Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
²⁴ KLETVE (DA SE OSTANE BEZ MUŠKOG NASLEDNIKA, BEZ PORODA) — Sjeme mu se zatrlo! (Vuk, SNPo, br. 4957) — Trag ti se iskopâ! (Pavićević, M. M., 1937, s. 197) — Trag ti se po tragu utro!
(Vlajinac, M., 1975, s. 198) — Kao ovi orah tvrd, onako ti tvrdo sjeme i pod njime zdravo pleme. Da Bog da ti vazda ovce blejale, koze vrečale, volovi rikali, pčele rojile, a nevjeste mlade
; Sjeme mu se zatrlo!; Tako mi Bog djecu sačuvao!; Vaša kuća vazda svega puna bila, a muškijeh glava najviše! Najveća je sreća
(Prapravnukov tebe!) Sjeme mu se zatrlo (On lišilsя potomstva); Tako mi Bog djecu sačuvao! (Hrani Bog moih deteй!); Vaša kuća vazda svega puna
Matavulj, Simo - USKOK
Pa dâko se bog smiluje i na Srblje da dođu do svoga, a oni će vazda bit’ pregaoci, kad ustreba, iako je zlô sjeme među njima! — Zlô, vaistinu! — potvrdi njeguški knez. — No mi pričaj, moj bane, kako je gorje kod vas? Je li što bolje?
? — E, vidiš, u nas je odskoro! Nema njekoliko godina otkad je naš vladika nabavio iz svijeta sjeme i rasturio ga po narodu.
sveti Vasilije i svi sveci i ugodnici božji, tako vam trag po tragu ne poginuo, tako se ne razgubali, tako vam šljeme i sjeme ne poginulo, tako ne ispogibali sramotno, pokorite se odlukama koje ćete sami danas učiniti!
„Šta je ovo, braćo?“ zapitah u čudu. „To je krtola“, odgovoriše. „Vladika je nabavio sjeme s mora, a bolja je od hljeba“. Tada okusih krtolu prvi put. „A šta jeđaste prije nego posta krtola?“ pitah.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
god.63 na kojoj se potpisao Vladika crnogorski, on osuđuje one koji u ime vere seju »adsko sjeme bratskoga razdora«, i veli: Ne pita se ko se kako krsti, No čija mu krvca grije dušu, Čije ga je ml̓jeko zadojilo.
Narodne su umotvorine sjeme: iz toga sjemena treba da nam nikne književnost; to će samo biti prava književnost...« Pesnici i dramatičari uzimaju
Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje
Prije nego me odvedu, žurim da ispričam zlatnu bajku o ljudima. Njeno su mi sjeme posijali u srce još u djetinjstvu i ono bez prestanka niče, cvjeta i obnavlja se.
Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA
hoćeš da radiš baštovanluk, evo sam ti ja ortak, no da se dogovorimo kako ćemo i šta najprije raditi i sijati i ko će sjeme nabavljati.
Zapitaju jedno drugoga šta će koje raditi i kako će sjeme naći. Svinja reče: — Ja ću provaliti koš, i ukrašću sjeme; i ja ću svojom surlom uzorati.
Zapitaju jedno drugoga šta će koje raditi i kako će sjeme naći. Svinja reče: — Ja ću provaliti koš, i ukrašću sjeme; i ja ću svojom surlom uzorati. Međed reče: — Ja ću posijati. A lisica reče: — Ja ću svojim repom podrljati.
Tešić, Milosav - U TESNOM SKLOPU
Gluvo ti doba kad svane jutro u kam zgodio vražiji skote! o trnju gnjio - rđa te jela! Sjeme ti bilo puhor pepela!“ Iznad crkvišta plamte oblaci: tako kao da žale ikone. Umiru pčele - tuže prosjaci.
Ćopić, Branko - Čarobna šuma
Presrećan Ćosa pod bukvu sjeda i bogat poklon u torbi gleda, kad u njoj sjeme od svake fele! od žute lale, od ruže bijele, brkatog ječma, pšenice prave, od hrasta starog, ljubice plave.
Simović, Ljubomir - PUTUJUĆE POZORIŠTE ŠOPALOVIĆ
A od tikava smo ti pravili i venjere! SOFIJA: Od tikava? DROBAC: Osječeš na tikvi ozgo poklopac. Iznutra izvadiš sjeme, sve očistiš. Pa na tikvi isječeš razne rupe. Ko oči i usta. Ili ko razne šare. Pa turiš unutra sveću. I sveću zapališ.
Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC
današnju premislim vijeću, raspale me užasa plamovi: isklati se braća među sobom, a krvnici, jaki i opaki, zatrijeće sjeme u odivu. Grdni dane, da te Bog ubije, koji si me dao na svijetu!
proklete im duše, na komate razdrobiše carstvo, srpske sile grdno satriješe; velikaši, trag im se utro, raspre sjeme posijaše grko, te s njim pleme srpsko otrovaše; velikaši, grdne kukavice, postadoše roda izdajice.
trista Dupiljanah, nek me izda svako, kâ i hoće, zadajem vi božju vjeru tvrdu — s Turcima se hoćemo poklati ako će nam sjeme utrijeti! Kad krv prospem radi svoje vjere, ne bojim se kletve, ni drugoga.
Bog veliki i njegova sila u njivu mu sjeme skamenio, u žènê mu đecu skamenio! Od njega se izlegli gubavci, da ih narod po prstu kažuje!
Matavulj, Simo - USKOK JANKO
Šta je ovo, braćo, zapitah u čudu? — Krtole ja! odgovori mi domaćin. — Jede li se ovo? — Te kako! Gospodar je nabavio sjeme s mora. To je dobro, jâ ništa manje od leba!“ „Dobro je rekao, bogami!“ umiješa se serdar, smijući se.
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
Tako mi se kuća ne iskopala! Tako mi se ne zakamenilo dijete u ženi, tele u kravi, jagnje u ovci, svako sjeme u bašti i duh u kostima! Tako mi se ognjište mojom krvlju ne ugasilo! Tako mi se pleme ne zatrlo!
Onako se omlađivale muške glave u njegovom domu, a u velikom dobru. Što smo mu spomenuli kućno šljeme i žitno sjeme: kućno mu šljeme bilo tvrdo, temeljito, bez zemana nepromjenito; ako mu bilo promjenito, bilo mu sretno i čestito!
Žitno mu sjeme bilo nadno i napredno, i milijem gospodom Bogom blagosloveno! — Što smo mu pomenuli njegove volove i njegove težake:
— Dabogda i milost božija, naš brat domaćin koje god iznio sjeme ispod svoga kućnoga šljemena, te desnom nogom kročio, a desnom rukom manuo, boga pomenuo; bog ga pomogao, pa mu niko
U gumnu mu mnogo, u kući mu sporo! Brat domaćin na svoje sjeme tu svoje pleme dočekivao na lijepu prosuru i mnoge dobre i izabrane kumove i prijatelje — na čast i pošteni glas!
(Kantar) 112 — Pet baba jedna za drugom oko jame hode? (Pleteće igle za čarape) 113 — Posijah sjeme bez rala, a požnjeh bez srpa? (Pismo — kad se napiše i pročita) 114 — Posijah crno sjeme po bijeloj njivi?
(Pismo — kad se napiše i pročita) 114 — Posijah crno sjeme po bijeloj njivi? (Pisanje rukom po hartiji) 115 — Putem idu sto kobila: jedna ploča spade, — ceo čopor stade?
Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE
Zapitaju jedno drugoga, šta će koje raditi, i kako će sjeme naći. Svinja reče: „Ja ću provaliti koš, i ukrašću sjeme; i ja ću mojom surlom uzorati.“ Međed reče: „Ja ću posijati.
Zapitaju jedno drugoga, šta će koje raditi, i kako će sjeme naći. Svinja reče: „Ja ću provaliti koš, i ukrašću sjeme; i ja ću mojom surlom uzorati.“ Međed reče: „Ja ću posijati.“ A lisica reče: „Ja ću mojim repom podrljati.
Bez ivera na vodi ćuprija. 2. Bez kože uđe, s kožom iziđe. Z. Bijela koka ispod stree viri. 4. Bijela njiva, crno sjeme, mudra glava, koja sije. 5. Bijelo je, sir nije; repato je, miš nije; so liže, vo nije. b.
88. Vodenica. 89. Ždralovi. 90. Vid očinji. 91. Zubi. 92. Svijeća. 93. Zvijezde. 94. Sjeme u lubenici. 95. Ljebovi u peći. 96. Sir u kaci. 97. Pismo. 98. Tikveno sjeme, i vriježa i cvijet i tikve. 99.
92. Svijeća. 93. Zvijezde. 94. Sjeme u lubenici. 95. Ljebovi u peći. 96. Sir u kaci. 97. Pismo. 98. Tikveno sjeme, i vriježa i cvijet i tikve. 99. Kosa, čelo, oči, usta i jezik. 100. Vino u buretu. 101. Pijevac. 102.
bježeći uz jedno brdo vrlo sustane, a kad iziđe na brdo, nađe čoeka na uzoranoj njivi koji je u torbi o vratu imao sjeme, pa po jedan put zagrabi šakom te sije, a po drugi u usta te jede; ovome čoeku poviče on: „Pomagaj, brate, za Boga!
Sakrij me đe!” A čoek odgovori: „Bogme Brko nije šala. Ali ne znam đe ću te sakriti; nego hodi ovđe u moju torbu u sjeme.” I tako ga uzme u torbu.
Zapitaju jedno drugoga šta će koje raditi i kako će sjeme naći. Svinja reče: „Ja ću provaliti koš, i ukrašću sjeme; i ja ću svojom surlom uzorati.” Međed reče: „Ja ću posijati.
Zapitaju jedno drugoga šta će koje raditi i kako će sjeme naći. Svinja reče: „Ja ću provaliti koš, i ukrašću sjeme; i ja ću svojom surlom uzorati.” Međed reče: „Ja ću posijati.” A lisica reče: „Ja ću svojim repom podrljati.
hoćeš da radiš baštovanluk, evo sam ti ja ortak, no da se dogovorimo, kako ćemo i šta najprije raditi i sijati i ko će sjeme nabavljati.
Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE
I na me, usred ovih njiva, K'o razdrobljene zvijezde, sve stiže I pada sjeme iz žuljavih ruka; A ozgo Otac silazi sve bliže. Uz pratnju silnih i čudesnih zvuka Oreol sjajni On polaže viš'njih...
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA
hoćeš da radiš baštovanluk, evo sam ti ja ortak, no da se dogovormo kako ćemo i šta najprije raditi i sijati i ko će sjeme nabavljati.
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
O zlatoje proleće! Zemlja sjeme već izdava ot dobrote nebesne, pokritoje izraštava, koje biva ot vesne. Svi sadiki plod javljaju, vinogradi lozu daju.
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
(SEZ, 58, 1948, 328). Kod Popovaca »se sjeme ne daje iz ruke u ruku, nego se spusti na zemlju — da ga drugi uzme sa zemlje« (SEZ, 65, 1952, 244).
Sem toga, ako se ispod b. prostre »devet svilenije šudara, kako more sjeme na nji pasti: ono, kako U sebi snagu i moć imade, probiće osam tije svilenije šudara, a tek jedva će se što na devetom
koji čeka da se seme prospe plašiće sve utvare kojih ima na svetu, dok ga najposle san ne savlada i »nešto dođe da sjeme sakrije, a ko se uvatilo na devetom šudaru«.
po višim predelima Bilogore, ima plod kao »podulji tobolac«, koji »se u doba zriobe i na najmanji dodir naglo otpara, a sjeme mu tada bude izbačeno na sve strane«, i koji, po narodnom verovanju, ne smeju dodirivati devojke pred udajom — »da ne
Ćipiko, Ivo - Pauci
I ore, iako nije zeman tome. I lemež zadire u zemlju i pada u brazde puno sjeme. Jednoga jutra Maša ga nađe na oranici; odavna se nije s njime razgovarala, pa ga se zeželila i prolazeći ondje svrne
Kad ugleda Mašu, začudi se, pa mu ostade sjeme u šaci. —Svrnula sam s puta, — veli Maša zbunjena— da vidim što radiš... —Evo, gubim vrijeme ... — veli Rade.
Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA
O zlatoje proleće! Zemlja sjeme već izdava ot dobrote nebesne, pokritoje izraštava, koje biva ot vesne. Svi sadiki plod javljaju, vinogradi lozu daju.
Šantić, Aleksa - PESME
I na me, usred ovih njiva, Kô razdrobljene zvijezde, sve stiže I pada sjeme iz žuljavih ruka; A ozgo otac silazi sve bliže: Uz pratnju silnih i čudesnih zvuka Oreol sjajni on polaže viš' njih...
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
A ko činja biti će najbolji, a ko izda onoga te počne, svaka mu se satvar skamenila! Bog veliki i njegova sila u njivu mu sjeme skamenio, u žene mu đecu skamenio! Od njega se izlegli gubavci, da ih narod po prstu kažuje!