Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE
Ohladio sam se. Ti si se nasmejao snu koji sam ti poslao i ja se sad smešim i tarem ruke kô Čifuti kad podvale stari šešir pod nov. Ohladio se, rekoh.
Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba
! Prije nego sjednem za rad, dugo brišem stakla naočari. Zahuknem ih, pa ih tarem, pa kroza njih pogledam prema svjetlosti, pa ih opet tarem.
Zahuknem ih, pa ih tarem, pa kroza njih pogledam prema svjetlosti, pa ih opet tarem. A kad uniđe moja bolničarka te me zateče gdje pišem (okrenut sam joj leđima, ne vidim je), povuče se na prstima i
” Uzimljem čistu maramicu, oprezno mu pristupam i tarem mu znoj sa čela. On se trzne, a ja odmah ustuknem: ako se probudi, grmalj kakva ga je bog dao, još će pomisliti da sam