Upotreba reči rosiji u književnim delima


Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

To nije čist posao! (Valja i to da znate: da je Ipsilanti, vlaški beg, privrženik Rosiji, a Muruz, moldanski, Turcima.) Uplašimo se mi, zašto bi oni govorili da nema konja, a konja u štali puno i nama i̓ ne

S upovanijem na jedinovjernuju Rosiju, i lučšemu nadjejut sja, i izbavlenije od Turkov”. — „Horošo; no Serbija ot Rosiji očen daleko, a mi s Turkami prijatelji”. On potom: „Turki v Belgradje u tverdinji?

no naša serpska nadežda na Rosiju, pokrovitelja svojego, da i izbavitelj skoro budet, sva: ježeli izbavleni budemo, to Rosiji blagodarit, a ježeli propali i isturčeni ostanem, to Rosiji pripisat budem.

i izbavitelj skoro budet, sva: ježeli izbavleni budemo, to Rosiji blagodarit, a ježeli propali i isturčeni ostanem, to Rosiji pripisat budem.” — Graf: „Jeto pravda, vas imperator budet zvat, i vi uznate črez g. Nedobu, kotoroje vremja budet.

Veličestvu kako ninje bedni narod u krajnjej nužde, jošte nikojemu drugomu ruke ne pružajet za izbavlenije prosit, tokmo Rosiji”, i pročaja. Grof: „Nesumeno on vas izbavit.” 6. januara odem g.

Uze ga g. Pavković, i reče: da ga pokažem u cerkvi našim gospodam, „kakovo je serpsko k Rosiji preverženije, i u našega cara nadeždu polažu”. 1. februara bio sam u 9 sati kod g.

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

SRBIN A SAD RUS 366 XIX SELE SE, JADNI, U ROSIJU, A SMEJU SE, I PLAČU 422 XX PUT U ROSIJU VODIO JE U VISINU 442 XXI U ROSIJI U PAVLOVOM SNU 465 XXIII ROSIJSKA KOMANDA BILA JE: ATAKA, ATAKA, ATAKA!

Veli: ne valja to što Pavle radi. Pavle je pametniji, ali ne bi trebalo da kazuje sve, o toj svojoj Rosiji. Trebalo bi da nauči da ćuti. Ova kokoš se rakoljila, dok je snela jaja, ali sad ćuti.

Meni tamo ne mož bolje biti. Nego svi ste vi poleteli u Rosiju preselitsja, jer u Rosiji niko ne ostaje u službi, bez nagraždenija! Aha! Aha!“ „Nikakije nagraždenija, Ševič nema da traži, meni!

Da pođemo, pa da mi neko, Trifunovo, na putu umre? Kud ću ja od Kumre? Nego da ti kažem ja. Ne slušaj žene! Ćuti ti o Rosiji, pa ako doguraš jednog dana do tog tvog Bezduševa, a ti, i nama, pošalji malo abera. Pa da krene sva familija.

Tek posle u svojoj kući, u Bahmutskoj provinciji, u Rosiji, Pavle je, jedno veče, kad je napolju bila strašna zima, uz plamen panja na ognjištu, ispričao po nešto, o tom svom

za rosijsku vojenu misiju, koja je, tih godina – već godinama – zasedala u Tokaju i nabavljala vino za vojene bolnice u Rosiji, pa i za rosijski, imperatorski, Dvor.

Tandrču samo o vojenim stvarima i pričaju o Rosiji. A ne znaju ni nemecki! Isakovič tek onda primeti franceski mladež, ispod njenog levog oka, koji je bila prilepila na

Ono što mu se činilo neprolazno, bila je ta njegova želja da ode i da se pojavi u Rosiji, da se tamo odseli. Ono što nije bilo prolazno, bila su ta tužna osećanja njegova i njegovih sunarodnika.

To su mu i drugi, koji čekaju na pašport, rekli. Isakovič ima pravo. Ali šta će biti, ako Srbe, i u Rosiji, u pehotu budu odredili? Za ovako nešto, što je ovde učinio, kazna je teška u Rosiji.

Ali šta će biti, ako Srbe, i u Rosiji, u pehotu budu odredili? Za ovako nešto, što je ovde učinio, kazna je teška u Rosiji. Ima tamo i usekovanija jezika, a neki su i u Sibir otpravljeni, zbog neposlušnosti.

Pavle onda, prebledeo, povika da je njega Ševič, kad je kod njih bio, u husare upisao. Ali, više voli u Rosiji i u pehotu, da bare obilazi, nego da se vrati u Temišvar pardon prositi.

Samo, kaže, ambasada je, već za vreme Bestuševa, imala, sa Srbima, dosta, neprijatnih, iskustava. Pa eto, i sada, u Rosiji, oni koji su već tamo, prave čuda.

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

Pri okončaniju treće godine mojega tu slatkopominjajemago prebivanija počne se govoriti da ćedu Turci Rosiji vojnu objaviti. Mene su mnogi tu nazivali „papa Serbos”, a mnogi - „papa Moskovitis”; njima je to svejedno bilo.

kako pravi Moldovan, zašto je u toj provinciji iz detinjstva do soveršenoga vozrasta živio i tu je u prošestoj vojni Rosiji lepo učinio zasluge i zato od Velike Jekatarine mnogoceni na plavetnoj pantljiki krest i gospodsku penziju za života

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

Posl'je sego sn'jeg presta i nastaša mrazi Koji sut v Rosiji vsjeh životnih vrazi. Spati legoh ja v večer i son mene krade, Buve mi se po koži, i stare i mlade, Šetaju i gotove

11): „Ninja. Často v Rosiji, kogda silni ne istovstvujet vjeter, domove zabljut sja, ibo u njih ješče i vo gradjeh drevenih domov jest, kakov bi toj

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti