Upotreba reči spomeni u književnim delima


Obradović, Dositej - BASNE

Sveta je reč naših starih: „Spomeni se hleba i soli!” Premudro Greci sovjetuju „Mίσει ως ϕιλήσων: Mrzi kao da ćeš opet ljubiti.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

istorijskom pripovetkom Zeka kapetan, i u toku šezdesetih godina dao još dva ogleda iste vrste: Spomeni iz Srema (1864) i Serdar Mitar (1866).

Kostić, Laza - PESME

JAVOM I MED SNOM 66 MEĐU JAVOM I MED SNOM 67 DIM 68 POSTANAK PESME 71 U NOĆI 73 MOJA DANGUBA 74 SPOMENI 76 NAD KOSTOM RUVARCEM 77 NA PARASTOSU VUKA ST.

još su samo vid'li bolje vekoviti neprozrak. (...) SPOMENI NAD KOSTOM RUVARCEM Probudite, probudite mi ga! Probudite ga zboru skupljenom! Zar ne vidite tvrd kako je san?

Rakić, Milan - PESME

Nek propadnu dela! Al̓ ko besni hrti Nemilosni dani, sve jači i jači, Vas gone i nište — srce moje, plači! — Vas, spomeni moji, svetli ali krti. Lavež, vika, graja.

negde, nevešta i bona, Starinska pesma mnogih miliona I dok po nebu kruže senke crne, Eto se bude iz prošlosti gole Spomeni s cvećem, sa ružom i krinom, Ćućore tiho kao pod surdinom, Drhtavi zvuci starinske viole.

A posle će tiho, ko lišće sa grane, U zaborav pasti spomeni po redu, I zaboraviću prohujale dane, I negdašnju sreću, i današnju bedu,— Sve, i snežna pola nepregledna.

Pandurović, Sima - PESME

Sto uzdaha, kao sto vetrova, veju Mojim vrtom nada i spomena blagih U jeseni mutnoj mojih želja dragih, Kad spomeni redom, k’o lišće sa grana, Padaju uz tužni šumor ovih dana Što jad i propast i zaborav seju; Kad spomen po spomen,

Radosti, tuge spomeni se roje Vezani za ta mesta i za moje Biće. U tesnom, zagušnom vagonu Dremaju... Neka odvratnost se budi, Uz nove

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

U domu razvrata gnusnog on sanja obale puste, Gde stoje spomeni večni za rane njegovoj duši; On čuje potmuli ropot Jegejskog sinjega mora, I vidi galeba jato što nad njim se kliktanjem

jeca vesma - Po trulom lišću, preko blata Stara, bolna, i polagana, Ubogih, mutnih, šturih dana Jesenja kišna pesma... Spomeni davni tište, tište, I s njima vek se čami. ...

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Nijesam ja ovaki vazda bio; no neka ti na um pane na nekadašnje naše ćosanje, pak se spomeni đegođ tvojega staroga kitonje. A ona: — Pričekaj me tu, sad ću doći, učini mi se da me zazva dolje na livadi galonja.

Petković, Vladislav Dis - PESME

Tu je Banat, Bačka, tu je i Srem ravni, Dalmacija, Bosna — sve to zemlje Srba, Tu je i Hrvatska: svud spomeni slavni Čuvaju se tajno mesto srpskog grba.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

Vostani, Serbije! Davno si zaspala, U mraku ležala; Sada se probudi I Serblje vozbudi! Spomeni se, mati naša, tvoje perve slave, Tvojih vraždebnika ti posrami glave!

Kopitar mi ga je iz grada donio i celo smo veče ode čitali. Meni je poznanstvo i prijateljstvo vaše, i vječni spomeni u odama vašim, dovoljna nagrada za sav trud moj o Srpskom rječniku i o narodnim pjesnama, i za sve ostale nedoskutice.

Bojić, Milutin - PESME

u tome koralu, Što čas bled, čas modar, čas krvlju preliven Čuva jedan sonet na dnu duše skriven: Na usnama tvojim spomeni se jate. Na njima odsvirah poljubaca skalu.

Ilić, Vojislav J. - PESME

vama se kreće, Gde jeseni mračne ne caruje ćud, Gde na zemlji vlada večno premaleće I mlađani život razleva se svud Gde spomeni stoje od iskonskih dana, I mirisne šume drevnoga Livana.

U domu razvrata gnusnog on sanja obale puste, Gde stoje spomeni večni za rane njegovoj duši, On čuje potmuli ropot Jegejskog sinjega mora, I vidi galeba jato što nad njim s kliktanjem

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Ako je ta misao prionula uz epopeju istom od XVI veka, u koje se vreme hvataju njeni spomeni u izvorima, zanimljivo bi pitanje iskrslo: otkuda baš u XVI veku, tako pozno, da se istakne baš to ime i nikoje drugo?

Ako je ta misao prionula uz epopeju istom od XVI veka, u koje se vreme hvataju njeni spomeni u izvorima, zanimljivo bi pitanje iskrslo: otkuda baš u XVI veku, tako pozno, da se istakne baš to ime i nikoje drugo?

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

Posle toga, dobro znate Da se nejma od koga što kupiti, Ni ima zašto ... DAN SMRTI U veselu spomeni se tuge i nevolje, u mladosti lomne starosti, u dobitku štete, u boljarstvu ljuta siromaštva, u zdravlju duge

Kako li mnogi s ovoga sveta S nevidom, zli i dobri Jednako propadaju; Mudrice i suklate, Boljari i bogalji nebogi. Spomeni se hudniče, što si sobom! S koščina sastavljen Od glave do nogu I sa žilami sašit.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti