Upotreba reči semberiji u književnim delima


Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

Stanovništvo severoistočne Bosne, ono u Semberiji (u okolini Bijeljine) i u Posavlju znatno se približava Mačvanima i Valjevcima u Srbiji.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

osušiti ako se na nju popne »nečista« žena (GEM, 20, 1957, 176). Povorke lilara — kakve su bile u Semberiji, na primer — imale su dosta jasan religijski razlog: »Uoči Petrovdana (12.

s., 30—31, 1978, 55); u Semberiji jedan komadić od prvog ivera stavlja se u česnicu »radi čela« (GZM, n. s. 29, 1974, 94); u Lištici (u Hercegovini)

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Ivan kneže, Semberiji glava, on Kulinu često odlažaše, pod čadore prinos donašaše, ne bi l’ njemu Srblji mirni bili; i teško se kneže

Kulin kapetane, viđe Kulin da je kneže mudar, pa se Kulin s knezom pobratio: „Pobratime, oborkneže Ivo, ev’ ti jesi Semberiji glava, a ja jesam nad krajinom turskom; odsad, kneže, da se pobratimo“. To rekoše, pa se pobratiše.

roblje, na konake roblje naredio, pa im daje ručak i večeru; sluge Ivan posla na sve strane po svoj svojoj zemlji Semberiji, a na selo svako poručuje: „Od svakoga dvora bijeloga neka ovđe dođe starješina; koja žena jeste udovica, u svojemu

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti