Upotreba reči relju u književnim delima


Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC

ma tvoje robove: nepobjednog mladoga dušana, Obilića, Kastriota Đura, Zrinovića, Ivana, Milana, Strahinića, Relju Krilatoga, Crnoviće Iva i Uroša, Cmiljanića, vojvodu Momčila, Jankovića, devet Jugovićah, i Novaka — poradi halaka, i

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

5 Pitali Marka: — Koji je junak najbolji na svetu? — Onaj koji prezire smrt a voli život. 6 Pitali Relju od Pazara: — Što ustuče Marku na megdanu? — Zato što mi onaj svet nije omrznuo.

Kočić, Petar - IZABRANA DELA

omorike pod teškim injem stadoše se lagano njihati i povijati, škripeći i zbacujući sa sebe pune pregršti snijega. Relju nešto žignu kroz srce. On samo mahnu glavom i pođe, šapćući, pun slutnje: — Ovo se sprema mećava.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Al' eto ti Ljutice Bogdana, đe on goni Relju i Miloša, obojici savezao ruke. Kad to viđe Kraljeviću Marko, prepade se kako nikad nije, pak sta gledat kud će

Dockan reče Ljutica Bogdane: „Hodi, Marko, da se pomirimo: pusti mene dvanaest vojvoda, da ti pustim Relju i Miloša“. To je Marko jedva dočekao, pusti njemu dvanaest vojvoda, Bogdan pusti Relju i Miloša.

To je Marko jedva dočekao, pusti njemu dvanaest vojvoda, Bogdan pusti Relju i Miloša. Skide Marko mješinu sa Šarca, pak sjedoše piti rujno vino, mezete ga groznim vinogradom.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti