Upotreba reči rada u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

To, naravno, zimi biva, a uleto se raziđu po voćnjaku, pa se onde od dnevnoga rada odmaraju... Kad je učitelj stupio u kuću, zatekao je Milisavljevog oca gde mirno leži pored vatre, pod glavom mu jedan

Simović, Ljubomir - NAJLEPŠE PESME

bos i oslobođen poći prema reci, bos i oslobođen kroz pčele i cveće, bos i oslobođen kroz beline snega, belih rada, oblaka i ovaca? Dokle misliš da stigneš u tim čizmama?

Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

Ljudi koji ne vole da zapinju grbinom oko teškog poljskog rada, nego radije ošljare oko mehane i klancaju čak u treće selo za tuđ račun.

Svak će te drage volje uzeti u kuću — Boga mi jes' — prihvati Golub — valjanu čoveku lasno je naći i najma i rada. — Tako se i ja nadam — odgovori Sreja. — A bi li ti, Srejo, kod jednog dobrog domaćina da ja progovorim za te?

Milun učestao slati Sreju po selima da majstoriše. Sreja počeo svakome raditi kao od bede, znajući da od svog rada neće videti nikakve vajde. Milunu već dosadiše ljudi žaleći se k ako im Sreja nije ovo ili ono načinio kao što treba.

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

Oko bi joj goru zapalilo. Da uprti četiri momka kao četiri snopa, pa da ih nosi preko sela!... A što se rada tiče, o nemu se pričalo.

„Jelo!... Zar si ti?!” — reče on. — A ona klimnu glavom. Ruku metnu na njegove oči, kao da bi rada bila trepavice mu sklopiti. I prošaputa (to je baš lepo čuo): „Spavaj!...” Neko ga udari u slabinu.

Ali jedan događaj istače se i povede stvar sasvim drugim putem. Bilo je to nekako oko Trojica. Aleksa se vraćao s rada kući, pa, došavši blizu svojoj avliji, smotri Lazara gde nešto oko kuće vrla.

metalna papuča s obe strane sedla u koju jahač stavlja nogu uzjazbiti se — pretrnuti, premreti uja (huja) — prekid rada, odmor ujudurisati — udesiti unkaš — oblučje na sedlu ujdurisati — uneti se nekome u lice ušoriti — postaviti

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

Ali dođe i Petrovdan, a pisma od nje nema. Jedno veče, treći dan po Petrovu dne, vraćaju se ljudi s rada, pa stoje pred sudnicom i govore nešto o pušnicama.

Opazila je da je gledam, nije ni za jedan trenut dizala očiju s rada. — Gospođice, ovaj je prst moj bolesnik (nega je bila oparila ključalom vodom.

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

bila je sva zelena od ljutine, i čekala samo da se pop Ćira vrati i da mu se potuži, jer, kako se izražavaše, nije bila rada »da ima posla sa jezičnim ženama«; a ne manje je u isto vreme bila zelena i gđa Sida što još niko od pop-Ćirinih ne

A znala je dobro i nemački, pa joj je utoliko širi bio teren i polje rada za kupljene i rasprostirane novosti, i sa tih premućstava bila je prisna prijateljica sa gđom Cvečkenmajerkom, mesnom

! Čula sam, al’ čisto i sama ne verujem... a na spletke mrzim k’o na đavola... Ta znate me, fala bogu..., pa nisam rada da mi se prebaci... — Verujem, verujem, slatka, i sama sam vam takva.

— Dakle slušajte!... Al’ molim vas, milostiva, da zadržite to za vas. Bog zna je l’ to sve i istina, pa nisam rada... — O, molim, molim, to nije bilo ni nužno...

Naravno, i sasvim prirodno; i jedna i druga ima kćer, pa mati k’o svaka mati. Svaka je dobru rada za svoju kćer; a jao, žalosna, a kako i ne bi; ako mati neće, a da ko će?!...

Službenica! Ljubim ruke, gnedige!... Al’ molim vas samo, nikom ni reči! Nek ostane kod vas! Nisam rada! Nisam rada, znate, da me posle popreko gledaju... Službenica!

Službenica! Ljubim ruke, gnedige!... Al’ molim vas samo, nikom ni reči! Nek ostane kod vas! Nisam rada! Nisam rada, znate, da me posle popreko gledaju... Službenica!

Reč po reč, pripovedao je dalje Rada Čilašev, pa je bo’me došlo I do gustog. Pop Spira izmakne nekako udarcu, izbije pop-Ćiri levču iz ruku, pa ga dohvati

Spominje nekih trideset godina besprekorne službe crkvi i oltaru; trideset godina trudnog apostolskog rada u vrtogradu gospodnjem, gajeći i usađujući u srca poverene mu pastve razne dobrodetelji.

— Pa... k’o što reko’, ne daj bože i gore! A, što rekoste »’asna«? Eh, a ko danas ima ’asne od rada? Niko! A paor ni toliko! — A jesi l’ bar majstor u tom poslu?

izgleda to mesto sada, a kako je veselo i živo izgledalo pre sedam nedelja, kad je tu bio trodnevni vašar, na kome je Rada Karabaš (sa još nekima čikošima iz Bačke) šest dana ostao pod jednom šatrom, pio aldumaš s čikošima radi kupljenog

Dakle: ovo najmanje je Sida, ono veće Makra, ono još veće je Iva, a ovo najveće je Rada... Rada i Iva su, bome, Bečlije; a Makra i Sida su Bačvanke, onako klot Bačvanke.

Ignjatović, Jakov - PRIPOVETKE

Dođe sestra, umeša se u razgovor i dâ mu na znanje da miraz neće faliti. Ona već na tom nastojava. Gospođa Jelka rada je da se malo provozaju. Ljuba pristane na to, i to da on njih na svojim kolima u Vinograd voza. Upregnu i odu.

Ljuba će najpre da proba bogatiju, pa ako ne ispadne za rukom, tek onda vaspitaniju. Tatijanina mati je rada kćer udati za kakvog učenog, ili pak trgovca. Ljubinog kuma otac tutor je te devojke. Ljuba se nije dugo mislio.

Ljuba se jednako vrze oko frajle Julke. Ona mu pokazuje prijatno lice; vidi se da je rada dopadati mu se, da ga nije rada iz šaka ispustiti; al’ tek katkad baca umiljat pogled i na Ružičića.

Ljuba se jednako vrze oko frajle Julke. Ona mu pokazuje prijatno lice; vidi se da je rada dopadati mu se, da ga nije rada iz šaka ispustiti; al’ tek katkad baca umiljat pogled i na Ružičića.

Sa čika-Gavrom voli da se šali i rado ga prima, ali ne zato što ga voli, no što je on šaljivčina. Osim toga rada je malo da ga nasekira, da vidi kako je bogata, a on je kao devojku uzeti nije hteo.

Frajla Paulina bila je lepuškasta, crnomanjasta; znala je svirati u klavir i francuski — bila je akademikerka. Ona bi rada poći za čoveka vaspitana i od ranga; premda bi je gospođa Makra rado trgovcu dala, ali malo većem trgovcu, i to zato

Ona zna da joj je pokojni muž gospođe Makre u testamentu osam hiljada ostavio, pa joj ni brige. No, i gospođa Makra rada bi da ostane sama u kući, pa bi je želela udati, no ipak za dobru partiju. Vino je bilo vrlo dobro.

— Ja držim da je to vrlo rano, jer premda naša Marta ima već dosta spremljeno, al’ sam rada da još pripravimo. Zato neka bude šeste nedelje.

Marko je učen, da mu para nema, a on, mator jurat, dolazi da što nauči. No, Alka, tebi se čudim. Ti si rada bila za njega poći, al’ on, znaš, erdeljski je tanjir, sa obe strane može se jesti, dakle ne verujem mu; jer to nije ni

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

Njegov pogled zamagljen maločas napetošću i nasilnošću rizičnoga rada, izgubljen sad u onom crvenozlatnom ognju, najedanput jasno vide samo vijugave, zmijolike linije žene sa kojom je toliko

“ I treća plakata stoji njenoga sina što je umro u brzo iza oca, od prekomernoga rada. Sedeo svake bogovetne noći dok ne osvane i čitao i prevodio neku veliku knjižurinu.

Jer ja bih živeo tek u onom radosnim osećanju. pokreta ka sigurno boljem, u onom grozničavom grču rada, okružen primerima što bude onu zavist za plemenito takmičenje, u nemirnom, živom komešanju i napetosti korisne akcije,

Afrika

Iza verande je belčev lični stan i onda dvorište puno rada i vike crnaca. Belac me je ugurao odmah u jednu duboku pletenu naslonjaču.

Ima ih za koje on plaća i do sto franaka, što predstavlja duge nedelje rada. Vazdan ih je koji nisu uspeli da uštede još dovoljno za nabavku takvog i takvog fetiša. Oni žive u stalnoj panici.

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Jedino im je još pomoć Drekaloviča sigurna. Isakovič onda zapita čiču: zar nisu mogli u Vijeni da nađu nekog rada? Pa da se bolje prehrane do odlaska. Bajevič mu na to kaza da su Bečlije dolazile, da ih gledaju, s početka.

Isakovič je bio navikao da jede kao što seljaci na svojoj zemlji, posle rada, jedu – mirno, ćutke, zalogaj po zalogaj. Kod Božiča se, za večerom, brbljalo, pa je jedva jeo.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

U svakoj prilici se na njih navraća: opeva ih i priča u kući, uveče pored vatre a posle svakodnevnog rada, u crkvama i manastirima, izlazeći iz crkve, prilikom svakog skupa ili sabora.

Podelu rada podešava starešina, uz pristanak ostalih, prema sposobnostima i godinama pojedinaca. Stariji i jači bave se najtežim

i moderne civilizacije, ona je sa svojim običajima međusobnog ekonomskog pomaganja izazvala nove oblike zajedničkog rada i uzajamne naklonosti.

za vreme velikog vezira Sokolovića (Srbina muhamedanca) i dobro organizovana srpska crkva, čiji se delokrug rada prostirao na sve srpske zemlje, čak i na one koje su zahvatile nove migracije. Vojničke vrline.

Svi su se međusobno proželi i izjednačili. Opšti način mišljenja i rada, nacionalni i društveni ideal postali su im zajednički.

vreme nepogoda, utiče na razvitak individualističkih osećanja, na obrazovanje jakih individualiteta, na način mišljenja i rada.

Tako se može objasniti, što su se begovi, kao gospodari, svi oni kojima je raja svršavala poslove, odvikli od rada, pa kadšto i od mišljenja. Nehat i lenost su se ukorenili kod njih.

Ovo se preinačavanje videlo najpre na nošnji i na načinu života i rada, pa se time posredNo menjao i mentalitet. Oni koji su se u pečalbi obogaTili I vratili u postojbinu podigli su imućnost

Pečalbarstvo je unelo među ljude centralnoga tipa različna i često sasvim suprotna shvatanja života, rada, osećanja i mišljenja. Ono je ponegde izazvalo čitave poremećaje.

Tada nije bilo gotovo nikakvih suprotnosti između njihova rada i rada srpskih učitelja. Štaviše, bila je opšta težnja da se stvori zajednička srpsko-bugarska država.

Tada nije bilo gotovo nikakvih suprotnosti između njihova rada i rada srpskih učitelja. Štaviše, bila je opšta težnja da se stvori zajednička srpsko-bugarska država.

Mereći dubine jezerske neprekidno sam imao da se borim sa njihovim osobinama vrdanja, varakanja i izbegavanja napornog rada i sa njihovim težnjama za ucenjivanjem i advokatisanjem.

Nušić, Branislav - POKOJNIK

Aljoša, kod vas se sabralo i mnogo drugih mutnih osećanja, a četiri meseca napornog rada na građevini izmorili su vam živce. Ima tu i malo nostalgije za zavičajem.

Verujte, to je kod vas, kao što vam rekoh, umor živaca, razočarenje i nostalgija. Slušajte, Aljoša, oslobađam vas danas rada, pa i sutra; odmorite se! ALjOŠA (odbijajući): Ah!

to nije delo samo obične naučne vrednosti, već je to jedna naučna revolucija u oblasti hidrotehnike po novim metodama rada koje su u njemu iznesene. ANTA (zadivljen): Kako ti to naučno govoriš?

Kad sam pošao na put, ja sam tome mladom gospodinu poverio na čuvanje veliki rukopis moga naučnog rada, na kome sam punih sedam godina kapao.

Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

i ponosnim na mogućnost dejstva onoga što pišem i to je bilo prvi put da sam bar donekle uspeo da nazrem odgovornost rada jednog pisca. Više nisam želeo to da budem.

Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

I kćeri nije rada udati za bakale ili mehandžije, nego traži štogod više. Gospođa Soka već je imala tu težnju u prvoj svojoj mladosti, kod

Vidi se da bi se rada Šamiki dopasti ili drži da mu se već dopala, počem je održao reč. Gospođa Matilda iziđe napolje, da se ručak što bolje

Laćman se oženio brzo, srce mu na lako uzelo moj život. Mlada sam još, moram umreti, a bila sam rada srećna biti i dobrotom koga usrećiti, — duboko uzdahne, oči pune suza. I Šamikine oči suzne. Produži.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

Evo jednog takvog postupka koji je zabeležio Milićević: „Koja je (trudnica) rada da zna: nosi li muško ili žensko, ta nađe u bašti dve dugačke i jednake travke, nameni jednu na muško a drugu na

⁴² To je razumljivo s obzirom da je nedelja, srećan, sveti dan, dan odmora od rada. Za srećnog čoveka se kaže: „Majka ga rodila u belu nedelju.

Tkanje počinje u ponedeljak ili četvrtak ujutru (srećni dani i srećno doba za početak rada).¹¹⁰ U Gruži je običaj da ako se roditeljima ne drže deca, majka treba da uzme vunu od devet Stana, odnosno da one

Ovaj okamenjeni izraz predstavlja stalni epitet u mnogim narodnim pesmama (npr. mlada Gojkovica kaže: „Ja sam tebe rada poslušati, no mi ludo čedo neokupato“, a u drugoj: „Ostalo je dvoje djece ludo“), pričama, ali se sreće i u

Svi ovi vidovi udruživanja rada predstavljaju tradicionalne ustanove uzajamnog pomaganja odvojenih inokosnih porodica ili zadruga, pa i čitavih sela.

na njega imaju pravo svi muški i ženski članovi dok su u zadruzi.“⁷ Podela rada u okviru zadružne ekonomije formalno se nalazi u rukama starešine zadruge, koji sâm određuje šta će ko raditi.

U velikoj zadružnoj kući, zahvaljujući podeli rada i brojnosti članova, svi poslovi su mogli biti dobro i na vreme obavljeni a da se niko od članova ne premori.

Što se tiče rada, pošto određuje i nadgleda poslove, mora i sâm biti valjan radnik, marljiv čovek, odnosno „najbolji ustalac“.

Domaćica je ženski starešina. Ona je vršila podelu rada među ženskim članovima zadruge i nadgledala je da li oni valjano obavljaju svoje poslove.

bezuslovne ljubavi i praštanja, nasuprot ocu koji, štiteći utvrđeni patrijarhalni poredak, prevashodno zastupa načelo rada, discipline, strogosti i pravednosti.

„Zajednica koja zavisi od neprekidnog napornog rada svih svojih članova ne može da toleriše njihovo dugotrajno izdržavanje.

Na osnovu rekonstrukcije celokupnog materijala koji je iznet i delimično protumačen u prethodnim delovima ovog rada, najracionalnije i najcelishodnije je pretpostaviti da iza sistema magijskih i socijalizacijskih postupaka stoje dve

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

Komandna kućica kod Kalemegdana poče vrtoglavo da se udaljava iz života Luke Ristina; svi oni meseci rada nisu vredeli više od novčanice povučene iz opticaja.

Kad stavi na glavu crvenu kapu, niko nije smeo da mu priđe. Još se seća onih letnjih večeri, posle crnačkog rada na vršalici, kako su prali noge u lavoru po kome je plivala pleva, zalizivali kosu, navlačili bele teniske patike i

je da je neće ubiti, ali osećala je i to da posle ovoga više nikada neće biti ista: ovde će se završiti duge godine rada na sebi, oplemenjivanje tuđim osećanjima i iskustvom, lekcije iz lepote i sklada, poverenje u ljudski rod i njegovu dobrotu.

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

uzrastu, pa će deci, s planom, otkrivati i objašnjavati tajne sveta u kojem žive: prirode, geografije, oblika ljudskog rada, društvenih odnosa, istorije, itd.

” To je zaključak Nedićevog rada o Zmaju. Kako to da neko i nije i jeste pesnik, da nije pravi pesnik u „pravim pesmama” a jeste nekakav pesnik u

Isticanje prvih knjiga obično podrazumeva odbacivanje kasnijeg književnog razvoja i rada; nagoveštava se da je pisac u njima iscrpeo svoj dar, daje rekao ono što je imao.

Izbor iz svog dosadašnjeg rada pesnik je nazvao Dokolice, i time se jasno odredio prema ozbiljnoj književnosti, i književnom stvaralaštvu uopšte.

Radoviću su oči zasijale. Majstor! Svetitelj rada i požrtvovanja! U strasnoj savesnosti američkog zanatlije prepoznao je nešto od sopstvene posvećenosti radu i

pregledano i prošireno izdanje ušli su svi tekstovi koje su dva prethodna izdanja sadržala, kao i dva naknadno pisana rada o pojavama u dečjoj književnosti, Jedan vid upotrebe dečje književnosti, i Oproštaj od Dušana Radovića.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

godine do danas. Ova knjiga je, uglavnom, rezultat moga dvanaestogodišnjega nastavničkog, naučnog i književnog rada. Bibliografija je davana prema ovom shvatanju.

Na pojedinim svojim radovima potpisivao se kao član bečkih akademija umetnosti. Od književnoga rada nije mogao živeti, u poslednjim godinama života bio je u bedi, živeći gotovo od milostinje.

To nije samo program književnoga rada u jednom časopisu no ceo jedan proglas istorijskoga značaja, u kome će se prvi put na srpskom jeziku izneti napredne i

prvi put na srpskom jeziku izneti napredne i prosvetiteljske ideje racionalističkog XVIII veka, misao svetovne kulture, rada »na obšču polzu« i radi »ščastija čelovječeskog roda«, prosvete za sve staleže, pisanja na narodnom jeziku — svega

sastav Lюobezni Haralampіe, koji je poziv na pretplatu za Sovъte zdravago razuma i manifest celoga njegovog budućeg rada.

« Kao svoju veliku ambiciju i program rada on stavlja: »s pomoću premudri božestveni ingleski knjiga samo desetak vrsti što polezno i razumno posle sebe ostaviti«.

On tim jezikom piše od prvih početaka književnog rada, iako se prvo obrazovao na ruskoslovenskom. On je taj jezik naročito upoznao u Dalmaciji, gde se lepo i skladno govori

godine u Novom Sadu.39 Emanuilo Janković radio je na lepoj književnosti i nauci. Od naučnog rada ili bolje reći od popularisanja prirodnih nauka, ostao je od njega jedan manji spis: Fizičeskoe sočinenіe o izsišeniю i

postao je profesor univerziteta u Harkovu. I inače slabog zdravlja, podlegao je usled napornog školskog i naučnog rada. Umro je u selu Rjesnoje, kod Harkova, 28. septembra 1811.

Matica serbska, u početku svoga rada, prikupila je konzervativne elemente srpskoga društva, naročito se oko nje istakli proTivnici pravopisnih i jezičkih

počeli se izdavati Izvori za novu srbsku istoriю. 1849. u društvu se izvršila podela rada na pet stručnih odseka, i ono je uzelo u svoje ruke svu naučnu aktivnost u Srbiji.

1824. je otpušten, i otada do smrti živeo od davanja časova i književnog rada, mahom u Pešti. Umro je u oskudici 28. oktobra 1841. POEZIJA. — Vidakovićev književni rad je vrlo obilan.

Milićević, Vuk - Bespuće

skinuo kragnu i spustio se u naslonjaču, osjećajući se umornim, ne toliko od hoda koliko od razgovora, od vreve, od rada koji je vidio; bilo je neizmjerno mnogo umora u onome jednolikom, teškom i potmulom udaranju batova i u čestim

razgovor miješao se žamor šume nad njihovim glavama i oko njih, dok se vidjelo užurbano mnoštvo radnika i čula lupnjava rada. I toga čitavog dana ne razdvaj ahu se. „Šta je to sa mnom?

koga ne buni bučno okretanje vitlova s vodom, koja pršti i rasipa se u pjeni na sve strane, ni puckanje s brda, i lom rada, ni poklici, ni svađe.

Ona se vraćala natrag u samostan, neraspoložena, i zaboravljala brzo na to u gomili drugarica, rada, ceremonija. Najednom je opazila neku promjenu, a da nije znala šta se je dogodilo; časne sestre bile su prema njoj

Sremac, Stevan - PROZA

’Oće krkanluka! — Koju? — zapita Kaja, koja je umorna od rada celoga dana već gotovo zaspala bila. — Pa onoga mačora!

A što mu se cakli lice, cakli se od znoja. Od znoja, jakako! Jer on živi od svoga rada i od svojih ruku, a ne čeka dvadeset šesti, kao oni gotovani što se gospodom nazivlju.

Radičević, Branko - PESME

nagnalo, Svirac svira, puške popucuju, Mome poju, momci podvikuju, Jošte malo, eto vinograda, Gledaj sada ubavoga rada: Beri, nosi, čas dole, čas gore, Momci klikću, a pesme se ore, „Živo, živo!

zori, ni sam ne znam koja, Al' je krasna, pa bila ma koja, Gorom jezde dva konjika mlada, Jedno Gojko, a drugo je Rada. Jesu krasna dva ta pobratima, Samo trećeg da je još međ njima Pa bi rekâ Miloš je ustao, I sa braćom ovud pojahao.

biti veće: „Vala eto“ — kâ bez duše poče, Poče jadno, ma reči ne doče, Jedno zrno udri ga u glavu, Ture pade pred Rada u travu: „Dakle tako, dakle još zamalo, Možda odmah pa me je nestalo — Ali ona preživeti može, Pa da drugi —

Ao moji jada!... Koga god sam putem sukobio, Svaki grdnu reč je govorio, Svak veljaše za mojega Rada Da je Cveta gizdava mu mlada; I ta rečca kao ljuta zmija Oko srca meni se savija.

Ja tek doma, al' gle Rada amo: „Pomagâ Bog!“... A ja ćuta samo. Opeta je Rade govorio: „Šta je tebe, pobratime mio?

Prođe zatim do pola godine, I ja ću se oženiti, sine, Svi mi druzi na veselju bili, Tu igrali, rujno vince pili — Rada samo ne bijaše moga, Jer od stida zvat ga nisam mogâ... Dok sam ranjen jadan bolovao, Na ograšju Rade je ostao.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

— Neka našeg Rada, nije on za te poslove. — Rodio se kao svetac, pa će se kao svetac i poderati — bez imalo zlobe govorili su oni, a

— Šta ćeš, bez rada i lopova nema života — ote se jadnom djedu, pa se i on sam nasmija na tu svoju drvenu mudrost i bi mu nešto drago što,

Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI

(ma da ga je popa grdio pa hteo i da bije za to) zakitio se cvećem, čak i perunikom, pa sav crven, oznojen od silna rada, trči, smeje se i peva koliko ga glas drži. U subotu, uveče, celu noć se je pilo i veselilo.

U tom dođe sa rada tvoja mati. Ulazi ona tiho, ponizno, sa prekrštenim rukama, noseći pod pazuhom ostatak od svoga ručka. — ’Bro veče!

I pade veče, opet iziđe mesec i obasja sve. Opet lišće zašumori, hladovina i senke padoše... Ljudi se vratiše sa rada, stoka uvede u štale, zatim se presvukoše i dođoše vama na veselje i „radost“.

Bila si u prljavoj košulji, iskrpljenim šalvarama, iz kojih virahu tvoje, od silna rada razvijene, pljosnate stopale sa ispucanim prstima. Stresoh se. Mati iziđe za tobom da zatvori kuhinjska vrata. — Stano?

u tako bogatim kućama, koje bivaju ili upropašćene od slugu, a nekad i od samih gazdâ, ili zakržljave od prekomerna rada. Ali mati Stojanova poče je paziti, jer se njen Stojan, kao dete, najradije sigraše s njom.

— viknu joj ona i pritrča, da ih bolje od nje zatvori, — sto puta ti govorim za ta vrata! Marika, zajapurena od rada, ništa joj ne odgovori, već, pošto ostavi testije s vodom koje beše unela, obrisa ruke i rukovavši se sa mnom poče po

kosi, licu, ali se videlo kako u isto vreme prati i Marikine pokrete po sobi, čija mlada snaga, zdravlje, svežina od rada napolju, a naročito vitka joj polovina, sad ne znam zašto, tako čudno odudaraše od svih nas, cele sobe.

Kostić, Laza - PESME

U dubine morske tami mnoga kaplja tužno čami, val je zove, zrak je mami, svaka rada da se diže te da stiže suncu bliže.

Oh, ne verujte! posle rada tog opravljao se bog. Uviđô je, uviđô besmrtnik, na čoveku da samo beše lik što vredan beše stvoritelja svog, a drugo

posle rada tog opravljao se bog. Na osobit opravljao se rad: u jednom liku, jednom životu, stvorenja svu da smesti divotu, svetlost

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

Teškoće su otpočele još od oca. Sam Vuk Karadžić u početku svog rada na narodnom jeziku, na narodnu priču ne obraća nikakvu pažnju.

Kopitar mu je objasnio šta od toga književnog rada očekuje: »Time ćete vaše Pjesnarice popuniti, a mi, vaši naklonjeni čitatelji, poznaćemo najsnažnije slovensko pleme po

I zato je Vuk još u početku ovog rada govorio: „Slabo će mi ko vjerovati i razumjeti, kako je pripovjetke teško pisati!

S.“ Od nejasne predstave o vrednosti narodnih priča u početku rada, preko dobro primenjenih saveta Kopitarevih i Grimovih tokom skupljanja, Vuk je veoma brzo u potpunosti sagledao sav

Onda joj on reče: — Bako, znaš li šta je? Ja znam da si i ti rada da se oprostiš od te napasti. A baba mu se uteče u reč: — O, moj sinko, kako ne bih!

dočeka i ugosti, a kad bude pred noć, ona mu reče: — Brate, sad će doći ljutit zmaj ognjeviti, sve vatra iz njega sipa, rada bih te zakloniti da te onom silom ne opali, hodi sakrij se.

dočeka i ugosti, a kad bude pred noć, onda mu reče: — Brate, sad će doći ljutit zmaj ognjeviti, sve vatra iz njega sipa, rada bih te zakloniti da te onom silom ne opali, hodi sakrij se.

Ona mu reče: — Nema! On opet reče: — Mora bit, kaži gdje je. Ona mu onda reče: — Došla su tri momka da traže rada. On joj reče: — Hajde ih dovedi ovamo. Odmah ona ode njima, pa im reče: — Hajdete sa mnom, zove vas kralj.

Grbo i njegova braća idoše i dođoše do krštenog kralja. Kralj ih upita šta hoće: Grbo odgovori: — Došli smo da tražimo rada. Kralj im onda da po stotinu ovaca da čuvaju.

Popović, Jovan Sterija - IZABRANE KOMEDIJE

SOFIJA (smeši se): Ali, ako okupi tući, a ja nisam rada, da se taj običaj uvodi. JEVREM: Jesam li ti kazao, da se sila odbija silom?

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

Taj film ćemo gledati tek sutra, hoću da kažem! Posle dva dana crnačkog rada, stvar je ipak nekako izbudžena. Maman se najzad odlučila da baci sve nepotrebne drangulije, a ja sam ih u turama

Ćopić, Branko - Čarobna šuma

Proplanak tone u gustoj travi, pognuli glave zvončići plavi, blistaju kraj njih maslačci žuti, dok bijela rada u sjeni ćuti, nasred poljanka, u sivoj boji, džinovska neka pečurka stoji.

Oluja ide, drveće puca, oblak se vuče crnji od gunja, a mala Rada na vrata kuca. „Otvorte ljudi, bojim se munja!“ Uzalud zove sirota Rada, u maloj kući tišina vlada. „Ipak ću ući!

„Otvorte ljudi, bojim se munja!“ Uzalud zove sirota Rada, u maloj kući tišina vlada. „Ipak ću ući! — curica reče i smjelo vrata otvori uska Kuda bih dalje, dolazi veče,

U ćošku mreže pauci šire, iz crna lonca kašike vire. Marljiva Rada posla se hvata, pod njenom rukom sve će da blista, briše i radi četiri sata, postade kuća ko labud čista.

„Ovo je poklon dostojan male!“ — pjevuši Mornar sijekući vale. Ujutro Rada otvori oči, šireći ruke do stola kroči, kad tamo alem i biser lijep i rajske ptice čaroban rep.

“ I potpis ima: pijuk rudara, strijela sa lukom i kotva stara. Još priča kaže: stazama tajnim vrati se Rada s poklonom sjajnim, živjela otad srećna ko vila u šumi često kod braće bila, pečurki išla po poslu svom, išla — s

Ponekad samo zaigra svjetlo kao na vodi čun: to, valjda, tati za vrijeme rada u oko padne trun. MAŠINOVOĐA Moj tata jaše crnoga konja, Arapa, vatru živu, putuje tata

Petrović, Rastko - LJUDI GOVORE

Sam cvet kao kakvo živo biće, koje podnosi veličanstveno silovanje, trpi, drhće na tankoj stabljici od upornoga rada što je u njemu; od toga drhću i zeleni listovi iznad cveta.

Na kraju rada pčelinog je med koji sadrži u sebi srž svih cvetova a nije čak ni skup onoga što su oni, već nešto novo i izvanredno.

Ilić, Vojislav J. - DEČJA ZBIRKA PESAMA

Sve grli mir i san. Po kašto zaurla samo Susedov stari pas, il' pozno došavši s rada, Ispreže ratar plug i stoku umornu poji, I đeram škripi sve i voda žuboreć' pada. LAKU NOĆ! Laku noć, laku noć!

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 1

Opet je nastalo ravnanje šatora, topova, zatezanje konjušnica. Istina, ljudi su se na to navikli. Izvršena je podela rada i posao se brzo svršavao. Predveče pade kiša, pokupi prašinu, ali se oranica raskvasila.

Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA

A Ljubica se naslopila na prozor pa posmatra decu, koja će biti predmet njena rada i staranja. Svako se priljubilo uz oca ili majku, pa ni mrdnuti dalje, kao da se plaše kakve velike napasti.

pojave u školi ; To već ne sme nikako da vas ljuti, jer će vam se ponavljati onoliko puta koliko imate časova rada u školi. — Mora, bratiću!... nastavi Stojan sa kućnjeg praga.

Ali zasad ona je uzbuđena jako i rada bi ma čime zabaviti se, nu čime bi?... — Šta radi gospodin učitelj? — Sa decom, veselnik. Šta će...

Velja iđaše neobično veselo; obuzelo ga ono prijatno raspoloženje, koje nastupa posle duga uspešna rada, pa sad ne može dovoljno da se nagovori.

Odjednom, usred rada, učini joj se da čuje sa dvorišta neobično zveckanje, baš kao da je sablja. Pogleda na prozor, a tamo stoji Pera pisar,

»Vidim ja, nema tu mirnog rada! pomisli ona. Moraće jedno od nas dvoje putovati.« Najzad gosti se kretoše. Urediše decu, pa opet okrenuše niz potes.

kao lud, a neki put je dobar čovek. Za sad ne govori sa njim. Mati, kao i svaka žena, rada je saznati uzrok toga neprijateljstva, a Ljubica, da bi je zadovoljila, priča joj ponešto o pisaru, izbegavajući mnoge

rukova se sa njim, pa mu objasni dolazak Ljubičin: — Gospođica nije imala kome dosad da se obrati radi upisa, a sad je rada da plati sav ulog od početka godine.

Posle se razvi živa debata o govoru, jer je tema stajala u vezi sa najbitnijim pitanjima iz školskoga rada. Velika većina učitelja uze učešće u debati, dok učiteljice ne skrivahu svoje nestrpljenje vrteći se na mestu i bacajući

U toku razgovora Velja izazva Gojka u stranu. — Posle ovoga rada biće zajednički ručak, ali vi nemojte ostati... imaćete nezgoda... reče on, otežući i krijući oči.

Ljubica se plašila revizora, jer se o njemu govorilo da se bavi samim sitnicama iz školskoga rada. Prionuše oboje na posao... Oko ponoći Gojko se trže; probudi ga nekakvo neobično stenjanje. Protrlja oči, posluša...

Hoćeš? A dvorac će nam biti sav od dragog kamenja, pa u veče kad ja dođem s rada, obučem se u skupoceno odelo, kao onaj grof, a ti me čekaš, okružena stotinom lepotica, koje ti služe i klanjaju se

Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME

208. Dika kaže: “Ljubi me, umreću!“ Nisam kamen da mu kažem: “Neću!“ 209. Zahvali se bela Rada Kod svi’ druga na kladencu: “Kako li me majka rodi, Mene momče ne celiva, Ni mi cvetak s glave uze.

Opasa se nevestački, Pa otide na kladenac, Trže Radu za ručicu Odvede je u šumicu. Stade vrištat’ bela Rada: “Jao meni i do Boga, Nije žena ni devojka, Već je ovo mlad Nemija!“ Sedeli su u gorici, Dok se jasno sunce rodi.

“ Sedeli su u gorici, Dok se jasno sunce rodi. Pišti Rada kako zmija: “Jao, lele, men’ do Boga, Kako li ću majci ići?

“ 226. Oj đevojko, imaš li dragoga? — Imala sam brata i dragoga, Pak sam oba na vojsku spremila. — Jesi l’ rada, da ti koji dođe? — Ja sam rada, da mi oba dođu. — Šta bi dala, da ti za nji kažem?

— Imala sam brata i dragoga, Pak sam oba na vojsku spremila. — Jesi l’ rada, da ti koji dođe? — Ja sam rada, da mi oba dođu. — Šta bi dala, da ti za nji kažem? — Za brata bi dala miskal zlata, A za dragog’ đerdan ispod vrata.

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

Saopštavajući jednako jedno drugome cene hleba, šećera, rada, oni su jednako dodavali ponešto novog, dobrog; povoljnu mogućnost za zaradu, selidbu u Ameriku, i dizali glave i

Domanović, Radoje - MRTVO MORE

Prođem tvrđavu i uputim se ulicom što vodi u grad da se gde u hotelu odmorim od duga puta i da potom potražim rada kako bih od te zarade mogao dale produžiti put i tražiti svoju domovinu.

izdao raspis da se, sem privrednih knjiga, nabavljaju i udžbenici za grčki i latinski jezik, te se seljaci posle poljskog rada mogu učeći klasične jezike oblagorođavati.

Kod tako složnog rada mora biti sreće. Odmah se rešim da prvom prilikom odem mudrom ocu, glavaru crkve, te da izbliže poznam tog velikog

I tako se sve to lepo svrši, i odoše posle dugog i mučnog političkog rada u mehanu. Pilo se, pevalo, napijane su zdravice i vladi i narodu, i u neko doba noći svi su se mirno i lepo razišli

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

uživanje prekida oštra studen, od koje ti se najpre koža naježi, pa zatim i samo srce zadršće i onda se laćaš trudnog rada i hitaš, da se u radu što pre zagreješ...

— O, belaja, Boga mi ja bih volela sedeti u sobi na klupi, samo da mi nije rada. Daj, dijete, visoku stolicu i jastuk. — Daj mi tronožac, molim te; ja najvolim uz ognjište na njemu sedeti.

Gde li im je pamet?... Jedna po jedna ćuška se u sredinu, al' nijedna nije rada da bude s kraja. S jedne strane ih je zaklonila rpa, s druge Anđa i žene, ali s treće i četvrte niko, a otud je baš

Nušić, Branislav - NARODNI POSLANIK

MARINA: Bože sačuvaj, prijatelju! Ali sam ja, znate, ovu stvar sasvim iskreno počela, pa sam rada da se održi ta iskrenost između nas. JEVREM: Pa to iskrenost, da se ja odrečem kandidacije?

Sremac, Stevan - LIMUNACIJA U SELU

Sad bar opet zna što živi! I kad tako umoran legne u postelju, da odmori od dnevnog rada i naprezanja umorno telo i umoran duh i da ga spremi za sutrašnji nov rad i nove napore, pa kad razmišlja o uspehu, a on

I kad sve pregleda da li je pročitao, ostavi zlovoljno novine i stade zevati kao čovek koji ne može bez rada i borbe ni trenutka živeti. A Provir sedi do njega pa jednako lomi palidrvca, i njemu dugo vreme.

— uzviknu Sreta zadovoljno. GLAVA SEDAMNAESTA U njoj je ispričan jedan najsrećniji dan u burnom, rada i napora punom i paćeničkom životu Sretinom; dan koji je i dao povoda i »štofa« celoj ovoj pripoveci, a to je dan (ili

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

” „Da nije truda i rada desnice Brzo bi se ispraznile sve mesnice; A levica je jaka na rečima, U savetima, u odborima, i u većima, Od

Petrović, Mihailo Alas - ROMAN JEGULJE

godine, a vratio se 11 juna 1922 god. posle jednogodišnjeg krstarenja po okeanu. Za to vreme neumornog, istrajnog rada, skoncetrisanog ka jednome određenom cilju koji je neprekidno bio pred očima istraživača, skupljen je neocenjivi naučni

bio pred očima istraživača, skupljen je neocenjivi naučni materijal koji je postepeno i pouzdano, u toku danonoćnog rada vodio ka cilju i najposle uči— nio da se ovaj i dostigne.

i puni magacini potrebnih sprava za ribolov i hvatanje organizama i materijala iz morskih dubina, racionalna raspodela rada među stručnjake, sve je to pokazivalo da Vlada nije žalila materijalnih žrtava za opremu ekspedicije.

O intenzivnosti i istrajnosti njenog rada može se imati približna ideja kad se sazna da je od svoga polaska iz Engleske, 21.

Ali knez ni time nije bio zadovoljan. Za vreme rada ove poslednje ekspedicije, on je naredio da se konstruiše jedan još bolji, veći i jači brod, jahta »Prіnceѕѕe Alice II«

Belgiski profesor Pikar, poznati osvajač zemljine stratosfere, sada se okrenuo suprotnom polju rada. Na mesto nadzemaljskih visina, on je sada nameran da proučava morske dubine.

je pravo ka Sargaskom Moru i Bermudskim Ostrvima i imali smo da što pre i inače brzim svojim brodom stignemo na mesto rada, na svetsko plodište jegulja.

Za vreme rada na samome plodištu saputnici su u više mahova išli na obližnja Bermudska Ostrva, a najčešće u čuvenu biološku stanicu

Rakić, Milan - PESME

O, to će biti silna pesma, rada Da znaš šta nežna duša dragoj pruža,— Na usta moja pokuljaće tada Milosne reči i bokori ruža.

Ali sad! Još jednom! Duša mi je rada dobre moje zemlje i njezinih draži, Gde prvi put slušah (i verovah tada) Priču o životu, o Šarenoj Laži.

Ah, krepki prkos gde je sada Da preziranjem život šine, Gde mlada snaga borbe rada, I buntovništvo spram sudbine? I oni strasni dugi časi, S neznane boljke kad se strada, Kad čista suza oko kvasi Zbog

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

nad crkvom, nad kakvim opštim dobrom, biran je i po jedan član iz njihove kuće, i to ne toliko zbog njihovog učešća i rada, koliko zbog tih poklona i priloga.

A ta će se tišina sve više, sve jače širiti. Sve, kao umorivši se od dnevna rada i svršivši što je trebalo, počeće da se povlači, odmara i čeka veče, noć.

Da te nije žao, što si postala baba? I efendi Mita joj priđe, poljubi se sa njom. — Kako si, prijateljice? Jesi rada prijateljima? Ona je samo mucala: — Kako da ne, kako da ne!

Znala je da im je to jedino, kada budu svadbe i slave, što i one mogu da se sasvim odvoje od rada, briga, dece, i osete život.

Pandurović, Sima - PESME

Ona i ne zna da dolazim tada S ljubavlju, istom k’o što negda beše, I da je duša dragom grobu rada Kad blede zvezde s visina se smeše.

Nama se čini da je bilo bolje, Nama se čini da će bolje biti; A mrtvo leži našeg rada polje; Sadašnjost tupa nemarom se kiti, I kopni polet nadanja i volje.

O odvratnosti spram sitneža ljudi, Sitneži rada, ništavosti svega, Života koji za komadom bludi! O, kako guši, k’o nesnosna stega, Taj život gde se laže, puzi,

A sad? — Ništa! To je meta, to je konac našeg rada I napora, želja, truda — prazna skrinja puna smrada! Prazna skrinja Gde ne tinja Ni plamičak svesti više, Koja zjapi

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

Janko je slušaše i gledaše pažljivo. Zarumenila se bješe od rada i ognja, zdrava, čila, a onako u prisjenku, bješe sušta protivnost njegova.

— Bogme, ja nemam kad, Stamena, no reci što imaš! — Jošice moja, ti znaš da sam ti uvijek dobra željela, pa bih rada da me poslušaš, za svoje dobro. — Govori! govori, šta je! — Bogme, evo šta je: čovjek ti poručuje po meni, za Stanu!

Ja zebem e će krv s nje pasti, pa bih je rada maći što prije, a ti zatezaš do sad. Sad si se opet predomislio, pa hoćeš domazeta, hoćeš bruku u kuću.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

kako su njihovi raznorodni obrasci očuvani u usmenom narodnom predanju doprli i do nas, delo su u prvom redu života i rada ne samo pojedinaca nego i zadružne i plemenske organizacije.

— Lenost je svakog zla početak. — Besposlica, vražija uzglavica. — Bez truda nema ni zadovoljstva. — Gde nema rada, tu nevolja vlada. — Komu je vruća postelja, studen mu je ručak. — Više valja podranak, nego vazdanak.

— Svaka sila za vremena, a nevolja redom ide. — Zlo godište roda ište, a nevolja prijatelja. — Nevolja mati i kćeri je rada. — Čuvaj se bede, dokle ne dođe. — Beda bedu rađa. — Gde je nevolja, tu nije volja.

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

dočeka i ugosti, a kad bude pred noć, ona mu reče: „Brate, sad će doći ljutit zmaj ognjeviti, sve vatra iz njega sipa, rada bih te zakloniti da te ona sila ne opali, hodi sakrij se.

dočeka i ugosti, a kad bude pred noć, ona mu reče: „Brate, sad će doći ljutit zmaj ognjeviti, sve vatra iz njega sipa, rada bih te zakloniti da te onom silom ne opali, hodi sakrij se.

dočeka i ugosti, a kad bude pred noć, onda mu reče: „Brate, sad će doći ljutit zmaj | ognjeviti, sve vatra iz njega sipa, rada bih te zakloniti, da te onom silom ne opali, hodi sakrij se.

” Onda joj on reče: „Bako, znaš li šta je? Ja znam da si i ti rada da se oprostiš te napasti.” A baba mu se uteče u reč: „O moj sinko, kako ne bih!

” Na to on odgovori: „Ništa za to; ja sam to rad, nisam nikad čuo; a i moja žena još više je rada.” I tako uđu unutra u jednu sobu, a u drugoj veselje.

“ A on joj odgovori: „Gospođo devojko! ako si rada znati, porani pobolje pa ćeš videti.“ Drugo jutro careva kći urani vrlo rano, i stane da gleda u bašču nejavljajući ni

Sveti Sava - SABRANA DELA

Ako se koji od vas zbog nekog ručnog rada ili koje druge službe sastaju i prazne tvore razgovore, te naviknuti na ove sastanke u sramne razgovore padaju, jer

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

Zašto da žena stoji šest godina zaludu? Ona bi lasno za toliko vremena troje dečice imala, i rada i[h] je imati, dojiti i [h]raniti. Zašto, dakle, ova stvorenja svet božji da ne vide?

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

— Ma čućeš sad, čim dođe ćaća. — Znam, ali bi rada, da te posavitujem. Ali, jopet, radi kako znaš. Oćeš da te izujem? Nećeš, veliš! Pa ti, po ovome vrimenu, oklen doklen.

On je svakoga jutra „divanio“ malu misu, ali kako bješe vrijeme najvećeg poljskog rada — okopavanje kukuruza — nije niko dolazio ni u crkvu ni inače k njemu. Najposlije ogranu i nedjelja.

Ćosić, Dobrica - KORENI

Mislima brzo protiču dani kad je u njegovoj kući sve prskalo i tutnjalo od života, rada i bogaćenja. Nebom se razleže zvuk manastirskih zvona. Bog. Osluškuje strah u zvucima zvona i Tišini zemlje pod sobom.

Olujić, Grozdana - NEBESKA REKA I DRUGE BAJKE

predaju polja proleću, otac j e sinu, a ded unuku predavao veštinu pretvaranja drveta u čipku, ali se selo od silnog rada ne zaima. Samo je sve veći broj seljaka hodao pogureno od duge povijenosti nad poslom.

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

bronzani Vasa hoće da istrgne svoj mač, pored one zmajevske silovitosti ima i mnogo od zamaha junaka socijalističkog rada iz kasnih četrdesetih godina ovog veka, i da je umetnost socijalističkog realizma svojim jednostranim viđenjem

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

Gledaj sada ubavoga rada: Beri, nosi, čas dole čas gore; Momci klikću, a pesme se ore: „Živo, živo!“ jedan drugog kori; Živo s' radi, al' niko

Oči su mu pune suza, Reči su mu pune jada, On se seća doba snage, On se seća doba mlaca. On se seća doba rada, Što ga grešno, podlo strati, Što se više nikad, nikad, Nikad, - ne povrati.

O, to će biti silna pesma, rada Da znaš šta nežna duša dragoj pruža; Na moja usta pokuljaće tada Milosne reči i bokori ruža.

Sve grli mir i san. Po kašto zaurla samo Susedov stari pas; il' pozno došavši s rada Ispreže ratar plug, i stoku umornu poji; I đeram škripi sve, i voda žuboreć' pada. V.

Sama sam bila sred gomile hučne; Morila me je čama i dosada, I vređale me reči pesme zvučne; Povratku bejah i samoći rada...

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

Slično putovanje sam nekad, kao razonodu od teškog naučnog rada, sa uspehom preduzeo i opisao u svome delu „Kroz vasionu i vekove“, pri čemu sam se ograničio na astronomsku nauku.

Čitao bi ih kao razonodu u časovima odmora od mog ustaljenog dnevnog rada. Kada sam postao profesor tih nauka na beogradskom Univerzitetu snabdevao sam njegov Matematički seminar onim delima te

koji je, istina, iziskivao iscrpne istoriske i biografske studije, pokazao se kao vrlo dobar i u daljem toku moga rada na istom predmetu.

To sam činio iz godine u godinu, posle svake poplave Nila, i pri tom pomerao polje svog rada sve više ka jugu dok ne stigoh naposletku do cilja svojih želja, do staroga grada Tebe u gornjem Egiptu.

Dva razna puta vode tim izvorima, put empirizma i put racionalizma. Empirizam je onaj filozofski način rada koji smatra iskustvo za jedini izvor saznanja, a po racionalizmu je izvor saznanja razmišljanje.

Tako postade Aristarhos preko noći slavan čovek. Rezultati njegovog rada postaše priznati sastavni deo aleksandrijske nauke, pa su to ostali do dan danas.

O naučnom radu Aristarhovom bio sam, na sreću, bolje obavešten, a i mesto i naučnička sredina njegovog rada bili su mi dobro poznati. Zato sam se usudio da ga u tom krugu pretstavim u njegovom naučničkom pozivu.

pišem o Aristarhu, te oči me inspirisaše da svojoj priči dadem dramski obrt, a da se ne ogrešim u opisivanju naučničkog rada i dela Aristarhovog, jer u tom pogledu držao sam se strogo istoriskih činjenica.

Posle dvanaestogodišnjeg ovakvog rada bio je veliki arsenal Hijeronov krcat pun ovakvih ubojnih sprava i postao izložbom Arhimedovih pronalazaka.

„No posle njegove smrti nastupilo je naglo malaksavanje naučnog rada u Bagdadu, da bi dobio novog poleta u Kairu, glavnom gradu egipatskog kalifata Fatimida.

„Ja sam vam do sada govorio o glavnom predmetu arabljanskog naučnog rada, o astronomiji, ali su se oni proslavili i u drugim oblastima nauke.

„Sasvim je tako! - Izradih određen program našeg prevodilačkog rada i predložih ga nadbiskupu; on ga u potpunosti odobri: da se najpre uzmu u prevodilački posao najdragocenija dela,

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

ga je, pa se, ne razumevajući ništa od svega što se s njim dogodilo (s teškim osećanjem samo da je bez krivice ostao bez rada i da će to strašno pogoditi njegovu porodicu) okrenuo naglo i produžio da se vuče kroz šarenu gomilu sveta s obe strane

Tvoj otac bio je državni činovnik i posle svoga višegodišnjeg poštenog rada i svoje smrti, ostavio je tvojoj majci i deci 24 dinara mesečne pensije.

da je i sam časlovac naizust počeo izučavati), stiže i dojezdi u Šabac, radi polaganja računa svoga jednogodišnjeg rada i likvidiranja rečene lipoliske filijale, rekoše mu: da se odmah i bez pogovora ima krenuti u Beograd za kalfu

Ali baš u jeku Njegova tako mučna rada ona čudna larma ponova Ga uznemiri. Gospod beše dobre volje zamisli se malo, ostavi pero, podiže glavu i opet blago

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

U tom je dvorištu vladala užurbanost i vreva ljudskog rada kao oko gradnje katedrala. Samo, jedna nam je bojazan zasjenjivala zadovoljstvo.

Teatar uglavnom živi od loše poezije, od lažne poezije. On time i dobija neko svoje opravdanje i svoje polje rada: on privodi kakvoj-takvoj praktičnoj upotrebljivosti defektne proizvode poezije koje bi inače trebalo sasvim odbaciti.

Ranković, Svetolik P. - GORSKI CAR

— Hoćeš u selo, popo ? — reče on blago, kao običan seljak, koji je, idući s rada, sreo svoga sveštenika. — Hoću ja — odgovori pop, osvrćući se na Pantovca, koji već beše prošao.

— Šta? — reče ona začuđeno. — Znaš... da si teška... — odgovori on i pocrvene. Ona ga pogleda pažljivo, kao da beše rada videti unapred: kako on misli o tome, da li se raduje ili mu je krivo?

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Onda joj on reče: — Bako, znaš li šta je? Ja znam da si i ti rada da se oprostiš od te napasti. A baba mu se uteče u reč: — O, moj sinko, kako ne bih!

Ona mu reče: — Nema! On opet reče: — Mora bit, kaži gdje je. Ona mu onda reče: — Došla su tri momka da traže rada. On joj reče: — Hajde ih dovedi ovamo. Odmah ona ode njima, pa im reče: — Hajdete sa mnom, zove vas kralj.

Kršteni kralj ih upita šta hoće, a Grbo odgovori: — Došli smo da tražimo rada. Kralj im onda da po stotinu ovaca da čuvaju.

Petković, Vladislav Dis - PESME

Veliki ponos, moja vera trune — Trunuće zato dok imaju snage; Crni oblaci vidik rada pune, Moja pregnuća i časove blage. Pust život gledam k'o vladar bez krune..

Sad nemam više očiju za dýge. Sad nemam više visokih obmana, Nevinih misli i krinova beli'; Radosti rada, ni velikih dana, Kao ni vere što utehu deli. Sad nemam više visokih obmana.

Otići će borba. I doći će sni I raskoš i život pod tvoja okrilja, I zavičaj rada, gde nam snaga spi. U kući pod nebom punoj sunca, bilja, U kući nejasnoj i čudnoj k'o san Srelo se nas dvoje i život

Dani borbe i ljubavi i visine, Dani rada i ideja i poleta Popadali po mladosti, te se čine K'o predeo mrtvih gora, kojim šeta I lagano i svečano duh tišine.

Dolazi doba rada i sreće Uz cvrkut ševa, kliktanje roda; Dolazi danas vedro proleće K'o stari vesnik svetlih sloboda, Dolazi doba rada i

rada i sreće Uz cvrkut ševa, kliktanje roda; Dolazi danas vedro proleće K'o stari vesnik svetlih sloboda, Dolazi doba rada i sreće.

sam miran što sam sazn'o tada Da je svet ovaj isti odnekada, I da će takav i ostati vazda: Da večno pati s unutrašnjeg rada, Da zalud traže onog ko ga sazda, I kome idu njihovi milioni.

Tesla, Nikola - MOJI IZUMI

Tako je bilo sa mnom. Snažna želja za životom i nastavkom rada uz pomoć odanog prijatelja i atlete, učinila je čudo. Zdravlje mi se povratilo, a sa njim i krepkost uma.

li ćemo izvestan teret spustiti vertikalno naniže, ili ćemo ga na niži nivo sneti nekom zaobilaznom putanjom, količina rada ostaje ista.

“Visokonaponski predajnik“ je proizvod višegodišnjeg rada, čiji je glavni cilj bilo rešenje problema, koji su neuporedivo važniji za čovečanstvo od pukog razvoja industrije.

Pošto sam se oporavio, počeo sam da kujem planove za nastavak rada u Americi. Do tada nisam ni shvatao da imam poseban izumiteljski dar, ali lord Rejli koga sam uvek smatrao idealnim

službe na principima “Svetskog sistema” za dostavljanje obaveštenja isključivo u privatne svrhe; (6) međusobno povezivanje rada svih berzi na svetu; (7) uspostavljanje ” Svetskog sistema “ za distribuciju muzike itd; (8) univerzalno registrovanje

Sve dok proviđenje funkcioniše ja sam zaštićen od opasnosti koja dolazi od prekomernog rada, koja preti i drugim izumiteljima, i, uzgred rečeno, meni ne treba odmor koji je neophodan većini ljudi.

funkcije našeg organizma nisu bile poznate i filozofi su tapkali u mraku naročito u pogledu prirode svetla, građe i rada oka.

Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka

bi sunce najavljeno dugim belim zracima počelo da se pojavljuje na istoku, a zemlja se postupno pojavljivala kao da se rada.

Vintrop je pristao na sve to da bi zadovoljio svoje roditelje i prihvatio je precizan plan rada koji sam ja sastavio. Stariji Raterford želeo je da Vintrop “udiše” atmosferu Kolumbija koledža četiri godine, pa makar

Osećao sam da će doći do krize, što se i dogodilo. Vintrop je odjednom odbio da i dalje radi ukoliko se njegov program rada iz temelja ne izmeni, kako bi mogao da odlazi do Teniskog kluba, do Rokevej lovačkog kluba i u Njuport.

L. Raterford je uživao u ovoj humoresci kao i svi ostali a pored toga, bio je posebno zadovoljan ishodom našeg letnjeg rada. Vintropovo ponašanje ga nije začudilo, uveravao me je, jer je ono tipično ponašanje sina jednog američkog džentlmena.

Raterford je dobro poznavao Rudove metode rada i prijatno ga je zabavljalo da čuje kako sam ih ja doživeo. Dodao je da ovaj dobri profesor uživao u tome da izgleda

Posle nekoliko dana saznao sam šta sam hteo i tada došao kod Nivena. On me je očekivao i imao je već spreman program rada tačno onako kako mi je obećao u junu. Prihvatio sam program bez pogovora.

Rekao mi je da će to trajati i čitavu školsku godinu, i bio je u pravu. U toku rada doživeo sam mnoge trenutke slabosti i obeshrabrenja i bio mije potreban sav “Tonik” koji mije kapela Kings koledža mogla

Nikad se nisam osećao tako slab i bespomoćan kao u početku rada pod Rutovim rukovodstvom. Taština i lažni ponos nestajali su iz mog srca kada sam posmatrao kako Rut seče jedan za

Vremenom, otkrio sam da nisam bio jedini koji je smatrao da ovakav način rada ne podstiče naučni duh koji vodi novim otkrićima. Mnogi studenti Kembridža su tako mislili o ”trajpos” ispitima.

na Džons Hopkinsovom univerzitetu, što je učinio Roulend, obeležava novu i veoma plodnu epohu naučno- istraživačkog rada u Sjedinjenim državama.

Na početku uskršnjeg semestra, trećeg semestra rada pod Rutovim rukovodstvom, stigao sam kolege u grupi i imao sam slobodnog vremena da se bavim i čitanjem koje nije bilo

Ali je moja napetost, nastala kao posledica napornog rada, postala suviše velika i morao sam se opustiti. Odlučio sam da posetim malo mesto Pornik na obali Atlantika u

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

ask.rs. 2010. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Ivo Ćipiko PRIPOVETKE NA POVRATKU S RADA 2 BRAĆA 21 CVIJETA 32 ANTICA 53 STARI SVETI SPIRIDON 77 DANGUBA 84 U STRASNU NEDJELjU 93 PRELjUB 99 IVO POLIĆ 121 NOVI

STRASNU NEDJELjU 93 PRELjUB 99 IVO POLIĆ 121 NOVI HRAM 131 DOMAĆIN 137 PRIPOVETKE NA POVRATKU S RADA Hvatao se prvi mrak kada je parobrod pristao uz most što se u more uvukao i bio pristaništem većih brodova.

Nije joj se žurilo, moraše je briga: kako će bez para doći bolesnome čoveku? Odluči da za koji dan potraži rada u varoši. Osetivši glad, s Markom sede na ivicu puta da se za čas založe hlebom.

—Hoćemo li mahom kući? — upita Marko. —Bez para smo, sine, — odgovori Cveta. Ako nađemo rada, da ostanemo ovdje koji dan... Digoše se. Cveta ide prva, a za njom Marko s naprćenom torbom na leđima.

ni motici, a posluša da zaradi samo da se prehrani, ali neće da ga pazi gospodarovo oko, već bi htjeo slobodna rada, gdje je sam sebi svoj. Razmišlja: „I sutra osviće dan, ko zna da bog providi za duhan i kruh!

— Ti planduješ, — zavidi mu momče. — Lako za te: gdje pt glava, tu i hrana, a ja se istrgoh od rada! . Danguba sluša i, zatvorenih očiju, podsmjehiva se pa lijeno veli: — Ala ste vi svi jednaci!

“? A vi hoćete da uštedite od zalogaja i istrgoste se od rada, kao da znate što vas sutra čeka! — pa izvadi lulu i doda življe: — Budalo, gledaj onu ribu ondje u tikvi; kad je

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

U čisto pesničkom, a to znači i utopijskom snu Miloša Crnjanskog, svet je premrežen nevidljivim vezama. U pesničkom snu Rada Drainca on se sam premešta po tome svetu, uz tračak ironijske samosvesti.

i 1921. bio objavio dve zbirke pesama, prešao je u hipostazu Rada Drainca, koji 1922. pokreće Hipnos i naredne godine izdaje zbirku Erotikon.

šum mekih krila; Preko moje duše, sanjive i bone, Snova nekog Boga rasiplje se svila („U majske večeri“) Poezija Rada Drainca, za razliku od Radojka Jovanovića, počinje tek od trenutka kad je odustao ne samo od dučićevskog aleksandrinca

liniju avangardne poezije, kod nas kao i na strani, nije teško zaključiti da postupak Miloša Crnjanskog pripada prvoj, a Rada Drainca drugoj razvojnoj etapi.

Ali, to već prelazi okvire ovoga rada. U prikazu Kore 1953. godine, a i kasnije, Zoran Mišić je ukazivao na poseban značaj koji takozvane male forme u

Književna reč (razgovorano 19. septembra 1999) UZ OVAJ IZBOR TEKSTOVA NOVICE PETKOVIĆA Čitav jedan tok rada Novice Petkovića, ostao je rasut i skrajnut po književnoj i drugoj periodici.

prelaz sa folklorne, usmene, na modernu kulturu, odnosno na moderan, urbani književni jezik, predmet je skorašnjeg rada „Jezik, književnost, kultura“ (1999), čime se, lako i utemeljeno, potiru pojedini stereotipi naše književnoistorijske

Petković je – da ogolimo stvari do kraja – bio i daleko najpozvaniji komentator svoga višestranog naučnog rada, u čemu je dodatna saznajna vrednost njegovih intervjua.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

Pripovetka je, međutim, tokom isprekidanoga i očigledno grčevitoga desetogodišnjeg rada prerasla u roman, a tezu o izrođavanju postepeno je nadrastala, da bi jena kraju i potisnula zlehuda sudbina same

Rukopisi Nečiste krvi ni iz jedne etape piščevoga rada nisu sačuvani; sačuvano je zato ono što je u dva-tri maha objavljivano u periodici, i što pruža pouzdanu građu za,

Nije neverovatno, nije ni neobično da se pojedine etape piščevoga ranijeg rada čuvaju - kao nataloženi slojevi - u završnome tekstu.

Još na početku ovog rada pokazano je da je u obema nedovršenim verzijama pripovedanje bilo zasnovano na Sofkinome sećanju, što dalje znači i na

I, u njoj, njena sen. 344 Neki su kritičari davno primetili ono što je u prvom poglavlju ovog rada istaknuto: da junake Seoba često zatičemo ili pored njihovih zavičajnih ili pored tuđinskih reka.

građe lako bi se mogla produžiti, ali bi nas daleko odvela i, u suštini, to bi bio predmet jednog drugačijeg rada.

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

Rodio se Hristos, ali ne za rđe Kojima se spava, kad je doba rada, Što od srca svoga, od Boga im dana, Nadri-filosofski pravi nakarada.

»Neven« 1882. PRIMORKINjA (Uz sliku) Svakog jutra i večera, Posle sna i rada, Na obali morskoj čeka Primorkinja mlada.

»Starmali« 1882. PESMA O RADU Ma da često iskrsne Gozba i bakljada, To se brzo ugasi Znojem našeg rada. Osim nekih dembela Što s’ ne boje gladi, Svi ostali mučimo se, Svak’ mora da radi.

Petrović, Rastko - AFRIKA

Iza verande je belčev lični stan i onda dvorište puno rada i vike crnaca. Belac me je ugurao odmah u jednu duboku pletenu naslonjaču.

Ima ih za koje on plaća i do sto franaka, što predstavlja duge nedelje rada. Vazdan ih je koji nisu uspeli da uštede još dovoljno za nabavku takvog i takvog fetiša. Oni žive u stalnoj panici.

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

Vidim da ima mnogo larme, trke, muvanja, galame, mnogo formalnosti, ali mi se čini da je malo reda i malo rada. U kancelariji načelnika štaba, pukovnika Komarova, strašan nered, na stolu mu grdna gomila hartija i kad što traži,

Vaše prevashodstvo odraslo je pod sasvim drugim utiscima, a ja pod sasvim drugim. Ono što su godine rada, učenja, razvijanja u izvesnom pravcu uselile u nas, to ne može istisnuti i izgladiti jedan kratak razgovor.

Jovanović, Jovan Zmaj - ĐULIĆI I ĐULIĆI UVEOCI

Poznaće te, da si čedo milja, Da ti ljubav majka i dadilja. Da si rada pevati o slasti, Razumeće, što ne umeš kasti.

Navikla se suza oku, Izdahnuti tu je rada; Al’ se s mrtva oka vraća, Pa na mrtvo srce pada. Mrtvo srce suza budi, Padajući na nj sa visa, Iz njeg’ niču ove

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

Na sredini zaklona visilo je jedno veliko zvono. Sigurno preko nega objavljuju vreme rada, mislio sam. Komandir primeti šta posmatram, pa će reći: — Ovo je zvono preko žice u vezi sa objavnicom.

Neka tako ostane. Ali pošto ćete vi svakako iduće noći imati pune ruke posla, to vas za noćas oslobađam svakoga rada i sad možete leći. Ali tako kako ste. — Sa sve šlem — upade jedan. Komandir se nasmeja.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

i sasvim nejasnih pitanja (često ni dotaknutih), a toliko svakovrsnih i neočekivanih zagonetki, da će trebati još dosta rada mnogih valjanih radnika da bi se moglo prići tome zadatku.

Ljubica o ljubvi neće ni da čuje, Milosnike svoje neprestano psuje, Blagosilja samo svoga gospodara, Nit se s drugim rada ona razgovara. — Pak će opet, veruj, ovog leta biti Da će se i ona dati namoliti.

Mogla bi biti i Orfelinova”, zaključuje on. N. Radojčić je docnije napisao još dva mala a lepa rada u kojima izučava moguće književne uzore n podsticaje — „koren”, kako on kaže — Plaču; ti radovi su: 1) Plač Srbije,

— Istine radi, međutim, valja reći da je Zmaj, povodom pedesetogodišnjice Subotićeva književna rada, pisao o Subotiću veoma pohvalno, čak i sa priznanjima prema pesmi Sablja-momče, Cvet-devojče (v.

januara 1884. zabeležio ovo: „Uveče na proslavi 50 god. rada jon. Subotića, sa Macom” (v. Zbornik MS za književnost i jezik VI—VIII Novi Sad 1959, 133). EMBRIONU (str. 255).

je poznato sadašnje stanje većine naših javnih biblioteka razumeće koliko sam iskreno zahvalan onima koji su mi za vreme rada na ovoj knjizi omogućili da posledice znatnih praznina Matičine Biblioteke bar donekle ublažim upotrebom njihovih

Kočić, Petar - IZABRANA DELA

I pjesma rada i rasplamćele mladosti, pjesma uskipjele, neobuzdane planinske snage uz oštri fijuk kosâ i srpova razlijegala se

Bojić, Milutin - PESME

tvoj se čuo šapat, Vrh biblioteke Afričkoga Grada, I u Panteonu tvojih ruku tapat Beše pljesak mreži paukova rada: Mirno ti si tako kalpake i spise, Mehane, brodovlje, hetere i lovor Zasipala prahom pokajničke mise, Gde paukov

U tvoj se drhtaj nenadno uvlače Osmesi njeni fini, kô ton jada Tih osmeha je moja duša rada. Zrače, željan sam tvoga zagrljaja, Jer dršćeš prepun purpurnoga praha, Mirisa njenog osmeha i daha, Sav oko mene

Vaj, znaj, mene takve nejasnosti plaše. Moja jasna duša večne sreće rada Uzbuđena dršće i gubi se kada Zasiti se, kad kô heroj sablju paše Posle mnogo borbi i presit pobeda, Jer nikada

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

Pošto se okušao u raznim književnim žanrovima i u politici, on se kao četrdesetogodišnjak prihvatio rada na romanu i pripoveci iz suvremenog života i u toj oblasti stekao glas srpskog Balzaka (Milan Narandžić, Vasa Rešpekt,

Jakšić, Đura - PESME

Vatra gori, plamen liže I po tamni duvarovi Gorostasne senke diže, Kô da j’ rada iz prošlosti, U vatrenoj zanetosti, Vitezove da naniže I tim vreme doba davna S našim danom da izravna.

doba neme noći Zatrese se u samoći Mračna gora, jela vita; A lomljava strahovita Razdiraše ponoć mraka, Kô da j’ rada tamu njenu Paljevinom iz pušaka Projuriti u plamenu...

Stanković, Borisav - GAZDA MLADEN

i njeno bledo, sad široko ali još jednako milo lice, i zasukani joj rukavi, i na grudima ispala joj košulja, i usled rada, sagibanja, iskrenute joj šalvare, bošča koja je otišla čak na bok.

— Kusni, kusni ti, a posao imaćeš kada. Prvi put od očeve smrti bilo je tada što ga je baba od posla, rada odstranjivala. I odjednom, naprečac, kao samu sebe goneći, upita ga: — A je li bio prijatelj Marko? — Bio!

Imala samo to muško. I tamo, u Odžinci, sa tim svojim sinom živela nešto od imanja što su imali, a ponajviše od rada. Naročito u poslednje vreme, kad joj ojačao sin, postao veliki, baš se bili otrgli.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

SEZ, 41, 478. U raju ima najviše bosiljka i r. (Vuk, Pjesme, 1, 209). Ako je žena rada da nema menstruacije, treba da, kad je dobije, opere sebe i zalije r., pa je neće imati čak do druge godine, dok r.

avgusta (ŽSS, 139). Obično se priča, kao αιτίον ‹= uzrok, povod› za uzdržavanje od rada, kako je neki čovek tih dana radio oko sena, pa udario grom, ili dunuo vetar pa odneo i njega i s. Na Mišji dan (27.

TITRICA Wucherblume (chryѕanthemum leucanthemum). Titrica, rada, prstenak, ivanjska deklica ili roža; ivan-cvijet; petrovo cveće, voluje oko (Šulek, 36 naziva).

pomete se mesto na kome je ležao pokojnik da bi se otklonile nečiste sile (GEI, 19—20, 1970—1971, 163). Bela rada (anthemіѕ arvenѕіѕ). Upotrebljava se u gatanju i lečenju. Uzabravši cvet b. r.

Ćipiko, Ivo - Pauci

Otac gasi božićnu svijeću pšeničnim kruhom i kapljama toga primorskoga pitomoga vina, a Rada um nosi u božićno kolo gdje uza zveku srebrnog đerdana caruje curska ljepota; nosi ga među momčad gdje se u umetanju

I, uozbiljivši se, diže se, pa im veli: — Dakle, vi prodajete Petru Smiljaniću pokojnoga Rada vaše dijelove ostavštine pokojnoga Nika Smiljanića, i to svaki svoj dio za dvadeset i pet talijera. Je li tako?

S očiju mu k'o da opadaše omaglica što mu prvo nije dala da sebi u dušu zaviri i da se smiri. Na dogledu truda i rada toga izmučena ljudstva i svakidašnjih briga za izdržavanje, budila se u njemu sve to više samilost i ljubav prama patnicima.

Kušao sam da radim, ali nisam mogao izdržati. Ne mogu da radim ono što me ne zanima; svaki čas takova rada čini mi se da mi je izgubljen za unutarnji život, za misao, za snatrenje...

Gledaju u rasvijetlene prozore, i neko vrijeme tako stoje. — 'Ajdemo i mi! — Rada bih, da smijem. — Pa nadoda: — Ča mladost luduje!... Južina je, biće se zapotili!... Ma da se vratimo!

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Računao sam, sasvim pogrešno, da će se momci brzo zasititi rada, ili da će im barem presahnuti nove zamisli kad jednom okončaju ove koje su započeli.

Kao i ranijih godina na mene se svalio sav teret posla. Pred početak rada okupio sam u Kuli sve glavare sela. Oni su po običaju stali da zanovetaju i da kukumavče govoreći kako su ludi mršavi

Ilić, Vojislav J. - PESME

Sve grli mir i san. Pokašto zaurla samo Susedov stari pas, il' pozno došavši s rada, Ispreže ratar plug i stoku umornu poji, I đeram škripi sve i voda žuboreć pada. 1883.

Pod njom je kalifa nežni, umoran od dnevna rada, Sanjao zavičaj mili i svoja vremena mlada: U jednolikome šumu širokih palmovih grana On je slušao pozdrav mladosti i

Pod krovom nužde i jada On je trajao dane, nepoznat i prezren često, Smrt gladnu goneći mučno zaslugom skromnoga rada. Među svetila rimska, zapojen nasladom taštom, Silvije stupao nije sa svojim izdrtim plaštom I svojom anđelskom tugom.

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

Mlade godine, pune nade, zrele, pune rada, projuriše trkom preda mnom: sve to beše čekanje, očekivanje, traženje i stremljenje ka nečem nedohvatljivom, visokom,

To je bilo dosta za veliko delo. Ovo je tipičan primer grčkoga naučnog rada, koji je neverovatno jednostavan, pa ne zahteva ni muke ni truda, nego samo - genijalnosti.

Šest nedelja zajedničkog rada privezaše naša srca, a događaji poslednjih dana i teške slutnje o sudbini onih koje ostavismo u Carigradu, nateraše nam

može strogo naučno ispitivati samo u granicama našeg planetskog sistema, i ja sam mu posvetio dobar deo moga naučnog rada. O tome ćemo predmetu, dakle, još govoriti.

Onda leže na počinak. Rezultat trogodišnjeg rada Keplerova bio je - to je znao i on sam - od ogromnog značaja i zamašaja.

I zato stiže do mete, u devetoj godini svog mučnog i besprekidnog rada. Rezultat njegov beše veličanstven u svojoj nepobitnosti i jednostavnosti: Putanja planete Marsa je elipsa; u jednoj od

„Posle skoro dvadesetgodišnjeg neumornog rada, našem, uvaženom kolegi pošlo je za rukom da otkrije, dokaže i, u ovome delu, saopšti zakone koji propisuju oblike i

Cunjao sam po bečkim bibliotekama i razvijao svoj njuh za naučne probleme. Ta lepa godina duhovnog rada bila je presudna za moje naučničko vaspitanje i naučničku karijeru.

Tražeći materijal za moju disertaciju, ja sam već bio osetio šta mi nedostaje za vlastito široko polje naučnog rada. I kao što je moj otac hteo da svoje raštrkano imanje arondira, tako sam i ja želeo da moja rasuta znanja prikupim,

Moj delokrug rada u preduzeću rastao je iz dana u dan, a i poslovi preduzeća su se, u ono doba visoke konjunkture, naglo razgranjivali;

Kad mi je poslao svoju raspravu u kojoj je to učinio, ona me potseti na časove naučnog rada provedene u inženjerskoj praksi. Takvih časova bilo je malo.

Glavne etape moga rada bile su ove. Spočetka je išlo sve dobro. Prateći Sunčeve zrake po vasioni sve do planetskih atmosfera, ja nisam

Stanković, Borisav - TAŠANA

) Vidiš ove pare, ovu kesu, ona je odvojena — to je zakupnina od njena čivluka. Od Vaskinog napoličarskog rada, od njene njive, bašte, to su ovde pare. I pare u njeno ime, u njen i moj sevdah će da idu.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

Posle se ono čulo više i više, na pijaci, u odborima zanatliskog udruženja, u opštini. Šnajderski momci bez rada i mali krojači bez materijala nisu ispuštali iz usta ime majstor Kostino.

Pita majstor Kosta gošću svoju ovo ono. Ristana priča život sirote: život pun rada i želja, mladost punu straha od starosti. Malo-malo pa kaže neki čudan izraz; srpska reč, ali neobična.

Ni prave crnine, ni vela, nego ono što je navikla da nosi pri radu, i zbog rada. Malo se kao zbunila od mnogih poseta; malo joj je neprijatno bilo što se tom prilikom uvek pominjale i strašne

Da čovek ne veruje, dok ne doživi... Eto, draga gospa Lela, posle svega moga petljanja i rada, mene još i bikovi vijaju.

U duši te žene živelo je ono što često živi u dušama ružnih žena kojima se uskraćuje sve sem radosti od rada: tuga, srdžba, strah, žeđ zarađivanja. Doduše, preobrazila se frau Roza otkako se rodio sin, ili se bar preobražavala.

Kao i njegova mati, nekako je manijački voleo rad, i rezultate od rada, i rezultate od tih rezultata. Voleo je rad više s računom, nego radi slave.

— Znaš li ti, Milane — reče jedared Branko svome drugu, u jeku velikog rada za maturu — znaš li, šta sam ja od ove Tise naučio: da ne budem usplahiren, da nemam onu uzverenu, plahu ambiciju koja

Matura je bila na pragu. Đaci osmog razreda uznemire se u to vreme ne samo zbog napregnutog rada, nego zbog jednog unutrašnjeg pomeranja koje je sasvim novo.

je pisao sasvim mlad čovek, koji će ovih dana tek polagati maturu, i priča kao takva ima nedostatke svakog početničkog rada. Ali su čisto lična i topla zapažanja životnih stvari kod ovoga mladića zaslužila ohrabrenje.” Palanka se uzburkala.

njegov koliko juče uzrujao kad je čuo da Branko još radi veliki rad, i da za tezu za doktorat treba još oko godinu i po rada, i možda za sve to vreme bavljenje na strani. — A sad mi eto doktor kaže da uzrujavanje može kod njega da prouzrokuje smrt.

Počeo sam dalje da radim jevrejski, ali vidim da je mala vajda od toga. Trebalo mi je još dva, tri meseca rada sa stručnjakom. Postavio sam rad na široku osnovu, i sad ne mogu lako pod krov...

ti ne smeš uživati, ti moraš čitati jasno znake po tuđim zanesenostima, i trezveno ih dodavati u tvoju simfoniju rada, rada radi zarade, što veće i jače... Ali, Branko, ostaje sad još moja lična tragedija.

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

Ove su neprilike čak imale uticaja i na sam pravac rada njegovog. Dotle portretista Rembrantovih boja i manira i kompozitor zamašnih invencija, prešao je odjednom na plener

“ Pa to isto hoće i njena staramajka, koja je rada bar da joj se kaže da se još vrlo dobro drži. No nemojte misliti da je ova ljudska slabost, koja se među prvima javlja

Na taj način i doživeo sam da, gotovo jednovremeno, proslavljam jubilej rada na literaturi i na braku, samo ne i sa istim rezultatima.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2

— Sad smo opet vojska! — govorio je ponosno jedan poslužilac. Polje je oživelo od rada. Na jednoj strani se izvodila obuka jahanja, na drugoj mazgovoci brdskog puka manevrovali, posluga radila na topovima...

Olujić, Grozdana - SEDEFNA RUŽA I DRUGE BAJKE

— Bez sunca ne bi bilo ni plavocveta, ni ivančica, ni belih rada, ni bulki! — pevala su uglas šarena livadska deca, odbijajući da slušaju gunđanje susetke repe, koja je s gnušanjem

— Šta će mi bele rade? — odvraćala je Zlatokosa. — Lepša sam ja od belih rada, i jorgovana, i ruža. Šta je svetlost svitaca prema bljesku moje kose? Šta tananost vilinih konjica prema mom struku?

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Na kraju rodovskog i u ranom ili nerazvijenom klasnom društvu, kad je epska poezija dostigla vrhunac, podela rada bila je već odavno izvršena, individua se već bila u znatnoj meri osamostalila, ali između nje i kolektiva postojale su

Jovan Kosovac je jedan od nekolicine junaka (pored Oblačića Rada i Zmaj-despota Vuka) koji unose optimizam u tragične pesme o vremenu propadanja stare države.

Ne izostaju ni pesme iz vremena vladike Rada (1830—1851), kneza Danila (1851—1860), i sve do današnjih dala. Sve ove pesme su po karakteru iste kao i one o vremenu

Više nego rana peku ga stradanja Srbije. Miloš Pocerac je junačka pesma za sebe. Njegova ruka je rada da se igra s Turcima, a sablja mu je žedna turske krvi.

Da nadmaši junake iz pesme, naprezala se celokupna raja. Ona je bila rada kavzi, ona je znala da je „krvca iz zemlje provrela“, ona je osećala da je „zeman došô“ kad „valja vojevati“, ona je

to samo s obzirom na Miloševu čobansku ulogu — (kako kaže Zogović na strani 326) „himna spasonosnoj, stvaralačkoj sili rada, borbi za mijenjanjem(!) prirode, koja (!) mijenja i razvija1 one koji mijenjaju“.

Kad to začu Vukašine kralju, on podviknu Rada neimara, Rade viknu tri stotin' majstora: gradi kralje Skadar na Bojani, kralje gradi, vila obaljuje, ne da vila

Al' govori Gojkovica mlada: „Ču li, nano, gospođo kraljice! Ja sam rada tebe poslušati, no mi ludo čedo nekupato, a bijelo platno neisprato“.

dođoše dva Mrljavčevića, dva đevera Gojkovice mlade, uzeše je za bijele ruke, povedoše u grad da ugrade; podviknuše Rada neimara, Rade viknu do trista majstora; al' se smije tanana nevjesta, ona misli da je šale radi.

Opet tužna Rada dozivala: „Bogom brate, Rade neimare, ostavi mi prozor na očima, da ja gledam ka bijelu dvoru kad će mene Jova

i tamnicu trpljeh i začamah za devet godina; devet prođe, a stiže deseta, a tebe se, bane, ražalilo, te ti zovnu Rada tamničara, tvoj tamničar na tamnička vrata, izvede me k tebe u avliju?

Pavla, pa do Pavla Rado-beg-Mijajla, do Mijajla Grčića Manojla, do Manojla Šajnović-Damnjana, do Damnjana Oblačića Rada, a do Rada Kajicu Radonju; Kajicom je sovru začelio sproć' čestitog lica kraljevoga. Kakva j' krasna Kajca vojvoda!

Ršumović, Ljubivoje - MA ŠTA MI REČE

požurite gde ste U zasedi iza petnaeste JEDNOG ZELENOG DANA Jednog zelenog dana Onog zelenog leta Kada je bela rada Odlučila da cveta Neko je nekom rekao NAJLEPŠI SAN SAM STEKAO PODELIMO GA NA DVOJE SAD POLA SNA JE TVOJE

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

Devojka (To devojka slušajući strepi i rada je, a dvostruko se plaši: jedno Evine tamo u raju prevare i onde pak one kaštige za neverovanje arhijereja Zaharije, te

Reče mi: stigla te je čestita sreća; a rada sam videti je i saznati poboljma. Vrh nature mi reč izdaješ, a skone ne iskazuješ, čudno mi je za to.

Koliko se pridostizuje toliko još ono to i dalje u nesvid odmiče; a sve mami povodom za sobom želioca rada stignuću sa smišljivanjem.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti