Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
Drugi su spoljašnji znaci ove promene: različni oblici kuća i zgrada, razlike u svakidašnjem načinu života itd. Iako su često posledica spoljašnjih uzroka, naročito geografske sredine, sve su to osobine više ili
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
Kolektivistička orijentacija, kao tesna uzajamna povezanost ljudi, ispoljava se u svakidašnjem životu, u međusobnom pomaganju u poslovima, u zajedničkom okupljanju na saborima, slavama, poselima, zavetinama i sl.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
Njegova vrednost je samo istorijska i relativna. On je jedan od prvih pisaca naših koji su se obratili »svakidašnjem životu« i koji su se prvi ogledali u romanu iz suvremenog života srpskog.
shvatao život bez velikih strasti i podviga, bio očajno i bolno razdražen što mora da gamiže po zemlji i u prozaičnom svakidašnjem životu, da tavori u jednom hladnom i sivom dobu, bez boje i bez poezije.
Stanković, Borisav - NEČISTA KRV
I kad je ovako lepa u svakidašnjem odelu, kakva li je kad je obučena! Pa kako ona pred njim sada stoji smerno i kako bojažljivo raspituje o „svome čoveku“
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
), pa se i danas u svakidašnjem govoru primenjuju kao životno pravilo i kao viši dokaz, iako su se razlozi njihova postanka već odavno izgubili.
VII PRIKAZIVANjA IGRA I GLUMA I u običnom, svakidašnjem životu dece i omladine, a naročito u vezi sa porodičnim, pastirskim i ratarskim sezonskim kultovima i obredima,
Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba
Ali nalazim da se nepriznavanjem te jasne, zdrave, demokratične istine čini nepravda baš onom običnom, prosječnom, svakidašnjem čovjeku, koji tvori bazu ljudske piramide i koga takve istine-zubobolje najviše taru i pogađaju.
Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI
Smisao je dovoljno jasan: čim počnemo da razmišljamo o sopstvenome svakidašnjem, automatizovanome i samim tim od jasne svesti udaljenome ponašanju, mi se toliko iznenadimo otkrićem krajnje bliskih i
kao usredsređenje pažnje upravo na ove oblasti u svakidašnjem ponašanju koje pripadaju „običnim“ navikama, spontanoautomatizovanome reagovanju, koje su, uopšte uzev, neformalni deo
pre svega Frojda i njegovo insistiranje na različitim verbalnim omaškama i snovima, dakle na onoj oblasti u našem svakidašnjem životu koja izmiče svesnoj kontroli.
kulture: u slikarstvu, arhitekturi, crkvenom pojanju, u zajedničkoj crkvenoslovenskoj jezičkoj zalihi, ali i u svakidašnjem životu.
Takva svest odgovara pesničkome (pa i filosofskom), a ne svakidašnjem našem stanju. Tako isto pri običnoj upotrebi jezika ne moramo biti svesni njegove velike, stolećima sabirane memorije,
savremeni srpski pesnik zaslužan za otkrivanje i aktiviranje golemoga ritmičkomelodijskog potencijala u našem običnome svakidašnjem govoru.