Simović, Ljubomir - NAJLEPŠE PESME
SINjAJEVINA Vuk Karadžić je u Srpskom rječniku ceo ovaj plavi planinski venac sažeo u dve reči i napisao: „Sinjajevina, goletna i bezvodna velika planina u
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
Vuk u svom Rječniku navodi običaj u Crnoj Gori da roditelji hrišćani daju svojoj deci, kao nadimak, prava turska imena, te imamo ovakva
U Vukovom Rječniku ovakvih izvedenih imena ima preko pedeset! (Ovo leksičko bogatstvo i domišljatost naroda kada je u pitanju stvaranje
Vuk u Srpskom rječniku (1852) piše: „Kad dijete ne može odmah (na vrijeme) da progovori, onda žene zakuhaju kolačić čekalom, pa mu dadu te
¹¹ Prema tome, svadbeni obredi konačno uvode mladića u zrelost. Pod odrednicom „čovjek“ u Srpskom rječniku Vuk beleži narodno shvatanje: „Ne može biti čovjek, dokle ga žena ne krsti (tj. dok se ne oženi).
U Vukovom Rječniku pod „glota“ stoji: „1. (u C. G.) panpress, 2. čeljad, tj. žene i djeca, familia: đe je tvoja glota?...
⁹ Prema Vukovom Rječniku, u Dubrovniku reč „mali“ znači muško dete. I u nekim drugim slovenskim jezicima, npr. ruskom, reči „otrok“, „rebënok“,
U Vukovom Rječniku, ali i u mnogim narodnim pričama, pesmama, često se kaže: „rodila je muško čedo“, ili: „U njega se muško čedo nađe“ itd.
Za označavanje ovog perioda najčešće se koristi reč beba, koja se nalazi i u Vukovom Rječniku. Za tek rođeno dete (do sedam dana) u srezu homoljskom kaže se: „novoroče“ i „nekrštenjak“.
gotovo isključivo sisanjem, ono se ponegde naziva „sisanče“, a kao sinonim upotrebljava se i reč „odojče“ (u Vukovom Rječniku ova reč označava samo prasence!). Za malo dete na Kosovu se „od starina“ pored reči „odojče“ koristi i reč „ludo“.
Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA
S. Nejpola (Naipaul, 1932), u knjizi India, a Wounded Sivilization. Vuk, u Rječniku, pod uvedenicom zec, pominje i nekakvu igru (Urt Spiel, ludi genus) kojoj je dugouhi kumovao.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
« Shvatajući tako narodne običaje, on ih je još vrlo rano počeo prikupljati, i to opet po savetu Jerneja Kopitara. »U Rječniku će srpskom, piše Karadžić, biti opisani skoro svi običaji srpski. Kopitar me na to naćerao.« U Srpskom rječniku iz 1818.
»U Rječniku će srpskom, piše Karadžić, biti opisani skoro svi običaji srpski. Kopitar me na to naćerao.« U Srpskom rječniku iz 1818.
dao se sa Kopitarem na posao. Sve svoje slobodno vreme 1816. i 1817. Kopitar je posvetio aktivnoj saradnji na Srpskom rječniku.
Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA
Život i običaji naroda srpskoga, dodajući pri kraju još jednom reč „i čanak“ — što je svakako ispravljanje ispuštenog u Rječniku, pa smo ovu ispravku i mi uneli. 58. NAJLjEPŠE MJESTO U HERCEGOVINI: Zabeležio N. N. Hercegovac (Stevo B.
St. Karadžić, tumačeći tu reč u svom prvom izdanju Srpskog rječnika, 1818. Ponovio ju je u Poslovicama 1836, 1849 i Rječniku 1852. Početak priče je „Pripovijedaju da je...“ ili „Pripovijeda se da je.“..; ima i drugih sitnijih stilskih razlika.
Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE
s jedne strane bilo prećerano, nego da bi mogao i učen čitati, i prost slušati; a ja sam kazao u predgovoru k Srpskom rječniku, kako je to za mene teško! Pa još vidim, da i pored sve muke i truda, opet ostaju pogrješke!
s jedne strane bilo pretjerano, nego da bi mogao i učen čitati i prost slušati; a ja sam kazao u predgovoru k Srpskom rječniku kako je to za mene teško! Pa još vidim da i pored sve muke i truda opet ostaju pogrješke!
U ovoj će knjizi biti gdjekoje stvari iz rječnika u red namještene i mnogijem koječim novijem čega u rječniku nema, sastavljene i potpunjene. U Beču o Sreteniju 1852. Vuk Stef. Karadžić. 2.
Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba
Ima u mom rječniku još dosta takvih riječi — imena rastinja i ptica, i koječega drugoga — kojima nikad nisam saznao pravog značenja: baš
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
Meni je poznanstvo i prijateljstvo vaše, i vječni spomeni u odama vašim, dovoljna nagrada za sav trud moj o Srpskom rječniku i o narodnim pjesnama, i za sve ostale nedoskutice.” (Prepiska II, 118) O samom nastanku ove pesme Vuk je, docnije (v.
” — Da je Sako hipokoristikon pesnikova imena ljubazno me je obavestio dr V. Nedić; Vuk je to zabeležio u svome Rječniku već 1818. god STARAC (str. 165). Pesma je štampana u Serpskom narodnom listu od 23. decembra 1837, č. 52, str.
Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti
Već u Rječniku 1818. godine Vuk objavljuje više od dvadeset šaljivih pripovedaka i predanja o funkciji objašnjavanja pojedinih reči, da bi
"). U tom smislu se Karadžić i poduhvatio stilizacije priča. Koliko je to bilo teško, požalio se još u Rječniku. KNjIŽEVNOST 18. I 19. VEKA (AUTOR JOVAN DERETIĆ) Između stare i nove književnosti Posle Velike seobe 1690.
svim njegovim radovima: u žestokim, temperamentnim polemikama o jezičkim pitanjima, u opisima narodnog života u Srpskom rječniku, u stilizaciji narodnih pripovedaka, u prevodu Novog zavjeta (srpska Biblija, u Vukovu i Daničićevu prevodu, najlepši
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
pare se bolesnici od vodene bolesti (SEZ, 19, 217). Iako je prvi naziv ovas, u tekstu je svuda zob. Kod te reči (u »Rječniku«) Vuk upućuje na ovas, ali kaže da se i druge vrste žita (naročito ječam) upotrebljavaju za zobljenje (kao zob).
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
U Srpskom rječniku Vuk Stefanović Karadžić kaže: „Nikakoga Srbina nema koji ne zna za ime Marka Kraljevića.1 Ja ću ovdje naznačiti o njemu
Zanimljivu belešku o hajducima ostavio je Vuk Stefanović Karadžić u Srpskom rječniku: „Narod naš misli i pjeva“ — kaže Vuk između ostalog — „da su u nas hajduci postali od turske sile i nepravde.
jedine čisto vlastelinske crte, jer pesmu je sročio Grujo Meandžić iz Sentomaša, iz Bačke, gde — kako je Vuk u Srpskom rječniku zapisao — „zovu i najmanjeg trgovčića gospodarom“, pa će biti da su pomenuti stari i novi gospodari (ukoliko baš nisu