Upotreba reči prirodi u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Ta pomislite: švajcarski sir! negotinsko vino! — Hajduk Veljko i Viljem Tel!... Ima li što u prirodi da bolje harmoniše?... Ima li u istoriji dva karaktera koji bi jedan na drugi više ličili nego ta dva junaka?...

Obradović, Dositej - BASNE

Pervjej|še vozbuždenije i načalo ove strasti u nezlobivoj prirodi, ako se samo na zlo ne okrene i ne upotrebi, ne samo što nije zlo, nego dobro i polezno, jer je ljubopodražanije i želja

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

Ja i pomoćnik se pribrasmo. Govorismo dugo o svežem vazduhu, o rovitim jajima, šetnji i o prirodi „koja radi”. Prirodi onoj kojoj se ostavljaju ovaki bolesnici. I to kao da i devojku donekle umiri.

Ja i pomoćnik se pribrasmo. Govorismo dugo o svežem vazduhu, o rovitim jajima, šetnji i o prirodi „koja radi”. Prirodi onoj kojoj se ostavljaju ovaki bolesnici. I to kao da i devojku donekle umiri.

Kazao mu je još da će mu može biti zelenilo u manastiru i „prirodi” donekle zadržati, pa i popraviti boljku, itd, itd. Mama je za celo to vreme tiho plakala.

Da mu je Joca rekao da to može biti još bolje. Da je, naposletku, božja volja, ali on se nada od bavljenja u „prirodi” kod brata. A posle, pošto više ne može raditi zanata, da je naumio tražiti službu.

Ignjatović, Jakov - PRIPOVETKE

Katkad Mica hvali ružniju od Alke, Alka opet ružniju od Mice. Tu ravnoves u prirodi izjednačuje ružno s lepim; tu i ružnije nalaze zadovoljstvo kad ih lepe hvale nad lepima.

Rogozić, u nauku i posao zaljubljen čovek, nije odgovarao živahnoj prirodi gospođe Mice i da je bio juratom tako snužden, bogzna bi li se tadanja frajla Mica u njega zaljubila bila.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

Čak sam se bojao one radosti i sa zebnjom je očekivao. Jest našto se varati? U celoj prirodi osećam nešto potmulo. nabujalo, nadošlo i sočno što uliva neki grozan nemir i sav vazduh kao da je pun krvi i pene.

na iznurenoj sisi dojilje svoje tradicije, pruža već ruke onom nečem velikom, svežem i neodoljivom što se i u samoj prirodi oseća. Samo je len, pipav, bezživotan još njen korak. I sve se grozno raspada, a ona ide polako, dremljivo, mrtvo.

Afrika

Veličanstvena osamljenost i veličanstveno prisustvo prostom, složnom, zajedničkom životu u prirodi. Idući uskom stazicom pletenim konacima u Alepu, ja kao da sam išao i putanjom koja vodi kroz ovakvu istu usamljenost i

Kako se ne uzbuditi onda tim! Stegnutog srca, kao deca u noći, ja osećam skoro nelagodnost od ovog džinovstva u prirodi.

pozvao. Da li ga je N. ranije mnogo više zlostavljao, ili je ovaj mališan bio po prirodi nenormalan, ili je to bilo zajedno, ne znam. N.

Crnci behu toliko umorni da nisu hteli da jedu. Oni su odbijali da se dignu, iako su inače po prirodi pohlepni. N. misli da ne žele našu večeru, već i što je primanje nje unekoliko prećutan pristanak na dalje putovanje.

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Osim toga, Pavle je bio gost u njegovoj kući. Pitao se šta će i kako će. U Pavlovoj prirodi bilo je nečeg poučitelnog, prema ljudima, a velike nežnosti – duševne nežnosti – prema ženama, pa je mnogo praštao i

Kao i ostali sunarodnici Pavlovi, ni Isakovič nije razmišljao, nikad, o prirodi, niti zagledao šumu. Šuma mu je bila, kao i sva priroda, blizu. Šuma kao šuma.

Teodosije - ŽITIJA

I plod molitve po prirodi se rodivši, od Boga dan, Bogu ce i nameni, što i bi. Kada je zatrudnela supružnica i kada se približiše dani rodi

neizrecivo ovaplotivši se i rodivši se sugubo na zemlji — kao Bog i kao čovek sa nama poživeo jesi; ti i po ljudskoj prirodi zaplakavši nad Lazarom, po prirodi božastva sa vlašću adu iz utrobe ovog istrgavši i četvorodnevna podigavši iz groba

se sugubo na zemlji — kao Bog i kao čovek sa nama poživeo jesi; ti i po ljudskoj prirodi zaplakavši nad Lazarom, po prirodi božastva sa vlašću adu iz utrobe ovog istrgavši i četvorodnevna podigavši iz groba i predstavivši ga živa, Marti i

No besi lukavi, koji po prirodi svojoj mrze ljudski rod, kao god što u početku na prvog čoveka Adama zavišću napadoše te ga zmijinim savetom prelastiše

I ispriča im sve o životu svome. Posle toga, groznicom obuzet i po prirodi ljudskoj malo pobolevši, pričesti se božastvenim i životvornim svetim Hristovim tajnama, i reče: „Slava Bogu za sve“.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

u ovom se tipu oseća jaka veza s prirodom i s precima. Ni u jednoj drugoj zoni nisu ljudi tako bliski prirodi i srasli s prirodom kao ovde. Ovo nije narod „sit života“, već mlad, sveže krvi, izoštrenih čula za prirodne pojave.

Svuda ima zlih i dobrih duhova. Čovek je vezan i zavisan od tih sila u prirodi, čiji je najviši stupanj Bog i sudbina, koji se raspoređuju i ništa se bez njih ne može desiti.

Imaju iste praznoverice kao i Dinarci. „Svaka pojava u prirodi“, vele, „i najmanje stvari koje se zapaze znaci su koje šalje Bog i sudbina.

Pričanje i zanovetanje bez praktičnog cilja po pravilu je protivno njihovoj prirodi. Malo vremena troše na „mečtanija“ (maštanja) i na stvaranje i negovanje zamišljenih predstava.

Stanovništvo se ovde deli u razne grupe prema fizičkoj prirodi, prema zanimanju i kulturnim uticajima kojima je bilo izloženo. Najznatnija je grupa Poljana bitoljsko-prilepske kotline.

Po prirodi konzervativan, austrijski klerikalizam je postajao, kad mu se ukaže prilika, vrlo nasrtljiv, čak i nasilnički.

Nušić, Branislav - POKOJNIK

stilom, na primer: „Iščeznuće induviduuma iz životne zajednice proizilazi iz neminovnosti procesa kome se sve pojave u prirodi potčinjavaju”, ili želite da ja njemu prosto kažem: „Ti si, brate, umro!” SPASOJE: Pa ovo je mnogo jasnije.

Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

madame) — gospođa mazur, mazurka (polj. mazurek) — poljska narodna igra u 3/4 takta majales — priredba u prirodi sa igranjem i pevanjem majestetičan (lat.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

Ako je neko po prirodi, „po rođenju“ loš, ništa mu ne može izmeniti ćud („Udri zlo, da je gore“; „Vuk dlaku mijenja, ali ćudi nikada“).

Zagonetka je ne samo igra i ispit oštroumnosti, već i podsticaj za metafizička razmišljanja o nastanku, prirodi i smislu svega postojećeg. U zagonetkama je čovek projektovao svoju složenu mitsku viziju sveta.

Za neku decu smatraju da su „po prirodi“ (ili po „Božjoj volji“) dobra ili, pak, zla, pa da batina nije potrebna ili ne pomaže.

izašla“; „Leskova je mast čudotvorna“) govori nam o tome da se u našoj kulturi dete (naročito malo) shvata, po svojoj prirodi, pre kao rđavo, sebično, asocijalno, nego kao dobro i socijalno biće.

Kad je reč o prirodi deteta i njegovim osobinama, u oba ova modela dete je, pre svega, malo, nejako, slabo i ne-ljudsko (nerazumno,

U narodnom mitsko-magijskom modelu, međutim, razvoj je po svojoj prirodi prevashodno skokovit, diskontinuiran kvalitativni proces osvajanja sve viših stupnjeva razvoja.

na bihejviorističko i psihoanalitičko shvatanje čoveka, ponudila je nov, humanistički model po kojem je dete po svojoj prirodi dobro, „bezgrešno“, a sve ono što je u odraslom čoveku rđavo, rezultat je izopačavanja izvorno dobre ljudske prirode pod

Tako npr. hrišćanskom modelu, po kojem je dete po prirodi grešno (već je novorođenče opterećeno prvobitnim, „praroditeljskim grehom“) suprotstavlja se humanističko-romantičarski

prvobitnim, „praroditeljskim grehom“) suprotstavlja se humanističko-romantičarski model, po kojem je dete po svojoj prirodi dobro, nevino i čisto.

tradicijsko shvatanje prirode deteta, odnosno da su u većoj meri prihvatili novu ideologiju prema kojoj je dete po prirodi dobro, bezazleno.

polazište rada je sledeća teza: u svakom narodu, u svakoj kulturi postoji jedno neiskazano, implicitno stanovište o prirodi deteta i o njegovom razvoju. I u tradicijskoj kulturi Srba nesumnjivo postoji stabilan i drevni model deteta i detinjstva.

U narodnoj filozofiji vaspitanja dete je „po prirodi“ rđavo, nesocijalno, neodgovorno, nerazumno, a može se dovesti u red i postati „dobro“ (razumno, odgovorno, marljivo)

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

Vidi svoj stomak. Bazdiš na vino! – Popio sam samo... – Zaplićeš jezikom! I ti to zoveš: uživati u prirodi? Prežderavati se tri dana? Pa gde je tamo uopšte priroda? Onaj prašnjavi put ispred kuće?

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

U svim narodima i literaturama folklor se, po svojoj prirodi, najpre obraća najmlađima. Narodne umotvorine bliske su deci možda i zbog toga što su ona podmladak plemena, posebno

O prirodi tih slučajeva i kaprica pokušao sam da kažem nešto više u Raspravi o naivnoj pesmi. Očigledno je posredi splet različi

Ali time se, ipak, ne postiže ravnopravnost između dečjeg i ozbiljnog toka, to jest usmerenja u umetnosti. Po prirodi stvari, nama je najviše stalo do vrhovnog, poslednjeg odgovora o smislu našeg postojanja na zemlji.

se dečjom poezijom nisu bavili (Mileta Jakšić, na primer), ostavili su brda neuporedivo boljih deskriptivnih strofa o prirodi, godišnjim dobima, ljudima, stvarima, itd., i na te se strofe danas niko ne obazire.

Ono što je dečje u čoveku, u prirodi, u stvarima rečima — nezamenljiva je stvarnost ove poezije. Reč je o posebnom sklopu odnosa i veza, o naročito

što sputava i koči životni polet, brzina predstavljanja i neposrednost u opštenju — zajedničke su dečjoj poeziji i zečjoj prirodi.

zečjom istančanošću, osetljivošću, slobodom, smislom za igru i humor predstavlja raznovrsne životne pojave, dešavanja u prirodi, odnose među ljudima, radost zbog golog prisustva na svetu.

retka delca pisaca koji se samo tobože obraćaju deci, da bi našli neko opravdanje za laku formu koja organski odgovara prirodi njihova dara. Ta, retka izvorna delca, mogla bi opstati i naći mesto i u postojećim okvirima književne umetnosti.

Zmaj je našao sredinu koja je u potpunosti odgovarala njegovoj naglašenoj sklonosti ka poučavanju, i ekstrovertovanoj prirodi njegovog dara.

O selu, o ljudima na selu, o njihovim mukama i radostima, o deci, o prirodi, o životu i smrti, on zna samo ono što je na početku pojmio; to znanje je tako dovršeno, tako davno zaokruženo, da ima

Napisao je mnogo, koristeći se i onim mogućnostima dečje pesme koje njegovoj prirodi ne leže. Najjači je, ili bar najzanimljiviji, onamo gde iz njega progovara istinsko dete, zaljubljeno u ulice, školske

nastoji da u deci podstakne potisnute impulse, da ih ponovo pridobije za slobodu; on ih upućuje prema njihovoj pravoj prirodi.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

da se nauka i prosveta tako shvate kod jednog tako zapuštenog i zaostalog naroda kao što je srpski, koji je inače »po prirodi najsposobnjejši k svakim naukam«.

Čitanje žitija svetaca zavrte mozak dvanaestogodišnjem dečku, po prirodi sklonom sanjarenju i maštanju, i jednom prilikom htede sa jednim prosjačkim kaluđerom iz Dečana da beži u Tursku, u

Krotak, pitom, nežan, sažaljiv, pun simpatija prema ljudima, vrlo socijalan po svojoj prirodi, on je lako primio čovekoljubivu i idealističku filozofiju XVIII veka.

Po svojoj prirodi Dositej Obradović je tipski čovek XVIII veka. On je još imao veliku »ljuboznatelnost«, duhovnu otvorenost i radoznalost

Ma kako on po prirodi bio idealist, ma koliko ceo njegov rad izgledao odblesak evropske ideologije XVIII veka, ipak je on skroz pozitivan duh

[pisan] po ugledu na sentimentalne idile i pastorale kakve su se, pod uticajem Žan-Žaka Rusoa i njegovog »vraćanja k prirodi«, pisale na kraju XVIII veka.40 Kao i u drugim manjim pesničkim pokušajima Trlajić se ovde pokazao kao slab pesnik.

Stojković je taj posao radio kao deist i kao prosvetitelj: da bi pokazao u prirodi »silu, premudrost i veličestvo Tvorca«, i radi »opšteg blagopolučija«, protiv »sujeverija, koja su mnoga tisjašč ludi

Popović prelazi na komediju, koja je odgovarala prirodi njegova duha i talenta i gde je postigao veliki uspeh. On postaje prvi pisac komedija u srpskoj književnosti.

Žan-Žaka Rusoa: da civilizacija kvari čoveka, da je čovek najbolji u primitivnom stanju i da se zato treba »vraćati k prirodi«.

novu teoriju: da je narodna poezija »jedina prava poezija« i tvrdi: da ukoliko je jedan narod primitivniji, bliži prirodi, utoliko je njegova poezija slobodnija, punija života, lirizma i dramatičnosti. 1778—1779.

1810, postavši cenzor slovenskih knjiga u Beču, on među Srbima traži čoveka koji će ga obavestiti o pravoj prirodi srpskoga jezika, o tome: da li je taj jezik onakav kako su ga pisali slavenosrpski pisci ili onakav kako je pisao

«) Kada je Karadžić izdao ovu prvu zbirku narodnih pesama, još nije bio načisto o pravoj prirodi i značaju ovoga posla.

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

). i, najzad, jezik kojim se sve to, kao oruđem, obrađuje! Bujan a konkretan, sočan a netražen, raznolik kao cvetanje u prirodi i neprolazan kao stvaralačka supstanca.

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

Moj matori je 1955. godine video živog Žerara Filipa, mislim u prirodi, na ulici, kaže, odmah ispred hotela „Mažestik“.

Posle raznih peripetija, o kojima bolje da i ne govorim, naša prastara „spačekijana“ tandrče prema prirodi od koje načisto dobijam ospice.

Kola nisu luksuz, nego potreba —kaže tata. (To, njen muž!) čovek je, dok lupiš dlanom o dlan, izvan grada, u prirodi! Za taj novac „Ford“ je sasvim pristojan automobil. Koliko vaša kola troše? Tata i ja vodimo evidenciju.

Veoma, veoma zanimljivo! Rekoh mu da neću ni zucnuti jer nisam taster po prirodi, naravno, pod uslovom da ne ufuram u njegovu disertaciju, jer posle doktora Roberta Mandžuke prosto ne bih mogla

Petrović, Rastko - LJUDI GOVORE

Sva priroda okolo je u jedinstvenome radu sarađivanja. Reklo bi se da je sve u prirodi novo i kao da je tek postalo. Sve ide tačno i sa zanosom i ovaj život zemlje i neba užasan je i veličanstven.

što viče, što je bio zagubljen u toj gomili i sada odjednom zvučno izdvojen jedini, jedini je prisutan, jedini u ovoj prirodi, nad crvenom krvlju koju gubi, nad vodom, nad biljem, u gašenju meteora. To može isto tako biti žena ili čovek.

Pavlović, Miodrag - Srbija do kraja veka

drugog iako to ne znači da izneveravamo prvobitni govor prirode u stvaranju; mi samo ponavljamo nejasnost koja je u prirodi jezika, mada je u našoj prirodi da jedino jasnost razumemo.

izneveravamo prvobitni govor prirode u stvaranju; mi samo ponavljamo nejasnost koja je u prirodi jezika, mada je u našoj prirodi da jedino jasnost razumemo. Ne postoji ništa više od onog što se može znati Ne postoji ništa što se ne može znati.

MOLITVA ZA SVETOGORSKE MONAHE 1 Mora se preduzeti taj izlet do podnožja, do podzemlja, potkrovlja besovske izbe, da se prirodi pokaže da priroda nije odgonetka sama sebi, kao što ni tama u tami nije tamna – svetlost je svetla samo drugom u tebi.

i breze belog sira i mesečine lučonoše i venje ni protiv javnih zgrada koje na ledini rastu providne vetrom a prirodi pokazuju ogledala onih zdanja iz budućeg grada sunce je u savezu s biljem po običajnom pravu a voli one koji neće da

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 1

Kažu da isto pravilo vlada i u prirodi. Kod ove mase, koja se smrzava i gladuje, stvorilo se takvo jedno osećanje i jedna misao, personificirani u neodoljivoj

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

I da za najliterarnije gluposti služi uvek ona dedukcija: da je sve u prirodi „šar, kvadrat, i cev“. Uspeli su da ga popularišu. Sve je ovde njegovo i niko još nije uspeo da ode dalje od njega.

Prestaju one slatke, virtuozne forme što stoje na vrh prsta; u prirodi ništa ne stoji na vrh prsta, a u snu još manje. Osim toga ima jednu moć modeliranja bez analize, koja je vrlo lepa.

Domanović, Radoje - MRTVO MORE

ske gimnazije i imamo čast podneti Savetu sledeće svoje mišljenje: Sve u prirodi podložno je zakonu postupnog razvijanja i usavršavanja.

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

Da li je zaspala? Ili se seća Onog dalekog, mutnog stoleća O kojem, u sate nesuvisle, Mačke, u prirodi, vole da misle?...

Vrbe ne moraš crtati: one i same mogu da Dođu, u proleće, sa vetrom, ko zna otkuda ... Vrba je po prirodi uporna i zadrta: Čim negde oseti vodu, sama se kraj nje nacrta.

P.P.P.P.P.P. (Prva podrugljiva pesma protiv povratka prirodi) Kažu: „Vratimo se prirodi!” Za čoveka Ona je što i zavičaj za odseljeno jato. A šta nas to prelepo u prirodi čeka?

P.P.P.P.P.P. (Prva podrugljiva pesma protiv povratka prirodi) Kažu: „Vratimo se prirodi!” Za čoveka Ona je što i zavičaj za odseljeno jato. A šta nas to prelepo u prirodi čeka?

” Za čoveka Ona je što i zavičaj za odseljeno jato. A šta nas to prelepo u prirodi čeka? Magla, i kiša, i, iznad svega, blato!

Takva je, po prirodi, ljudska nesreća: Zaglupljujuća, nema, bez izraza! Pod njenim pritiskom čovek se ne seća Ni najprostijih rešenja i

Pandurović, Sima - PESME

Samo, ja danas u zabludi istoj Dolazim ovde, s pohotom, bez časti Da budem dete u prirodi čistoj. Osećam da je ovo groblje pusto Spomena mojih, da verno nad njima Još samo starih breza lišće gusto Šušti i

) Da se borim, dragi moj, za nešto bolje. Posvećujem svoje misli sada Bogu, I svojim bliskim, Prirodi što šalje Proleće. Odlazim u šumu i polje. Pozdravlja te uvek tvoj... i tako dalje.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

Po takvoj svojoj prirodi i osobenom književnom karakteru pitalice nisu i bez misaone kakvoće i veće etičke vrednosti. Znatan deo frazeološke

Sveti Sava - SABRANA DELA

(Ps. 7, 9) A ovo od vas sud ispitivanja da bude. Ako li nekako u vašoj ljudskoj prirodi ne možete rasuditi sami sebi sagrešenja u sebi, pritecimo ka drugome, koji nam može rasuditi zle običaje, koji nam

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

stranac; onaj neko to nije mada, u šetnji, uvek bira stranu u senci kao da bi da postane još neprimetniji no što to, po prirodi stvari, već jeste.

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

Al' ozgo vedro nebo, A u meni nasmejana duša, Ismejaše mi tugu, Te ni kraj najbolje volje Ne mogoh otkriti smrt U prirodi.

Petrović, Petar Njegoš - LUČA MIKROKOZMA

Na opširne nebesne ravnine ištem vladu da podijelimo i nebesa pala vozdvignemo, prvi zakon da prirodi damo, nek se svaki sa vrhovnom vlašću na svom nebu gordi i veliča!

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

„Kada sam se, posle svih tih saznanja, obazreo u prirodi, našao sam i u njoj sve te harmonije. Knjiga prirode ispisana je brojevima - harmonija prirode je harmonija brojeva.

To moraš i ti, sinko, da činiš, ako želiš da postaneš filozof. Posmatraj svojim očima sve što se u prirodi dešava i razmišljaj svojom vlastitom glavom kako da rastumačiš, slikama i razumnim rasuđivanjem, to što si video.

Tako je geometriski savršena kružna linija, kakva u prirodi nigde ne postoji, ideja svih kružnih linija, načinjenih po njenoj slici i prilici.

većoj meri, Demokritos, jer on se ne dade zavarati vizijom neke svrhe, jer uvide jasno neminovnost, kauzalitet, u prirodi, i u njoj mogućnost da se prirodne pojave ispitaju i objasne; on je sveo kvalitativne razlike na kvantitativne, kao što

Uzrok svemu tome leži u prirodi samog kruga, i to na vrlo prirodan način, jer nije nerazumljivo da iz čudnovatog proizlazi još nešto čudnovatije.

Opat se rado odazvao tom pozivu svoga druga i obradovao mladom naučniku. Po prirodi zdrav kao dren, opat je patio od bolova u nogama, pa često pitao lekare za savet, a i uživao je da se razgovara i

što se nalazio u vatikanskoj biblioteci, učio je da je naša Zemlja zvezda kao i ostale zvezde što su i da se, kao sve u prirodi, nalazi u kretanju, a to kretanje može se opaziti samo upoređenjem sa nečim nepokretnim.

„Sa njom sam postigao mnogo jače efekte, no još važniji bili su pogledi koje mi je ona stvorila o prirodi vazduha“. „To vam verujem!

Njutn se zapitao ne bi li bilo mogućno te nauke osposobiti u toj meri, da sva kretanja koja opažamo u prirodi rastumačimo zakonima koji važe za celu vasionu. Takva kretanja su i ona koja vrše nebeska tela.

Obustavi svoje opite i vrati se u krilo svoje porodice. No on razmišljaše i dalje bez prestanka o prirodi sunčeve svetlosti, uvide fundamentalni značaj toga problema i tražaše put koji bi ga odveo do cilja.

Istina, rezultati Njutnovih eksperimenata bili su neosporni, ali su se tim mogla lakše napadati Njutnova shvatanja o prirodi svetlosti, koja ni dan današnji nije potpuno rastumačena.

Najradije bi ih odatle iščupali. Svi oni su, po svojoj prirodi i sposobnostima, više dobri posmatrači no tvorci novih ideja, i zato prema njima neprijateljski raspoloženi, a pogotovu

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

Oni prvi činili su sve da u čoveku razviju njegove prirodne sklonosti. Po svojoj prirodi čovek se uzbuđivao za moralno i za dobro; zlo i nemoralno bunilo ga je odvajkada.

I kako je užasno to da čovek, čijoj se snažnoj prirodi treba diviti, jedan čovek koji iz nekih uzroka pati od duže uzdržljivosti, pa pored toga nekako očuvao i mladost srca,

Jer kad ja pustim ženu da, recimo, s drugim uživa u prirodi onda šta? Šta sam dopustio? Dopustio sam da on deli s njom draž onog uživanja, da se spaja s njom u tome itd.

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

I to nešto kao da ne leži samo u ljudima, u kretanju i migoljenju živog ljudskog stvora, već i u prirodi, u čitavom njenom ritmu, pa i u takozvanim mrtvim stvarima.

Bilo je nečeg pepelnog, ogavno protureformatorskog u toj stalnoj opomeni. Nije odgovaralo mojoj prirodi to perverzno pregustiranje budućeg zla. Opirao sam se.

U prirodi, ponavljanje ne vodi u otrcanost već pravo u beskonačnost; u krilu beskonačnosti riječ ponavljanje postaje besmisao.

U prirodi je sve dozvoljeno i sve legitimno; svi odnosi boja tu su dobri, tu nema loših harmonija. Naravno, osim ako upadnemo u po

LII Eto, povremeno se i u meni uzmućuje misao na moje krivice. Jer ma koliko to moglo izgledati protivno mojoj prirodi, na njih često mislim. Mislim možda bez povlačenja nekih osobitih konzekvencija, ali mislim.

Ne znam kakvog je porijekla ta fobija. Možda i samo estetskog. Ali mislim da je mojoj prirodi svojstvena. Doista, često mi se činilo da laž povređuje više moj estetski osjećaj nego neko moje etičko načelo!

Svaki čovjek ima jednu optimalnu dob koja najbolje odgovara njegovoj prirodi, njegovom temperamentu, njemu svojstvenom stepenu psihičke zrelosti.

Na otvorenu, taj pritisak iščezava. U zelenoj prirodi, među drvećem i travama, osjećam da dublje i stvarnije živim. Obuzima me djetinjasta želja da načupam trave i lišća i da

Petković, Vladislav Dis - PESME

Ustao sam rano, preko običaja; Otvorio prozor. Izgledaše kao U prirodi da je bilo okršaja Nekog groznog, strašnog. Vazduh mokar pao. Neba nigde nema. Možda je propalo.

U prirodi ima mnogo dana, Mutnih, tamnih kao noći krilo, U životu ima mnogo rana Samo zato što je snova bilo. More grli kopno od

razum pleni, Gotovo uvek i za porok budna — Nekad, dok mladost življaše u meni, Smejah se često, podrugljivo vazda, Prirodi, Bogu, i govorah smelo: Da onaj koji obličja nam sazda Učini sramno, kukavičko delo.

Tesla, Nikola - MOJI IZUMI

Ali ne treba prevideti da su svi oni veliki eliminatori koji pomažu prirodi podupirući njen okrutan ali pravedan zakon da opstaju samo najsnažniji.

Ostvarenje ovoga zavisi od naše mogućnosti da razvijemo električne sile iste kao i u prirodi. Takav poduhvat se činio beznadežnim, ali ja sam se odlučio da pokušam i odmah po povratku u Sjedinjene Države u leto

Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka

čovekom, životinje sa životinjom, zvezda sa zvezdama i čoveka sa svojim Tvorcem, razumljivo je što sam mnogo razmišljao o prirodi zvuka i svetlosti.

I danas verujem da su ovi oblici opštenja osnovne radnje u vasioni oko nas, i još uvek razmišljam o njihovoj prirodi. Moji učitelji u Pančevu pomogli su mi da rešim neku od zagonetki ove vrste na koje sam nailazio u svojim razmišljanjima.

Naročito su im se sviđala moja zagonetna pitanja o prirodi svetla koje sam postavljao Kosu, a koji na njih nije znao da otvori.

neograničenih mogućnosti da uveća svoja dostignuća u industriji, istraživanjima iz kojih su potekla otkrića pojava u prirodi i otkrića na kojima se bazira industrija...

objasnio da električni generator ne stvara elektricitet, jer je sav elektricitet, prema Faradeju, konstantan u prirodi i takav da svakom pozitivnom opterećenju odgovara isto tako negativno opterećenje, većina mojih slušalaca smatrala je da

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

Napokon prispeše. Sunce je već zašlo. Predvečernji lahor piri. Noćas će biti studeno, jer se nebo vedri i u prirodi, čeličeći se, sve se u se skupilo. Cveta zastade pred svojom kućom pod ogolelom murvom.

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

Mi smo ovde pre u prirodi nego u mitu i kulturi; u stvari, mi smo ovde u zaboravljenome, duboko zapretanome preklapanju jednoga i drugoga.

u narodnoj lirici – veza između čovekovog unutrašnjeg stanja i njegovih poduhvata, s jedne strane, i stanja i događanja u prirodi, s druge strane, dobija mnogo potpuniju, integralniju analogiju nego što je to slučaj u kasnijoj umetničkoj poeziji.

Pa ipak, ta razlika nije po svojoj prirodi čisto lingvistička. Ništa nas ni u jednom ni u drugom jezičkom sistemu ne navodi da kažemo upravo četrdeset ili upravo

a preuzeo je osnovnu komunikacionu ulogu u novoj, modernoj kulturi koja se tek formirala i koja se, već po svojoj prirodi, morala (sve više) razvijati kao pismena i urbana.

Pa i tri koje su prešle u narodnu liriku iziskuju tumačenje. Svako proročanstvo je već po svojoj prirodi pomalo tamno, a Otkrivenje je izrazito proročka knjiga o potonjoj sudbini sveta i Hristove crkve, u očekivanju njegovoga

U prirodi je alegorijskih slika da upućuju na pojmovno odredljiva značenja koja se iza njih nalaze. Zato nisu same po sebi značajne,

To je, razume se, ukrštanje protivnosti u nama, u našoj tragičnoj ljudskoj sudbini, kao i u moćnoj prirodi, u obrtanju točka njenih neprekidnih, kružnih promena.

poezija srpske moderne, s kraja XIX i početka XX veka, u svom je središnjem toku izrazito usmerena ka opštem – u prirodi kao i kod čoveka – opadanju, rasulu, umiranju.

Ona pak, već po prirodi stvari, seže sve do pesnički modelovane slike sveta. A u srpskoj se poeziji, po svemu sudeći, počela nazirati kod

Ako uzmemo u obzir neke Vinaverove slične tvrdnje o prirodi našega jezičkog i pesničkoga nasleđa, neće biti teško da shvatimo kako Mišić ovde podrazumeva mehaničko i nekritičko

Danas mi se čini da je najbolji njen deo posvećen književnoj terminologiji. I da je to najbolje što je o značaju i prirodi terminologije kod nas napisano.

Sigurno je da postoje i mnogi suptilniji, samo vama primetni, momenti? Po prirodi stvari, ja sam poslednji koji bi u onome što pišem mogao da nazre moju ličnost.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

je - i pored svih novijih pokušaja da se dokaže suprotno - najveća (invarijantna) jedinica jezičkog sistema koja po prirodi stvari ulazi u njen naučni predmet, a sa strane teorije proze teško se utiru putevi ka otkrivanju primamljivog

koji su, sve dok traju, norme standardnog jezika vazda jednake same sa sobom, a ne samo pogodbe koje su već po svojoj prirodi podjednako date u potvrđivanju ko liko i poricanju: one se krše zato što postoje, ali i postoje da bi se kršile.

Čak i malo pažljivije čitanje Nečiste krvi dovoljno je za jedno opštije zapažanje o prirodi njene sintakse. Budući da nije imao dovoljno (školovanjem sticane) kontrole nad njom, Stanković je rečenicu po pravilu

procena i volja govornikova) i njena ekspresivnost (raspoloženje i osećanja govornikova) u pripovednom su tekstu već po prirodi stvari vezane za imaginiranu konkretnu govornu situaciju i za konkretnoga junaka-govornika.

saglasnosti što, skupa uzete, tvore opšti, neobjašnjivi i samo pomoću pesničkih slika dokučivi smisleni poredak u prirodi (u celoj vaseljeni), eto to i jeste sumatraizam.

su upravo u trenutku kad biskup započinje razgovor o religiji, koji će se dotaći i nekih metafizičkih pitanja, o Bogu, prirodi i onostranom ništavilu, a sve sa ciljem da se Vuk Isakovič pokatoliči.

je, u stvari, jedan od onih likova Miloša Crnjanskog koji do čudesno velike mere kovibriraju sa vrlo sitnim promenama u prirodi kroz koju prolaze.

zbog Dafinine bliske a neumisne smrti; s druge, čula mu se prvi put izoštravaju, aktiviraju se za izmene u okolnoj prirodi, kao da prvi put počinje da obraća pažnju na svet oko sebe.

U stvari, istančaniji odziv na promene u prirodi kod likova raste uporedo s njihovom egzistencijalnom potresenošću i samosaznanjem o uzaludnosti sopstvenih (ljudskih)

Crnjanskog, upoređen sa proznom rečenicom, nalaže na govorni niz gušću i, već po prirodi stvari, strožu mrežu naknadnih presecanja.

nisu navedeni primeri ni za sve postupke kojima se naš pisac služi - omogućavaju da se sklopi nešto celovitija slika o prirodi rečenice kojom su Seobe napisane. Nešto svetla je bačeno i na čisto književnu genezu te rečenice.

Preneti ovakve opažaje - koji su po svojoj prirodi lični i neponovljivi - u ujednačen govor vazda istog a bezličnog autora nije moguće, ili bar nije na književno uverljiv

Petrović, Rastko - AFRIKA

Veličanstvena osamljenost i veličanstveno prisustvo prostom, složnom, zajedničkom životu u prirodi. Idući uskom stazicom pletenim konacima u Alepu, ja kao da sam išao i putanjom koja vodi kroz ovakvu istu usamljenost i

Kako se ne uzbuditi onda tim! Stegnutog srca, kao deca u noći, ja osećam skoro nelagodnost od ovog džinovstva u prirodi.

pozvao. Da li ga je N. ranije mnogo više zlostavljao, ili je ovaj mališan bio po prirodi nenormalan, ili je to bilo zajedno, ne znam. N.

Crnci behu toliko umorni da nisu hteli da jedu. Oni su odbijali da se dignu, iako su inače po prirodi pohlepni. N. misli da ne žele našu večeru, već i što je primanje nje unekoliko prećutan pristanak na dalje putovanje.

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

Ovaj svetao dan, ova tišina u prirodi, ova potmula tutnjava s bojnoga polja, sve je to čudno dejstvovalo na me, i ja se udubih u neke nevesele misli.

VII Aleksinac, noć od 8 na 9 avgust, 1876 god. Noć uoči 9 avgusta bila je i mirna i opet vrlo burna; u prirodi je vladao svečan noćni pokoj, u ljudima i ljudskim delima (a i nedelima) bura i urnebes.

A nekako je y prirodi čovekovoj da teško usvaja one ideje koje se okreću protiv njegovog otmenog društvenog položaja, protiv preimućstva i

Jovanović, Jovan Zmaj - ĐULIĆI I ĐULIĆI UVEOCI

“ XXXV Mnogo li je zagonetno U prirodi što se stiče. Kad ubiju guju ljutu — Još se dugo ona miče. To trzanje samo trpe, — Ne razumu hladne stene.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

Valjda što su odrasli u prirodi i povazdan zure u nebo, te im je vizuelna moć razvijenija no u nas koji smo odrasli među varoškim zidinama.

Bilje se bori o mesto. Životinje se kolju među sobom. Poručnik Protić ga prekide: — To znači, u prirodi kao da postoji večni zakon ranga, po kojem jači gazi slabijega. — Sasvim.

Bože sačuvaj! Evo, vidite šta kaže Živadin. A posle, i sva dosadanja zbivanja u prirodi, i u svetu, ukazuju da krvožedni instinkt, kao večna nit, prožima sva svesna i nerazumna bića od njihovog prvog začetka.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

Eto nauka: bogatim biti, svak mudar takov, i mož javiti da novcov plodi dajut s prirodi nauku svim, nauku svim. Javil bi s’ dvoru, no ima zamku, koja čest lovit a ne nauku bogata dobrim kažet i umnim bez

Život ne čini kletim stihije i zveri u prirodi — čovek je čoveku veća strava. To je zaključak Mrkaljev.” JELENI DIJAKOVIĆ ZA NOVU GODINU (str. 164).

Jakšić, Đura - JELISAVETA

Izlomiše mi starost lisnatu, Odvojiše me s decom rođenom... To beše užas samoj prirodi, Onog se dana more ljuljalo I rikajući gnevno, đipaše Mutnijem peskom more šibajuć — A s oblaka se zmija javljala

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

Veoma rasprostranjena etiološka predanja, kojima je tumačenje porekla pojava i "stvari" u prirodi i društvu osnovna funkcija, pri čemu samo postojanje pojave služi kao dokaz "istinitosti" kazivanja, takođe se jednim

Spev je isto tako otvoren prema prirodi i kosmosu. A ta otvorenost dobija razne oblike, od folklornih posmatranja nebeskih prilika preko makrokosmičkih vizija

Njegove najjednostavnije pesme sadrže obično male lirske priče, prizore s momcima i devojkama u slobodnoj prirodi. One su radosne, vedre, umiljate, ali istovremeno raspusne i čulne.

Nedić na primeru Ilićeve lirike ističe on, nije obično, nego je to "osećanje za Lepo"; pesnička emocija po svojoj je prirodi "artistična emocija". Otuda, mesto ranijeg zanimanja pretežno za tematiku, sama forma dobija na vrednosti.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Cev od z., na koju je nataknut u prirodi nađen probušen kamen (eventualno preistorijski), upotrebljuje se u đurđevdanskim vračanjima oko stoke (SEZ, 17, 174).

Ćipiko, Ivo - Pauci

crkovnog prava izvadi iz rukava smotru „La civita cattolica”, (on je ionako došao da se provoza i razonodi u prostoj prirodi), pa našavši hlada sjede da čita.

Sav žar i žegu u prirodi osjećaše u svojim grudima. I kada bi je zamislio, onako prostu i zdravu trznuo bi se i jako bi ga u duši žacnulo.

Plačkaju bijeli, isprani kamen, iza koga je još tek uska pruga hlada, gdje se osluškuje blagi šum u sjajnoj i toploj prirodi... I on se obuče i krenu lagano kući uzbrdicom. * Koncem augusta bijaše zategla suša.

„Nu koja korist?” misli. „Zar čovjek zna što ga čeka?” Oduvijek njegovo nagnuće prigibalo se prirodi i čeznuo je za najprimitivnijim slobodnim životom, pa ga zasve sila tuđe volje otrže od svega što mu je najmilije...

U iščekivanju naimenovanja podavaše se životu u prirodi, posmatraše more, smiraj dana i osluškivaše pirkanje i huku vjetra.

Pa polako vraća se i muči se da bude miran; hoće da stiša probuđenu volju u zamrloj prirodi zimnjega dana. A teško mu je; vuče ga želja za djevojkom želio bi razgovora i djetinjeg veselja — onamo u polju, nasamo,

I snatri na javi u punom danu i ne može da se tomu otme... Pa i sada u prirodi osluškuje njene glasove, razumije ih, a tužni zvuk što se prostorom razliježe dira ga do u dušu.

Ča to hoće reći? . . Ivo gleda u njeno noću zakriljeno lice i časom premišlja o njenoj prirodi, pa je upita: — Je l te Petar volio, ko ti njega? — Zar ja znam!? On nije govorija ka vi.

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Ono što nisam hteo da vidim nisam ni gledao. Upravljao sam svoj pogled na druge, zabavljao se sitnim greškama u njihovoj prirodi da bih zabašurio sebe koji sam sav od glave do pete, i spolja i iznutra, jedna velika greška.

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

ih ona gutaju razrogačenih očiju, sa jezom i verovanjem, tako treba i o svetu i njegovim tajnama govoriti u slobodnoj prirodi, gde, nam se čini da udišemo njen životni dah i čujemo njen šapat.

Ove dve godine, koliko god su bliske po svojoj dužini, sasvim su različite po svojoj prirodi. Siderične godine kazuju obilaženje Zemlje oko Sunca, pa nam, na taj način, određuju i položaj Zemlje u planetskom

Promena dana i noći prouzrokovana je rotacijom Zemlje oko njene ose. Ta je rotacija najpravilnija od svih kretanja u prirodi, i ona nam daje najsavršeniji sat po kojem se regulišu svi ostali, a to ovako.

To je značilo da je za vreme te dugačke periode, koju su zvali sotisovom, egipatski kalendar zaostao prema prirodi za punu godinu ili za 365 dana.

Obišao sam i Prinkipska Ostrva i nauživao se njihovih lepota. U slobodnoj prirodi osećam se nesravnjeno bolje nego među zidinama Carigrada. Tu dišem slobodnije i doživljujem više.

I moju dušu pritiskuje nejasno čuvstvo čežnje i sete, koje uvek osetim kad u prirodi dočekam poznu jesen. U varoši ne patim od toga, pa se zato spremam za odlazak. Večeras putujem za Beč.

U ovoj prirodi sve izgleda čarobno, pa i sama železnička pruga. Nekada, kao mlad inženjer, nalazio sam joj mana, a sada mi ona izgleda

I sve što se kreće, pokreće Sunce. Vetrić koji ćarlija, potok što žubori, svaki pokret u prirodi, nisu ništa drugo no izražaj Sunčeve snage. I onaj voz koji se penje strmom trasom semerinške železnice pokreće Sunce.

više kategorije - tako je zamišljao Laplas - koji bi u jednom određenom momentu poznavao sve sile koje dejstvuju u prirodi, i međusobni položaj svih delića koji je sačinjavaju, razum koji bi bio toliko silan da sve te podatke uhvati u

Pogledajte ovaj divni fotografski snimak jednog dela Mesečeve površine. I u prirodi ne bismo tu površinu mogli jasnije videti. Ona izgleda kao rapav obraz, rupica do rupice.

O Uranusu i Neptunu, koji su po svojoj prirodi bliski Jupitru i Saturnu, i od kojih prvi ima četiri pratioca, a drugi samo jednog, ne mogu Vam ništa više reći.

Volim svoju nauku i svoju lulu, a uživam još uvek u poeziji, muzici i prirodi. Ne zavidim nikome na njegovom blagu, sem ako to nije mladost.

Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA

Njegovu pesmu „Melodija k proleću“, himnu prirodi u kojoj čitav svet radosnim klicanjem pozdravlja zlatno proleće, ubrajamo u sami početak srpske poezije za decu.

mladima, romantičari često pevaju o motivima koji su karakteristični za dečje pesme: o detinjstvu, školskim danima, prirodi.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

Pozva Ristanu u baštu. Velika Gospojina je sladak praznik u slatkoj prirodi predjesenjoj. Žuto lišće je još ukras; toplo je; cveća puno po svima lejama.

Ćutala je, često gutala reči, a to njenoj prirodi nije dobro činilo. Život joj je došao tup. Besmisao njene udadbe mučio ju je sad, jer je bolje uviđala besmisao živeti

Veli: otkud vama, baš vama, ta fiks-ideja za elegantnog, uflispapirenog doktora? Pustite Srbu da živi kako mu je po prirodi, i po volji. On vas obožava, on vam sramotu nikakvu neće učiniti, ja vam garantujem...

Savlađuj se. Ne slušaj nikoga, radi... Ja sam se maločas grubo izrazio. — Nisi Branko ti nemaš grubosti u prirodi. — Ne zameri. Ja sam iz malog sveta otišao u malo veći, i još je palanka u meni.

U Beču, međutim, na molbu i objašnjenje porodičnih okolnosti čula je ona od lekara svu istinu o prirodi svoje bolesti, ali to zadržala za sebe.

Ti si istoričar po vokaciji, a pesnik po prirodi, i uvek si to. Ti vidiš rad samo kao tvoraštvo, kao lepotu, kao tragediju. Ja vidim rad kao zaradu, što veću i jaču...

Đaci su bili željni svoga učitelja svakoga dana. Prepričavali su kod kuće njegove opise; njegova tumačenja raznih pojava u prirodi i među ljudima; tvrdili da im, ako samo paze u školi, ne trebaju skoro nikakve knjige; pretstavljali, s ljubavlju i

Pitanje je sada: gde je vokacija? u prirodi čoveka? u nekom daru njegovu? u profesiji? — U krvi i u tradiciji, doktore! Loza, pa roditeljska kuća, doktore!

Popović, Jovan Sterija - ROMAN BEZ ROMANA

Ova dobra duša, velika u onoj meri kao što je Panteina bila, nije baš pravu mater u prirodi imala, i zato nije čudo ako nije Fidiju ili Apelesu u smotreniju lepote za obrazac služiti mogla.

Pri svoj mojoj filozofiji morao sam opet magarac ostati, to jest morao sam se sorazmerno našej magarećoj prirodi uplašiti; ali moj gospodar, koji je na mojim leđima sedio, pomisli da sam se ućudio, pa ti lati batinu, te mi tri

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

Ima odista pojava u prirodi koje su, kraj svih napora nauke, ostale neobjašnjene čovečanstvu. Takve su izvesne svetlosne, pa izvesne psihičke i

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2

Nagon za održavanjem vlada svuda u prirodi. A ta težnja za životom, žilava i uporna, stavlja u mehanički pokret i onu zadnju ćeliju organizma, zamara telo do

Petrović, Rastko - PESME

Mala svest, s pretenzijom na slobodnu volju, koja je ostvarena u čoveku, ne mora biti jedinstvena u prirodi: mogućnosti su njene bezgranične čak ako idu i po izvesnom zakonu.

U prirodi se ne bi mogla roditi tako jedna fatalna ideja, o božanstvu, a da ne odgovara izvesnoj stvarnosti. O nestvarnostima se

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Dakle, ni u kojem slučaju to ne može biti takav društveni razvitak koji isključuje svaki mitološki odnos prema prirodi, svako mitologiziranje prirode, koji, dakle, od umetnika zahteva fantaziju nezavisnu od mitologije.

Mitološkom odnosu prema prirodi ništa nije smetalo. U tome pogledu naš čovek s kraja XVIII i s početka XIX veka malo se razlikovao od svojih vrlo

Evrope čiji je mir branio, licem u lice sa jednom mračnom silom koja ga je držala za gušu i davila, nemoćan prema prirodi, narod je naprezao sve svoje fizičke i duhovne snage da se održi i ispunjavao tamu svoga života jarkim fantastičnim

Nepismeni, nezaštićeni, nemoćni, oni su osećali sujeverni strah kako pred pojavama u prirodi tako i pred pojavama u društvu.

Musa je rođen na ploči studenoj, u prirodi, i otuda potiče njegova čudovišna snaga. Marko je rođen na meku dušeku, i zato je manje snažan, otporan, izdržljiv.

Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA

Crnomanjast, lepa, velika oka, sastavljenih tankih obrva i tankih brčića. Već i po samoj svojoj prirodi i po zanatu svom kujundžijskom bio je otresit i pažljiv na odelo, a to je još više i pritvrdio služeći u vojsci, i to,

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti