Glišić, Milovan - PRIPOVETKE
Vidak se iskašlja malo, pa poče: »Ugovor između nas potpisanih, i to s jedne strane mene Sretena Stojića, težaka iz N., a druge mene Miluna Vučevića, trgovca iz istog mesta, na sledeće zaljkučismo: 1.
Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA
Lirski zanosi detinjstva, i lik primitivnog čoveka-težaka, prožimaju se i uslovljavaju. Slika seljačkog života uglavnom je mučna: u bedi, nemaštini, neznanju i nevolji ima nečeg
Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA
Vidiš kako je danas: koji zna najmanje zanata, taj svaki bolje živi od svakoga težaka. Otac ga je dugo odvraćao govoreći mu da n u zanatu ima brige p truda, i kako bi ostavio oca sama!
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
U zdravlje njegova kućnoga šljemena! U zdravlje njegova žitnoga sjemena! U zdravlje njegovih volova i težaka! U zdravlje njegova u polju rala! U zdravlje njegova u brdu stada! U zdravlje njegove pune i izobilne ćese!
Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE
Vidiš kako je danas: koji zna najmanje zanata, taj svaki bolje živi od svakoga težaka.” Otac ga je dugo odvraćao govoreći mu da i u zanatu ima brige i truda, i kako bi ostavio oca sama!
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA
Vidiš kako je danas: koji zna najmanje zanata, taj svaki bolje živi od svakoga težaka. Otac ga je dugo odvraćao govoreći mu da i u zanatu ima brige i truda, i kako bi ostavio oca sama!
Ćipiko, Ivo - Pripovetke
Za jutrenju založiše se hlebom i napiše se siti nalevaša. Bijaše im pun bardak dobre volje ponudio neki od težaka. O ručanoj dobi pribraše prosušenih, nagnjilih maslina; prismočiše s hlebom, da ne bude sasvim suh.
Na sredi loži se, što se i poznaje po razasutom lugu u okrugu i po nedogorelim pocrnelim ugarcima. Još trojicu težaka iz jedne kuće, dvoje muških i jedno žensko, udomio je gospodar s njima.
Uto nekoliko čobana i težaka, što su bili raštrkani po školju, ugledavši je samu, a naslućujući nesreću, požure k njoj. Svi uprto gledaju u čamac i
Sreta seljake i prolazi mimo njih i mimo neobrađena polja, ne haje ni za što: on zna gdje će tamo gdje nema težaka što se cio dan zamaraju oko neharne zemlje.
Sećajući se toga, neka deca imućnijih težaka drsko su ga napadala i stenama gađala. A, začudo, on je tu decu voleo, voleo i s njima se družio.
učitelj ga je u školi izbio stoga što se, napadnut, odlučno branio od napada jednoga svoga druga, sina imućnog težaka. Deca su pričala kako je njegova majka uoči toga dana donela obilat dar.
Ćipiko, Ivo - Pauci
Pred njima dvije djevojke pljele su troskot i drugu zanovjetnu travu. Drugi, stariji dio vinograda polijevahu dva mlada težaka rastopinom modre galice da ga sačuvaju od metljike. Tekućina se prelijevaše na suncu u raznim bojama.
Obuzela ga radost što će, eto, popititi i žedna se zemlja napojiti. Čuo je razgovore težaka; veljahu: „Još bi dobra kiša pomogla!” On im od srca vjerovao i želio la im se uslišaju vruće molitve.
Od težaka slušao je toliko puta da je vragu iz mreže utekao. Oni se dobro sjećahu kako je otrag dvadesetak godina srdjele prodava
* Nekoliko dana iza toga, Ivo nalježe uveče na dva težaka pred Jurinim dvorom. Jedan od njih reče mu da stari Ante — bog ga pomilovao! — leži u kući mrtav.
— Čisto mi je žao ovoga radnoga dana, i sram me je sama sebe! — reče stari Rajić, kad su od težaka odmakli. — Ovo nam je dobrodošlo da opočinemo! — okrene Cirilo na šalu. — Bar muči! — okosi se stari.
Šantić, Aleksa - PESME
Motika tuče, i u gole prsi Suhog težaka duša neba vije, I znoj mu kupi... Odjekuju vrsi — Proleće pjeva. No dok gospod bdije I na svom toplom srcu zemlju