Upotreba reči stojaše u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Učitelj ne hte sve što je mislio iskazati, nego, brižno posmatrajući, gledaše u neveselo lice svoga učenika, a Milisav stojaše pred njime kao neki krivac: oborio oči, pa samo ćuti; a mogao bi mu mnogo štošta o svojoj neveselosti pripovedati.

Nevin!“... Slobodan? Nevin? Ja bih voleo da sam krivac, da sam zlikovac!... Tako on, razmišljajući, stojaše i gledaše zarđalo gvožđe, dok mu se i sudija nije približio i, začuđeno pogledajući u njegovo žalostivo lice, mekim

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

Vrljao je vas dugi dan. Roj misli obujmio mu pamet... On je želeo da ono što uradi, uradi najbolje. Pred očima mu stojaše sjajna budućnost. Družiće se sa prvim begovima... Neće biti Turčina koji neće znati ime njegovo.

Pa se onda s teškim uzdahom vrati natrag i pođe u vajatić. Majka joj stojaše na pragu kućnjem. — Jelo, rano, hajde večeraj! — Ne mogu, nano, glava me boli... 11.

— Čime? — Prinovkom. I kako se sve beše diglo na noge da dočeka svoga starešinu, Nogić mu pokaza jednog čoveka što stojaše odvojeno, uz jedan panj.

Jelica mu nije silazila s očiju. Otkad je nije video, pa opet ona stojaše u mašti njegovoj prava pravcata... On je video kako se ona brani, opire, ne strepeći ni od gneva očeva ni od kletve

On ne odgovori Zeki ništa, jer mu se reč uze... — Kuda li će? — pita Zeka. Stanko stojaše kao kolac. Pogled mu se stopio u Jelicu. Najedanput jurnu kao kobac. Zeka ga ne može ni sustići...

Povio se po konju da ga koja grana ne bi zakačila i svalila... A konj ga je nosio... Pred očima mu neprestano stojaše ponosit lik Stankov; u ušima su mu zujale još one gromovite reči: „Za noževe!...” Nije mogao da se osvesti...

I on okrete glavu na drugu stranu da bi pobegao od te gadne slike... Ali na drugoj strani stojaše Ivan i Lazar... Ivana opkolio beo dim, a on moli i preklinje da mu da života, moli ga kao boga...

Idi, sine, idi!... Stanko je poljubi u ruku i izide iz sobe. Pred kućom, držeći belu, prtenu torbu, stojaše Jelica. Kad je smotri, njega mravi podiđoše. Ne reče joj reči nego prođe mimo nju. To baše znak da ga isprati.

Sve beše spremno. Ratnici već uzeli svaki po jednog na oko i čekahu zapovest. Tobdžija stojaše kod topa sa zapaljenim vitiljem i čekaše zapovest da ga prinese valji. — Samo junački, braćo! — vikao je Čupić.

Do njega s desne strane stojaše Zeka, ponosit kao bog, a s leve Zavrzan, koji brbljaše kao vrabac s Devom. Mašao se čuturice, što mu je preko ramena o

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

) Opet će me zadržati od posla k’o i odonomadne, — veli gđa Soka, pred kojom stojaše jedna gomila starih plesnivih rukavica, koje je sekla i spremala da pokriva flaše od paradajza koji je baš toga dana

Teodosije - ŽITIJA

A bogomudri Sava arhimandrit tada stojaše javno pred Bogom kao Mojsije i drugi Samuilo, i u skrbi brata srcem je saosećao.

A sveti, kao drugi u Bogu Preteča i Krstitelj, stojaše posred naroda, i svima vapijaše: — Pokajte se! A Stefan kralj, kao uvek neuzdržljiv, kada vide da brat čini ono što

I gle, odmah, ne drugde nego na onoj strani gde stojaše obitelj svetoga, u velikoj širini unaokolo, svesilni Bog proslavljajući i čineći čudesnim raba svojega, ozgo s nebesa

Matavulj, Simo - USKOK

Svi namah stadoše i nategoše puške. — Ko si? — ponovi pop i koraknu ka njekoj prilici, koja stojaše uz liticu. Rako, Markiša, Pero i Krcun opkoliše noćnika, koji odgovori na prekid: — Ja sam soldat!

“ — Punte! Urte! Pojte! — vikalo se u dvorištu naizmjence, između pucnjave i pjevanke. Gost, ostavši u kući, stojaše kao ukipljen. Priđe mu Milica i pruži mu malu pušku.

Na razmaku među njima stojahu serdar Điko Martinović i donjokrajski knez Ilija Ivanović. Pred njima stojaše vezan visok mladić, velikih crnijeh očiju, mrke nausnice. — Što to bi, ljudi, ako boga znate!?

Janko samo što naglo dihaše, ali ne pusti jauka. — Junak, đetić — reče medik, okrenuv se Milici, koja stojaše podalje i sva drhtaše!... — Čuh od vašega pristava kako se podnio u četi i sve. A kud ode pristav?

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

Trebaju mi deca za novu godinu.« »A ako slučajno nisu pošli ovim vozom? A depeša !...« I on se pipnu po džepu gde mu stojaše depeša, u ko joj žena javlja da dolazi večeras. »Znam, ali je mogla zadocniti za voz... mogla je zadržati majka ...

Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC

Najgore im pak bjehu tavnice pod dvorove đe dužde stojaše; u najdublju jamu koju znadeš nije gore no u njih stojati. Konj hoćaše u njima crknuti, čovjek pašče tu svezat ne

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

Slabačko bješe disanje mu. Zatijem ona dohvati kokošinje pero, koje umočeno stojaše u čaši sa medovinom, pa njim premaza mu usne. Ranjenik otvori oči i uzdahnu.

VI Toga istog dana, poslije jutrenje, starac Vladika sjeđaše na gumnu, pred cetinjskim manastirom. Do njega stojaše njegov veseli đakon, gledajući u zabrinuto lice gospodarevo.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

2 (da prestane) Prestaj, prestaj, kišice, Majka ti se moljaše, Na kamenu stojaše, Dva deteta dojaše; Jednom ime Ranko, Drugom Prevrtanko: Prevrnu se nebo I postade vedro Kao čisto srebro!

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

Idući dalje nađe drugog čoeka, koji ukočen na putu stojaše i na sve se strane obziraše. Upita ga carski zet, šta on ovdje radi i šta iščekuje, a ovaj mu odgovori, da se je

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

po-la-kooo! Čuvajte da se ne pri-paneee! Čuvajte da ne pribije noge kad iza-đeee!“ Bakonja stojaše iza fratra. Slušao je on mnogo i mnogo pričati o svemu što mu sad bijaše pred očima, ali je sve kudikamo drukčije

Odatle uđoše u kujinu. Pred visokim ognjištem stojaše postariji fratar, ljevajući čorbu kroz gvozdeno cjedilo. Bakonji se učini čudnovato da redovnik vrši take poslove;

Bakonja jasno izgovori dva stiha, ali u polovini trećega zape. Za njekoliko trenutaka Srdar stojaše nepomičan, sa zakovrnutijem očima, pa odjednom udari u takav grohotan smijeh, da se odjek morao razlijegati čak do

Slušajući te razgovore, Bakonja češće otvaraše vrata i gledaše bogatog seljaka, koji stojaše na trijemu oborenijeh očiju i veoma zamišljen, tako zamišljen da se ni obzirao nije na gužvu svijeta, koja se oko njega

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Idući dalje, nađe drugog čoeka, koji ukočen na putu stojaše i na sve se strane obziraše. Upita ga carski zet šta on ovdje radi i šta iščekuje, a ovaj mu odgovori da se je

Božović, Grigorije - KOSOVSKE PRIČE

KAD SE CARSTVA MIJENjAJU... Kaljav i tučen celoga dana novembarskim nevremenom, stojaše u mraku pred ograđenom kulom Hadžića u Crkolezu pop Bunjak, nekako ravnodušno očekujući da mu se posle velike lupnjave i

U neko vreme seknuo se od svoje babe da pođe nazad i pogine za svoj obraz... — Ali, Novice, valjda stotinu Anadolaca stojaše ispred opštine i kao mahniti zaurlaše: „Ua, Arnaud, Arnaud-budala!.. Em kopuk, em dve žene hoće!..

Ilić, Vojislav J. - PESME

Unutra, kod glavnih vrata, konjica stojaše ćutom, A gore Miđanin varvar sa nožem i praćkom ljutom. I juriš otpoče zorom.

i ko je? Skrstivši umorne ruke, on dugo stojaše tako, Tako ga i tavna ponoć pred likom kamenim nađe. Napolju mrtvačka tama...

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

li je taj, Što mu tako podviknu, Al' čudno čudo viđe: Stajaše sedam zlatnih svećnjaka S gorućim svećama, — i usred njih Stojaše neko mlado momče visoko, Priličan đakonu kad služi leturgiju, Obučen u svilenoj, pazlatastoj odeždi, Što se zove

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti