Upotreba reči svatovima u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

On je nazdravljao svakojakih zdravica: i domaćici, i Staninoj majci, i mladencima, i svima svatovima, i svadbarima, blagosiljajući ih i želeći u boga svega što bi čovek mogao sebi poželeti...

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

Imao je, vala, šta i obući Kad se pojavio iz vajata i prišao da se pozdravi s kumom, starojkom i drugim svatovima, nisi mogao gledati u nj od silnog bleska srme i srebra. Dičan je, pa se još više diči.

— Ne znamo! — odgovori čeljad. — A kad su otišli? — pita starojko. — Ne znamo! Mi smo mislili da su međ svatovima. Starojko htede zabašuriti sve to. On poče pričati priče. Ali veselje preseče. Više se ne ču ni pesme ni pucnja.

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

Za jednoga od ove dvojice, i to baš, boga mi, biće za pop-Ćiru, pripovedaju da je u jednim svatovima pojeo punu jednu veškorpu krofni, i to za ono kratko vreme dok je pre ručka kurisao domaćici.

— A to vino, — upade mu gđa Sida u reč, — rešio se moj suprug da otvori kad uzudajemo našu Jýcu; pa o njenim svatovima neka se potroši.

Veselje i igranka trajalo je samo toliko koliko i priliči nobl-svatovima, to jest do četiri sahata popodne. A tada je stari svat naredio da se prežu konji.

Oni su joj se sutradan izvinjavali, da u onom jurenju i utrkivanju, kao već u svakim svatovima, nisu ni primetili da je ispala.

Jer dugo i dugo još posle toga, kad god se povela reč o tim svatovima i o tom maleru njenom, smejali bi se neetiketni paori i sukali zadovoljno svoje velike i čupave paorske brkove, i u

pijanku i veselje, i zamerao mu što je on (Dositej), inače tako učen i pametan čovek — tako pisao i govorio o srpskim svatovima i drugim veselim i lepim običajima.

Izlaze iz kuća pomagačice, rođake mladine i mladoženjine, dele ruzmarine svatovima i tanke peškire konjima, pa i konjima milo, i oni udesili pa igraju uz gajde, a najlepše igraju konji Rade Karabaša.

je gđa Sida učinila sve što mržnja i ljubav jedne domaćice učiniti može (mržnja prema gđa-Persi i ljubav prema gostima i svatovima), da stvar ispadne što lepše.

— smeje se Arkadija. — Biću vam jako obvezana! — blagodari mu frau-Gabriela, koja je takođe bila u svatovima kao i njena odskora neprijateljica frau-Cvečkenmajerka, i čas se unutra, a čas u avliji nalazila.

Ignjatović, Jakov - PRIPOVETKE

Čika-Gavra i Soka, Čekmedžijićeva sestra od strica, sa mnogim svatovima prate ga. Sve je već gotovo da se venčaju, samo još jedno fali.

Čuje se da se Milivoj sa Alkom pokraj dišpenzacije venčao, i već je u kući kod Alke. O svatovima malo društvo, ali veselo. Nazdravica jedna drugu stiže.

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Ništa na svetu nije teško i sve se na svetu može udesiti, kao u svatovima. Gospodin Georgije se smejao svakome ko bi bio tužan, ili brižan. On, kaže, nikad ne jaše konja. Konj je luda životinja.

Smehom koji ga je probudio. A probudio ga je sa slanim suzama u oku. Imao je san o svojoj ženidbi, o svatovima, u kojima se, sa svojom mrtvom ženom, venčao, a o kojima se, po celoj Bačkoj, i po celom Sremu, dugo, pričalo.

Iako se o tome nije govorilo, u ono vreme, ta siromašna rođaka senatorova ušla je u brak nevina, a pokaza se u svatovima kao rođena za poljupce, za ljubav. Njen muž je to tek sad, posle njene smrti, uvideo.

Bilo je čudo, da je sve stiglo živo. Od pištolja husara u tim svatovima odjekivali su sokaci. Kolo se treslo, u senatorovoj kući, tri dana.

Da pamti, kad je u svatovima bio, i ko mu je bio „fifer“. Major Joan Božič, na putu iz Budima u Beč, pošao je iz Raba, rano u zoru.

Kod varošana se takva sramota, obično, krila, dobro, ali na selu često bi se završila smrću. U gostima, u svatovima, kad se dojke tresu u kolu. A često je takva ljubav ostajala neznana i neispunjena želja.

Uzeo sam mu ćer, pa sam starca naterao, i da mi igra u svatovima. A ja, eto, odvedoh mu đer, da mu se nije mogla naći, ni pri izdihaniju.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

se ide više u starinu, u Boki je sve više bio izražen ratnički karakter nekih svadbenih običaja, česte zađevice među svatovima, naročito među „starim svatima“; „i sada“, kaže Vuk Vrčević o svom vremenu, „ne vreDi svadba bez ikakvog starosvackog

Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

Devojke se tek otsmeju. Prođe „vizita”. Profit lepo sanja, sve o Lenki i svatovima, kako prodaje u dućanu gospodara Sofre, ali je to tek san. Na javi nikad ništa neće biti.

Ako treba kotiljon upravljati, tu je Šamika. Ako treba dame servirati, na balu, u pozorištu, tu je Šamika. Pa u svatovima dever, pa aranžer majalesa. Nije to baš ni lako, i tu treba imati sposobnosti.

Matavulj, Simo - USKOK

Ovo je tvoja mjesečna plata! Idi, sinko, i provedi se lijepo u svatovima!... Bješe već mrak kad se Janko i Krcun uputiše gornjim poljem. Duvao je lak sjeverac.

Dakle, dan pred svadbu svi svatovi dođu kući ženikovoj, i sve ih brastvo dočeka. Glavni su ljudi u svatovima: stari svat, desni i lijevi djever, prvijenac, barjaktar, kum i vojvoda.

— Ded nazdravi, banice! — E, pa da ste mi zdravi i s dobrijem došli! Dogodine u ovo doba napijala vašim svatovima!... Aha! Čisto crmničko! Ovo je vatra za stare kosti!... Zbilja, da vam skuvam malo kastradine?

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

pominje se jedna njegova nesačuvana »presmiješna i više satirična no istorična pjesna o nekakvim ćeklićkim svatovima«. U svojoj Pѣvannii cernogorskoй i hercegovačkoй (1833) Sima Milutinović je uneo pet pesama za koje tvrdi da ih je

Sremac, Stevan - PROZA

A ti ’ajd’ idi, blago meni, a ja ću sad za tobom. ’Ajde idi, momče, pa kad se oženiš, igraću ti u svatovima. Pazi, molim te, koliki je, čitav gardist!« zadžakao Jova i ostavlja zbunjena šegrta, a sam grabi napred.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

— Vidi ga, pomamio se ko azgin parip u svatovima. Od Save, iz obruča, poče da odgovara neprijateljska artiljerija. Jedna granata zvijuknu stravično iznad partizanske

Simović, Ljubomir - HASANAGINICA

SULjO: Sad, kažu, iz Novog otišo u Imotski, kažu nekom hitnjom, pa će, kao, iz Imotskog da izađe u susret svatovima. MUSA: Sve mi to liči na neko izmicanje. HUSO: Možda ne želi da svraća kod Hasanage? Možda čoveku neprijatno?

Tako se nismo dogovorili! HASANAGA: Ja vređam? Reko si da dolaziš sa svatovima, a umesto mladoženje meni pokazuješ konja! Jesam li ja tebi za sprdnju? Šta znači ova kljusina?

Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI

“ Koje se tako tužno, i otegnuto razlegaše u ovo svanuće. Ujutru, u nedelju, bilo je venčanje. Kad dođe mladoženja sa svatovima, Todu izvedoše onako lepu, milu i uzdrhtanu. Ona iđaše polako, smerno i tužno.

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

Otišao je iz Temišvara, mirno, i nikad ga više nisam video. Vratio se u Ilanču i bio, još, u svatovima, Dane Crnjanski, u Itebeju, gde je igrao i preskakao vatre, sa mladićima i devojkama.

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

Jer sutra, za Boga, treba da se pokažu svatovima novoga prijatelja, da se vidi kakva je Sofkina rodbina. Sve su bile u dugačkim svilenim anterijama a povezane čajkama

Ona je jedino znala i mislila samo na to: kakva će biti kad pođe prekorači prag i pojavi se pred svatovima i svetom. Zato joj i samo vreme brzo prođe.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

govora, upravo to je javni i svečani besednički govor u naročitim prilikama, obično za gozbenom sofrom: o slavi, u svatovima, na krštenju i tel.

tome one mogu da budu ozbiljne i svečane, pohvalne i zahvalne, ali i šaljive i podrugljive, kao što to obično biva u svatovima, gde veselje uzima velike razmere, čemu doprinosi ne samo jelo i piće, nego i sam „čauš“, — specijalan tip narodnog

(Klas) 194 — Ozdo perjanica, ozgo brada, a u srijedi turska čalma? (Jagoda) 195 — Otac u kolijevci, a sin u svatovima? (Dozrelo klasje) 196 — Posijah kolačiće, porastoše konopci, obrah klupčad? (Luk) 197 — Puna džamija crnijeh Arapa?

2 ČAUŠ SVATOVIMA Hej, kume debeli! Bio nam pošten s kumom i s mladenci! Zdravo bio! A ti, stari svate, dragi brate, zdrav bio, u lulu

3 Evo, naš prvi komšija, Stevan, bogat čovek, bogatu i čast doneo: debela brava-crnoga gavrana, sebi na glas, svatovima na čast, domaćinu na poklon! Amin svatovi! (Svi odgovaraju „amin“!

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

Nit' šušnu, nit' bušnu, a u kuću dođe. 80. Od zemlje se diže, a ne može se dignuti. 81. Otac u kolijevci, a sin u svatovima. 82. Pet braće putem idu, a pet pod plastom stoje; koji putem idu, nijesu pokisli, a oni pod plastom pokisli. 83.

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

Ali mu Srdar ne dade premišljati, no učini da s tim pohita. Radi toga Srdar ode u Zvrljevo i dođe sa svatovima. Seljaci se začudiše uvjerivši se da se Vice zbilja preseli u Zvrljevo.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

Oh... To je bilo pored puta blizu varoši, kad se svadbe sretoše. Naši su mahali glavama onim drugim svatovima da se sklone i obiđu, jer ne valja da se mlade vide. Oni su opet davali znake nama da im se sklonimo.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Kad su pošli kući sa devojkom, mladin otac ostavi svatove, pa okrete u šumu. Svatovima reče: — Idite vi, a mene čekajte kod gore koja plače. Tu ćemo se naći.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

b. koji je devojka »namenila na vojnovu sreću« za noć je nikao, izrastao, i u zoru razdeljen je svatovima (Vuk, Pjesme, 1, 36). U pripovetki »Sunčareva majka« (Vuk, № 66) devojka se rodila iz b. Pošto b.

(okačena na dugačkom koncu o gredu), »zaljulja se najpre prema starom svatu«, koji je daruje novcem, a zatim prema svim svatovima i pohođanima, koji je takođe daruju novcem (GZM, n. s., 24—25, 1970, 304).

Ilić, Vojislav J. - PESME

Te činovnik tako pobrka adrese. I nesreća moja tog se časa zače: Odoh gde se peva, mesto gde se plače. Svatovima nekim raznosač me dade, Te po ručku dever čitati me stade: „Sažaljevam slučaj koji sudba uze, S tobom i ja tužim i

Stanković, Borisav - KOŠTANA

(Penje se u kola.) SALČE (ostaje onesvešćena na zemlji.) Koštanu u kolima, opkoljenu pandurima, svatovima i sa svirkom odvode drumom, koji vodi ka Banji i pri čijem kraju i sama se Banja nazire puna dima, magle i pare banjske.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Pođe Arap kroz Stambol bijeli sa đevojkom i sa svatovima. Kad su bili ispred Nova hana, opet hanska vrata otvorena; Arap nagna tanku bedeviju, da pogleda tko ima u hanu: Marko

Neko čudo beše sagučio i turio pod pazuho svoje, a kad dođe k braći svatovima, po imenu zeta dozivaše, dozivaše, pa ga ogrtaše, ogrnu ga kolastom azdijom, savrh glave do zelene trave pokri zeta i

viđe ga Jovan kapetane, te ujaku Ivu progovara: „Moj ujače, Crnojević-Ivo, čim si mi se tako ponesao: ili snahom, ili svatovima, il̓ gospodskim darom prijateljskim, te ne pitaš nesretna sestrića jesu li mu rane dosadile?

To je Vidu vrlo milo bilo, pa podviknu svoje vjerne sluge: „Sluge moje, otvorajte vrata! Svatovima konje privatite, vodite ih u podrume donje, mile goste na bijelu kulu“.

Kad četvrto jutro osvanulo, dva su brata sestru izvodila. Ja kakva je cura Ljeposava! Kroz marame zasijalo lice, svatovima oči zasjenile od gospodskog lica i ođela; svi svatovi nikom ponikoše, i u crnu zemlju pogledaše, ja od čuda lijepe

Vita jelo, pusti širom grane, načini mi zaručnici lada! Kukavico, rano je ne budi, neka s mirom u zemlji počiva!“ Svatovima jošte riječ kaže: „Braćo moja, kićeni svatovi, Hajte, braćo, da mi putujemo, hajde svaki kako koji može, a ja idem

prah, vala m. hvala, uvatiti m. uhvatiti, itd. itd. Vrlo su česti i zastareli oblici: njga m. njega, svatom m. svatovima, Turkom m. Turcima, za svatovi m. za svatovima, pred svatovi m. pred svatovima, po sokaci m. po sokacima, po hajduci m.

itd. Vrlo su česti i zastareli oblici: njga m. njega, svatom m. svatovima, Turkom m. Turcima, za svatovi m. za svatovima, pred svatovi m. pred svatovima, po sokaci m. po sokacima, po hajduci m. po hajducima, s Turci m.

njega, svatom m. svatovima, Turkom m. Turcima, za svatovi m. za svatovima, pred svatovi m. pred svatovima, po sokaci m. po sokacima, po hajduci m. po hajducima, s Turci m. s Turcima, na vrati m. na vratima, mene m.

čuvanje vode čauš — stražar, dvorski vratar, pandur; starešina nad nekolicinom vojnika (pešački narednik); šaljivčina u svatovima (koji je ranije bio starešina nad nekolicinom ljudi, vodio ih i držao red među njima); svat koji prenosi naredbe staroga

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti