Matavulj, Simo - USKOK
Janku s lijeve strane dizaše se krševito brdo, koje zaklanjaše brastvo od sjevera; s desne strane bješe dugačak humak, koji zaklanjaše vidik na polje; sastrag se širila uvala i bješe vidjeti po koje
Matavulj, Simo - USKOK JANKO
Sunce je tonulo u more. Sa zapada do pola neba bješe vedro, a od pola put sjevera pavedrina. Iako je u Crnoj Gori obično vidjeti raznijeh pojava u vazduhu u jedan mah, opet je toga časa tako čudno
“ rekoše oba u glas. Zatijem polegnuvši siđoše, pa dobrijem kasom otrčaše k svojima. Crn, okrugao oblak letijaše od sjevera; za njim pogna se drugi, pa još ih nekoliko čitavo jato, kao da se poćera digla za onijem prvijem.
Veliko zvono na manastiru zazvoni. Nekolike puške zapucaše u polju put sjevera. Ljudi preblijeđeše, i stadoše se mukom zgledati. „Ne bojte se, ne mislite ni za što!“ reče Vladika.
a s njega pogled mu je letio po pučini morskoj, po toj divoti, gdje ne suste pogled ni Primorca, a kamoli čovjeka sa sjevera, još sa onakom dušom.
Ponekad nebo bješe čisto, ali magla kao more pritisnu nizine. Vjetar, čas sa sjevera, čas južnjak, duni na mahove i raznosi lišće sa stabala. Što ga preostani to je žućelo i kapalo samo na zemlju.
Ćipiko, Ivo - Pripovetke
A selo je daleko dvije ure hoda od mora, iza visokoga brda, ispod krševa, u zaklonici od sjevera, otkud se s protivne strane preko polja tek naziraše pučina.
Ćipiko, Ivo - Pauci
A sa sjevera jednako lijepo valjaju se talasi sve do na žalo i, vraćajući se, sa sobom kotrljaju pijesak. Huka vjetra razliježe se