a to što ne znate, to je to: na koga se odnosila ta pesma.

ni pisac ne ume kazati, jer to ni sam ne zna, ali ono što zna, to je: da ko je god i kad god je ko — u vreme ove naše pripovetke — zapevao tu pesmu, uvek je mislio samo na jednu Zonu, na lepu Zonu, Zonu Zamfirovu.

čapkun-Mane ili Manča, koji je — iako ova pripovetka ne nosi njegovo ime kao naslov — ipak nekako glavni junak ove pripovetke.

tako reći, skup vrlina i prava protivnost onom Mitki čorbadži-Petrakijevom, opisanom u jednoj od ranijih glava ove pripovetke. I da se tu nije pitao i hadži Zamfir, kao otac, udadba Zonina za Manulaća bila bi davno svršena stvar.

a što bi rekao, to bi i uradio, jer bi svud dočekan bio, i priča bi se, verovatno, nastavila sa drugom nekom junakinjom pripovetke.

Otkud gotove pripovetke kad ni trunke istine nema?! To im nikako nije išlo u glavu i bilo im je zagonetno. Eto, i sam Manča se odriče toga:

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti