Upotreba reči rusije u književnim delima


Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

To sam slušao, kad sam iz Rusije došao; a tu bio nisam. Jošte i o ovome, deco, da vam kažem. Kad sam došao iz Rusije, oni̓ naši̓ uskršnji̓ posta, piše

To sam slušao, kad sam iz Rusije došao; a tu bio nisam. Jošte i o ovome, deco, da vam kažem. Kad sam došao iz Rusije, oni̓ naši̓ uskršnji̓ posta, piše mi Janko Katić da su svi momci odustali Karađorđa, i sam ostao, no brže da mu u

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

Nije pentikostar, nego časlovac, mali časlovac! I to još i nije onaj pravi časlovac, od onih iz Rusije poslatih, nego drugi neki, trukovan kod nekog Švabe (i to bez titli, bez titli, Sido) koji, upravo, ne bi ni smeli

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Na geografsku kartu Rusije, i Evrope – za večnost! Kada su Rusi počeli da silaze na Balkan, u ratovima, na kartama austrijskim piše, ime Sirk

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

Za vreme ratova ovoga doba i za vreme trajanja kongresa zvanični su predstavnici Rusije stalno tvrdili da su ruski interesi istovetni sa bugarskim.

Ali, mada se klonila Rusije, ipak je imala isti program: ostvarenje sanstefanske Bugarske. Sanstefanski mir je celu Makedoniju ostavio bugarskom

Starali su se naročito da privuku pažnju Rusije i zapadne Evrope na žalostan položaj svoje zemlje. Ova je propaganda počela, inače beznačajnim, istorijskim

Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

Bila je to slika još iz Rusije pre Oktobra i žena je izgledala ljupko, s bujnom mladom kosom podignutom uvis i usnama otvorenim kao da želi nešto da

Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

Košćuško (1746—1817) poljski revolucionar i vojskovođa; borio se u Poljskom ustanku protiv podele Poljske od strane Rusije, Austrije i Pruske; postigao nekoliko pobeda ali je potučen od Rusa i odveden u zarobljeništvo gde je i umro krajzler

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

Sladost jest i naša Rusija. Bogu tvorcu molim sja da uzrju put svoj i Rusiji pojdu. Ime Rusije! R – jer je Roždestvo. U – jer je Uskrsenije... S – jer je Slavjanska. I – jer je Isusova. J – jer je Jedinosušna.

bratu Vuku, koji bi da ih sve najradije opet potera po ravnima, brdima, baruštinama i šumama sve do te nepoznate Rusije, do koje se skapava dok se stigne, videće ko je on, Aranđel Isakovič, kome je tumaranja već dosta i koji će ostati tu,

Matavulj, Simo - USKOK

Velika je ćesarovina i jaka je, osobito sad, kad je slomijen Napolijon! Vele: duga je od nas eto pa sve do Rusije, a u širinu joj stali Madžari i Poljaci i još njekakve vjere. Kako se ono zovu, Krcune?

Stevo mu ispriča kako su Francuzi ušli u Dubrovnik i kako je vladika, po želji Rusije, pošao na njih sa svojim Crnogorcima i Primorcima i sa tri kompanjije Rusa, koje ruski admiral Senjavin bješe iskrcao u

— On se zatvori u Dubrovniku, očekujući novu vojsku. Tako čusmo. U tome se vratiše iz Rusije bokeljski glavari i donesoše vladici darove i oko tri hiljade dukata. Od njih čusmo da je Napoleon udario na Prusa i Rusa.

Narod graknu: „Eto sad vladika prima blago od Rusije, pa dosta i njemu i nama!“ Sad, poslije ovoga nesrećnoga rata, nije ni misliti o tome! Plemena se zakrvila.

“ Na to Potemkin zapovjedi da se smjesta prognaju iz Rusije i vladika i Dolći! — Čudne stvari! — reče Janko. — A poslije toga ipak vladika ostade vjeran Rusiji?

nije mnogo, ali je prema našim prilikama bilo dosta i pristojno; a i moglo se, pošto sam onda primao godišnju pomoć od Rusije. Vi ste mlađi čovjek, a došli ste u gorim prilikama, zato ću tražiti za vas stotinu dukata.

Popović, Jovan Sterija - RODOLJUPCI

ZELENIĆKA: Šta, šta? To nije vojvoda! LEPRŠIĆ: Ko je kupovao barut dosad, kupovaće i odsad. A vidimo da iz Rusije sve ide. Zato nije trebalo ljudma volju kvariti. ZELENIĆKA: Šupalj je taj Šupljikac.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

Prva prosvetna pomoć Srbima došla je iz Rusije. Mitropoliti su iz Rusije stali nabavljati i crkvene i školske knjige i dovodili učitelje koji su stvarali stručne škole

Prva prosvetna pomoć Srbima došla je iz Rusije. Mitropoliti su iz Rusije stali nabavljati i crkvene i školske knjige i dovodili učitelje koji su stvarali stručne škole i pripremali učiteljsko

i psaltira počeo učiti račun, zemljopis, istorija, i drugi svetovni predmeti; ne donose se više bukvari i časlovci iz Rusije, no se piše i izdaje ceo jedan niz školskih udžbenika za crkvene i svetovne predmete; ustanovljava se stručan nadzor nad

do 1748. godine. U najvećem broju knjige su donošene iz Rusije, i ruski trgovci su sa tovarima knjiga dolazili na srpske vašare, ili, kada je unošenje knjiga iz Rusije zabranjeno,

su donošene iz Rusije, i ruski trgovci su sa tovarima knjiga dolazili na srpske vašare, ili, kada je unošenje knjiga iz Rusije zabranjeno, prosto su krijumčarili. 1758.

i uvidelo da osnivanje jedne srpske štamparije u monarhiji znači prekidanje duhovne veze između pravoslavnih Srba i Rusije i sprečavanje da znatne sume novaca izdavane za knjige ne odu na stranu.

da se štamparska privilegija za dvadeset godina izda Kurcbeku i da se u isto vreme sasvim zabrani svaki uvoz knjiga iz Rusije.

»inovernom« Beču, u jednoj katoličkoj i tuđinskoj štampariji, dok je strogo bilo zabranjeno da se takve knjige donose iz Rusije.

sredinu, gde bi knjige bile štampane bolje, tačnije i jevtinije, ili bar da se digne zabrana uvoza crkvenih knjiga iz Rusije. Sve te molbe ostajale su bez ikakva odziva i 1783. Kurcbek je dobio produženje svoje privilegije još za šest godina.

Srpski preseljenici u Ugarskoj, politički i verski gonjeni, svu pomoć očekuju od Rusije. Srpske crkvene starešine potajno održavaju bliske veze sa Rusijom.

Arsenije III, Mojsej Petrović, Vićentije Jovanović u otporu protiv unije traže pomoć od pravoslavne Rusije i iz nje nabavljaju opreme i knjige za crkve.

Mojsej Petrović je naročito video da je jedini način da se pravoslavlje kod Srba održi oslonac na Rusiju i pomoć od Rusije. Posle nekoliko njegovih molbi, Petar Veliki reši 1722.

Sremac, Stevan - PROZA

Pretresu tu sve i sva. Govore o trojecarskom savezu; o veličini i ispolinskom napretku Rusije; o državnoj ergeli u Ljubičevu; o kućama od četrnaest i šesnaest spratova u Americi, ili pretresaju o dodacima

Simović, Ljubomir - PUTUJUĆE POZORIŠTE ŠOPALOVIĆ

Ko kaže da su izbili na Volgu? BLAGOJE: Ko kaže, kažu novine, čitaj sama! Volga, bokte, to ti je pola Rusije! GINA: Zbog Dnjepra se nisi treznio nedelju dana! Ko da imaš vodenicu na Dnjepru!

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

On je putovao do Rusije. Taj kaluđer mora da je bio bezbožnik, jer je toliko napadao na kćeri seljaka, da su ga jednom, u Vršcu, bacili u

Stanovao je u jednom malom hotelu, prekoputa jedne čuvene kafane, na Monparnasu. Pokrivao se bundom koju je nosio iz Rusije. Dolazila mu je jedna mlada Ruskinja, koja nikako ni]e htela da ispuni njegove želje.

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

i po u srebru, ili jedna forinta u novcima od hartije koji danas ovdje idu mjesto srebra, a za prenumerante iz Rusije jedna rublja u srebru (sъ peresыlkoю).

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

pišu i na svet izdaju, žalost napadaše na mene kad bi[h] god pomislio kako kod nas viču - „Daj nosi knjige iz Rusije.” A kakve knjige?

Meseca septemvra dođu trgovci otuda, ali meni bude zaludu čekanje. Kažu mi da se do Bele Rusije hoće najmanje 40 dukata, koje ja nisam imao iz uzroka, što, nadajući se da će mi na jesen otkud god novci doći, hodao

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

na kakvim burgijama i skandalima iz inostranstva, automobilskim nesrećama, ili na vestima iz Kine, Indije i Rusije, odakle bi se javljalo o događajima zaista neobičnim i nesavremenim, dok su pak filmsku ili sportsku stranu prevrtali

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

Pored pesnika koji se vraća iz rata, pojavljuje se „jedan dobar drug“, koji se takođe iz rata vraća: iz azijskog dela Rusije, pa preko Japana i Engleske. Mnogo kasnije Crnjanski je u jednom intervjuu naveo i njegovo ime: Miloš Birimac.

Crnjanski nam u tome pomaže svojim sećanjima objavljenim 1929. godine: sudbinu za vreme rata i putovanje iz Rusije, pa preko Japana i Engleske opisuje kod svog prijatelja Siba Miličića na isti način kao i ranije kod Birimca.

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

Usput ka Prugovcu stiže nas odnekud pukovnik Rajevski. On je tek pre 10—15 dana došao iz Rusije, i kad se prvi put javio u štab u Aleksincu, ja sam ga dočekao.

« — i tu nam je sad pročitan nekakav zvaničan dokumenat od Rusije, nešto »zaprpuljeno i zamrmuljeno,« u kome nam se daju neke nade, ali se ništa jasno ne obećava.

Po tome, u slučaju rata mi se pre možemo nadati da će nam Austro-Ugarska smetati no pomagati. — »Što se Rusije tiče, ona nam je bila vazda prijateljska država, i ako nam ne pomogne — odmoći nam neće.

tako je jadan da naši zakoni jedva za koju dlaku da su više izraz narodne volje no na priliku zakoni apsolutne Turske i Rusije.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

g. prikazivana kad je Kozačinski sa drugovima tek avgusta ili septembra te godine došao iz Rusije. Drugo, da napiše takovu dramu njemu je valjalo duže vremena probaviti među Srbima, da sazna ne samo prošlost njihovu,

” Zatim, govoreći već o Trlajićevu bavljenju u Rusiji, još i ovo: „Od tuda [dakle, iz Rusije] je pisao na protu Nikolu Popovića, da mu se pošlju gajde, i kad ji je dobio, to o svome krsnom imenu, svetom Jovanu,

” — Ima više dokaza da se Trlajić hteo iz Rusije vratiti u zavičaj (v. i komentar uz njegovu pesmu Ruska zima): L. Bojić navodi u svojoj knjizi (str.

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

tih prevoda postao je bogoslužbeni i književni jezik većine Slovena, u prostoru od Jadranskog i Egejskog mora do severa Rusije.

Za potrebe srpske crkve uvožene su, često tajnim kanalima, crkvene knjige iz Rusije, s kojima je došla i ruska redakcija crkvenoslovenskog jezika. Od godine 1726.

Nezavisno od intencija srpskih crkvenih vlasti, u dugoj polovini 17. veka iz Rusije su se počeli prenositi i drugi sadržaji osim verskih.

Namesto daleke i slabo poznate Rusije ulogu uzora sve više je preuzimala Evropa, pre svega zemlje nemačkog jezika, utoliko pre što je to bio dominantan jezik

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

U epskoj poeziji, Visoki Stefan, kada je iz Rusije hteo da nešto tajno javi svojoj majci, metnuo je pismo u tojagu od leskovine (BV, 11, 1896, 113).

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

Severni deo Evrope, celo Skandinavsko poluostrvo, današnja Engleska, Danska, delovi Nemačke i Rusije i velik deo Severne Amerike bili su zatrpani pod slojem snega i leda, debelog barem hiljadu metara.

Naš vidokrug znatno se raširio. Vidimo već Skandinavsko poluostrvo, Finsku, znatan deo Rusije, sva tri velika sredozemna poluostrva, Balkansko, Apeninsko, Pirenejsko, Tunis, Alžir, Atlas, Englesku sa Irskom, živu

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

težnja mnogih, upravo svih, okolnih sandžakbegova da uzimaju danak od Crne Gore, uticaj Mletaka, kasnije uticaj Rusije itd.).

Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA

U svakoj odaji po jedno skupoceno srebrno kandilo gori uoči nedelje i praznika pred ikonom iz Rusije, koja je sva srebrom optočena, a tri kandila gore pred onom najvećom ikonom iz Jerusalima što ju je doneo još nekad

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti