Upotreba reči solunu u književnim delima


Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

u nekom pustahiskom nastupu, napustio vojnike i bateriju i front i sve poslao do đavola pa na konju pojurio negde ka Solunu, odakle je, pošto je već bio izmakao punih trideset kilometara skoro silom vraćen natrag, stvar je ovako tekla:

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Seti se starica, koje su stajale, plačući, i čekale, pred arestom, u Komoranu, u Marburgu, u Solunu i Smirni, pa je li se ko smilovao? Sin im se nikad nije vratio. Broj, izbroj ih, ako možeš! Koliko ih je bilo?

Teodosije - ŽITIJA

„Lavra svetoga Simeone“, a starešina u njoj zapovedi da bude i da se zove arhimandrit, jer je i sam pre toga u gradu Solunu od mitropolita i episkopa za arhimandrita bio postavljen.

Grad tada zauzeše i držahu Fruzi, a carstvo se grčko nadvoje raseče, jer nad celom Tesalijom i Ilirijom, u Solunu, bio je car Teodor, koji je pocle od Asena cara zagorskog u bici uhvaćen i oslepljen bio; a u celome Pontu, Galatiji i

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

Kroz njih su, pored ostaloga, prolazili glavni uzdužni putevi; one su najbliže Carigardu i Solunu, glavnim starim centrima vizantijske civilizacije.

Još i ranije su ovi stočari vraćajući se sa zimovnika kupovali u južnim varošima, u Elbasanu i Solunu, najpotrebnije stvari, pored drugih so i ulje, pa su ih preprodavali po severnim selima i varošima.

Kada sam 1898. godine prvi put bio u Solunu, pričali su mi stari trgovci čija su deca postala Bugari, da su oni dolazili oko 1870. god.

Poznat je značaj koji u Solunu imaju Jevreji, Grci i Levantinci raznog porekla. Oni iz nižih slojeva često besposleni sede i čuče u hladu, ali stalno

Kod njih, kao i u Solunu, prevlađuje duh „rabote“. Dok Dinarci, Kosovci i stanovnici zapadne Makedonije unose u sve odnose, u misli, u

često vrlo živu, ovi južnjaci ostaju uvek ljudi praktičnog duha: jedino se oduševljavaju kad je u pitanju zarada; kao u Solunu, vatreno se prepiru oko „rabote“, pa dolazi i do tuče.

Tako je npr. jedan seljak iz Galičnika primio znatne sume iz austrijskog konzulata u Solunu da preobraća Galičane u katoličku veru.

Arbanaški su naučili zbog dodira s Arbanasima, a turski u Solunu, Seru, Drami i Carigradu kao pečalbari. U pečalbi se Torbeši bave svima poslovima, naročito bakalskim.

Svi idu u pečalbu, često kao kod Mijaka počevši od 10 do 12 godine, i bave se zidarstvom, poglavito u Solunu. Nekoliko lica sasvim zagasite kompleksije iz sela Klenja (mešovitog srpsko-arbanaškog) navode na misao da i u njihovu

Ilić, Vojislav J. - DEČJA ZBIRKA PESAMA

SNEG 43 ZIMSKO JUTRO 44 ZIMSKA IDILA 45 VI 49 NA VARDARU 50 VEKOVNI STRAŽAR 51 RODOLjUB 53 NA GROBU VOJVODE DOJČINA U SOLUNU 55 NA PROSLAVU KOSOVSKE PETSTOGODIŠNjICE 57 MURATOVO TULBE 60 TURSKA 61 VII 62 NA NOVU GODINU 63 NA NOVU

NA GROBU VOJVODE DOJČINA U SOLUNU 1 Po svetim poljima otadžbine moje Mnoge svete humke rasturene stoje, Gde vitezi vrli u danima slave Položiše glave.

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

pored njega, video ukrcavanje mornara, iz javnih kuća Rijeke, kad je bila naređena uzbuna, prilikom nekog incidenta u Solunu, sa jednom austrijskom krstaricom.

u Galiciji, bio predao Rusima, sa kuršumom u članku, a zatim je, u srbijanskoj konjici, oplovio Evropu i iskrcao se u Solunu. Jahao je do Beograda, i bio na službi, u puku, u Nišu.

Božović, Grigorije - KOSOVSKE PRIČE

Hoće pod stare dane da oproba Trgovačku sreću i sa dalekom prestonicom. U Solunu mu se već tovare ogromne količine vune i polučinjene prizrenske kože. To Mu je valjda poslednji uzmah, jer je ostario.

Krakov, Stanislav - KRILA

Pričao je ovima koji nisu planine napuštali o Solunu, bolnicama i ženama, ali mu je izgledalo da je i za njega to samo priča. Opet je grmelo gore po rovovima.

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

— E, moj oče M., vi u skupštini većaste o ratu, većaste o nekoj vajnoj kontroli narodnoj, mi novinari opet sanjasmo o Solunu i Jedrenu, pa gle našta izađe: došljaci Rusi zapovedaju po svojoj volji, a mi se evo bijemo oko Aleksinca.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

Dok smo bili u zemlji zvali su nas Četnički odred ili komite. Ovde na Solunu nazivaju nas Dobrovoljački, ili Vukov odred. Marševali smo bez predaha.

Ljudski život tamo ništa ne znači — upade poručnik Mišić. — Na frontu se to i ne oseća mnogo, koliko ovde u Solunu. Kad pomisli čovek da smo svi mi, koliko nas ovde ima, bili žrtvovani, dok je ovde varijete, pun lepih ženskih...

Bilo je glavno da se probije ova „linija“. A kad se dočepaju „Prestolonaslednikove bolnice“ u Solunu, Druge i Šeste francuske, onda su se stvarale mogućnosti za odlazak na bolovanje u Francusku ili Afriku, a oni lakše

Mogao sam komotno i ja odavde... Slušaj, da ne bismo odali našu nameru, ja sada neću gađati... Čujem, bio si u Solunu, kao bolestan. Ako možeš, dođi danas malo do mene, da mi pričaš... Naišao je komandant pešačkog puka, pukovnik.

Kosta je ra-zumeo moju kolebljivost, te mi se obrati: — Ponudili ga da bude apsandžija u Solunu, a on odbije. Kada su ga zapitali za razlog, on izjavi jednom svom drugu: „Savest mi ne dopušta da čuvam nevine ljude!

Drugovi smo u smrti... možemo i u životu. — Jest, barone... Gađamo isti cilj na položaju, pa možemo i u Solunu... Uostalom, barone, duvani me. Posilni, šta čekaš? Vojnik priđe žurno i pripali mu cigaretu. — Ah, stani, grofe!..

Posle srdačnog pozdrava komandir je prekinuo pregled, i seo sa Kostom ispod jednog drveta. Tada mu je ovaj pričao o Solunu, o ženskinjama, o svojoj prijateljici Dezi. Obećao je da će mu dati njenu adresu.

— Veliš, neka istera ćef! — smeje se Radoslav. Dugo su razgovarali o borbama, o Solunu kako je goreo. Prošlo je pola časa, ali Kosta se ne vraća. — More, idi vidi šta je sa njim! — reče Radoslav.

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Pričao mi je, dok je po zidu prevlačio četkicama, o mnogim lepim, čudnim i neverovatnim stvarima, o Solunu, o velikim gradovima njegove rodne zemlje Grčke, o carstvima Vizantijskom i Bugarskom, o Dubrovniku, bogatim

Sećam se da je govorio o Dabiši u Dubrovniku, Larensi u Konstantinopolju, Malveriji u Solunu, blizancima u Novom Brdu, a ostaloj deci u tatarskim zemljama, Ugarskoj, Soli i gde sve ne, ni imena izgleda nije znao.

Ilić, Vojislav J. - PESME

POZNU JESEN 116 PESNIK 117 U PROLEĆE 118 DRUGU 119 LELEK 120 ČEKANjE 121 NA GROBU VOJVODE DOJČINA U SOLUNU 122 SVETI SAVA 124 (VEKOVI SU PROHUJALI...) 126 POMENAK 127 ZIMSKA IDILA 128 (ŠTEKĆE LISICA GLADNA...

Ah, tebe zagrljaj čeka, A njega handžar moj. 1889. NA GROBU VOJVODE DOJČINA U SOLUNU 1. Po svetim poljima otadžbine moje Mnoge svete humke rasturene stoje, Gde vitezi vrli u danima slave Položiše glave.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

moj zavičaj, gde smo tukli persisku pomorsku silu” — oduševljavao se stari i iskreno i izveštačeno, jer je bio rođen u Solunu, i samo nastanjen na Salamini ispred Itake, a danas-sutra biće sahranjen na Hunjadijevu bregu blizu Beograda.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2

— Pa evo — poče Dušan da objašnjava — mi sada idemo dole, naniže, ka Grčkoj. Čim lađa zaokrene gore ka Solunu onda nastaje uzbrdo, i onda već teže plovi. Je l’ tako, pobratime? Mi se prigušeno smejemo i okrećemo glavu.

Luka ga pogleda ispitivački i ublaženim tonom zapita: — A šta si video u Solunu? — Video sam... video, na stanici, naše mašine, i vagone, gde piše: „Srpska državna železnica“ — i iz očiju mu

Ili će oni nama iza leđa, ili mi njima. Samo partneri ove igre nalazili su se u Solunu i Skoplju. A pioni su se „jeli“ namrtvo. Krvava borba trajala je više dana. Bugari su se očajno branili.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

doveo sam tri iljade vojske, a ne vodim nego pet stotina“. 39 BOLANI DOJČIN Razbolje se vojvoda Dojčine u Solunu, gradu bijelome, — bolovao za devet godina; po Soluna ne zna za Dojčina, oni misle da je preminuo.

čudo na daleko čulo, čak daleko u zemlju arapsku, začuo je Uso Arapine; jednak čuo, jednak sedla vranca, pravo ide ka Solunu gradu, te on pade pod Soluna grada, pod Soluna u pole široko.

Usred polja šator razapeo, od Soluna ište zatočnika da iziđe njemu na mejdana, da junački mejdan podijele. U Solunu ne ima junaka da iziđe njemu na mejdana: Dojčin bio, pa se razboleo; bio Duka, pa ga boli ruka; jest Ilija, luda

Tebe hoće Arap prevariti, te će mi te luda pogubiti, ostaviti samoranu majku“. Kad to viđe crni Arapine, đe junaka u Solunu nema da iziđe njemu na mejdana, na Solun je porez udario: sve na dvora po jalova ovna, po furunu ljeba bijeloga, i po

Jest došao Uso Arapine pod Soluna u polje široko, od Soluna ište zatočnika da iziđe njemu na mejdana; u Solunu ne ima junaka da iziđe njemu na mejdana.

Kad to viđe crni Arapine, pleći dade, biježati stade, pravo bježi k bijelu Solunu, a za njime bolani Dojčine. Taman Arap na vrata solunska, a stiže ga bolani Dojčine, pa poteže koplje ubojito, prikova

Taman Arap na vrata solunska, a stiže ga bolani Dojčine, pa poteže koplje ubojito, prikova ga Solunu za vrata; pa povadi sablju alamanku, te Arapu odsiječe glavu, pa na sablji glavu dohitio, Arapove oči izvadio; oči zavi

Na Kratovu, gradu bijelome, onđe bješe Kratovac Radonja. Na bijelu gradu Kumanovu, onđe bješe Kostadine bego. Na Solunu, gradu bijelome, onđe bješe vojvoda Dojčine. Na Prilipu, gradu bijelome, onđe bješe Kraljeviću Marko.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

I to u Solunu doču neki mlad momčić imenom Nestor. Ama i on se držaše pokruto momče u snagi i misleći se u sebi, eda se malo u koštac

A i po Solunu mnoga čudesa je pokazivao. 4. Solunski katana Jedanput opsedoše neki varvari Solun i nalegoše da ga uzmu.

5. Glad u Solunu Pak jedanput bi u Solunu veliki glad i niotkud ništa za kami zubi nisu imali šta jesti. Dor su ginuli ludi od gladi i

5. Glad u Solunu Pak jedanput bi u Solunu veliki glad i niotkud ništa za kami zubi nisu imali šta jesti. Dor su ginuli ludi od gladi i pak im na to sveti

8. Poslednje viđenje aspatara Listrija Da još malo i to iskažem što se je držao onde u Solunu neki gospodin protospatarije, po Jeladu, spatariju Ilistrije.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti