Upotreba reči sivkasta u književnim delima


Afrika

To je mrla velika kao veći novac, nešto malo bleđa od ostalog tela; žuto–sivkasta, mesto boje mahagonija, kao što je koža mladićeva.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 1

Tek sada odjeknu veseli žagor. A odatle su išli na bunar, gde su prali sudove. Sunce je već zašlo... Sivkasta prašina lagano se taložila.

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

Te sumnje su mu oduzimale snagu. Prašina kroz koju je prolazio, dizali su je i drugi uhapšenici, iza i oko njega, sivkasta i gusta, ulazila mu je u krv, u dah i slegala se u nekom pramraku što se, svuda, otvarao u njemu.

Petrović, Rastko - AFRIKA

To je mrla velika kao veći novac, nešto malo bleđa od ostalog tela; žuto–sivkasta, mesto boje mahagonija, kao što je koža mladićeva.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti