Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
U Kosovu Polju obred se obavlja ovako: žena iz susedstva koja će dete zadojiti „ispeče tri zrna pasulja, pa ih stuče i s mlekom iz svojih nedara pomeša u ložnici (kašici), i onda sipa detetu u usta te ga zadoji, a u isto vreme i sito
Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA
od njega, no vidješe negdje u gori đe je bio neko zažegao ćumur pa zadimio, te oni se upute k onome dimu, kad li se stuče s onim te po gori tražijahu jasenov ražanj, i pomisle da su oni zeca uhvatili i sami pojeli, te zaviču na njih: — Kamo
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA
Kad to čuje car, on sjaše s konja te uzme onu glavu i odnese kući, pa je sažeže, i ono ugljevlje od nje, pošto se ohladi, stuče u prah, pa zavije u hartiju i ostavi u sanduk.
Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA
Čerkezi se brzo pribraše u gomilu i poleteše na naše; naš lanac pucaše donekle, pa onda brzo stuče i pusti preda se formirane zatvorene kare Čerkezi su bili dosta blizu i naše ih kare dočekaše složnim plotunima.
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
Uoči srede ili petka vračara ovu travu »stuče u vaganu i potopi u vodi da prenoći nopolju, pa je ujutru rano propusti triput kroz cev«, i, uz basmu, »protrlja sve
Ćopić, Branko - Orlovi rano lete
— Eto ga pravo za vrat! — dahnu poljar u praznovjernu strahu, pa natuče šešir i stuče u žbunje poput zeca. Za njim se nadadoše i dječaci zajedno s Nikoličinom kujom.
Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU
Glasu može li se put zaprečiti? Kamen ako se ne prekorači, valja da stuče prste. Ne budimo oma hrčkovi poskakušni uz koplje znaj, hoćemo se pronuziti.