Upotreba reči stanić u književnim delima


Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

Život protiče kao teški, davno započeti san: oni koji, kao Nasradin-hodža, stric-Nidžo, Stanić, poznanik iz klanca, ili učiteljica Antonija, žele da ga poprave, jesu plemeniti sanjari osuđeni na poraz.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

Na ulici se nisam snishodljivo sklanjao, već sam se prsio pred svakim izlogom... Našao sam odmah onoga pešaka. Stanić se zvao. Rešili smo da to poslepodne idemo u bioskop. Objasnio mi je, da se „one“ tamo sakupljaju. — A-ha!

Ona je klimala glavom... kao da odobrava. Čini mi se, kao da su im se ruke spojile. I moj ti se Stanić diže, a i ona. Prolazeći pored mene, on mi dobaci: „Izlazi odmah!“ Zašto ću mu ja? — pitao sam se...

U jednom momentu joj Stanić obuhvati rukama koleno, onda poče da kreće prstima, i da joj zadiže halinu. Osetio sam kako joj je to neprijatno, i

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

i Meho Orugdžić, Hvala Čupićeva, Boj na Loznici, Luko Lazarević i Pejzo, Bjelić Ignjatije, Lazar Mutan i Arapin, Stanić Stanojlo. A Filip Višnjić, od 1809. Ao 1813. godine, „jednako je živeo po srpskim logorima oko Drine“.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti