Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
Ujutru isto potraži orahe, pa na kojoj ih strani nađe najviše, s te će strane doći prosioci“, veruje se na Timoku.³ Drugim sredstvima devojke u Popovcu postižu isti cilj: „Djevojke uoči Đurđevdana posade struk koprive (žare) i
“⁵ Devojke za udaju na Timoku svoju sudbinu odgonetaju sledećim postupkom: Na Badnje veče devojka iziđe iz kuće „Da istrese ’troje’ (trohe, mrve), pa
“²³ Slično, nimalo nežnije, postupa se i na Timoku. Devojka bockajući iglom govori: „Ne bodem jastuk, bodem svog suđenika: u oči, pod oči; u čelo, pod čelo; u srce, pod
U vranjskom Pomoravlju veruju da će dete rođeno na Božić ostati siroče. (Isto ovo verovanje zabeleženo je i na Timoku.) Takođe, veruje se da ne valja da se dete rodi na Uskrs.
U južnom Pomoravlju takvo dete naziva se subotan, a u Timoku subotnjak. Takvom detetu „nikakva ala ne može naškoditi: ni čuma, pi kuga, ni karakondžula, ni tenac (vampir) i nikakav
Prilikom krštenja dete treba da plače da bi živelo dugo, veruju na Timoku. Slično verovanje postoji i u gornjoj Krajini, gde se kaže: „Dijete koje plače na krštenju, ostaće živo; a koje ne plače
Na Timoku „kad se dete rodi, a majci se deca ne drže, čim se znamenje donese u kuću, taj se sud (sa znamenjem) provuče kroz verige:
“ U Homolju, porodilja se kadi raznim travama tri puta na dan. Na Timoku, porodilju kade ivanjdanskom travom i perjem od pileta „mratinčeta“, tamjanom i upaljenim katranom.
115. ² Milićević, M. Đ., Život Srba seljaka Prosveta, Beograd 1984, s. 121. ³ Stanojević, M., „Običaji i verovanja na Timoku“, GEM, knj. 4, Beograd 1929, s. 51. ⁴ Mićović, Lj., Život i običaji Popovaca, SEZ, knj.
Đ., isto, s. 191; Nikolić-Stojančević, Vidosava, isto, s. 413. ⁴⁴ Stanojević, M., „Iz narodnog života na Timoku: verovanja i praznoverice“, GEM, 8, Beograd 1933, s. 60. ⁴⁵ Milićević, M. Đ., isto, s. 194; Milosavlević, S. M.
S., „Etnološke beleške iz istočne Hercegovine“, u: isto, s. 259. ⁵⁷ Stanojević, M. S., „Iz narodnog života na Timoku: verovanja i praznoverice“, GEM, 8, Beograd 1933, s. 60. ⁵⁸ Stanojević, M. S.
, isto, s. 199; Stanojević, M., „Iz narodnog života na Timoku“, GEM, 8, 1933, s. 62; popović, M. S., „Narodna pedagogija“, Novi vaspitač, 7, 1890, s. 217. ¹⁰⁷ Trebješanin, Ž.
Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA
Drugi plan bio bi ovaj: da Turci napuste osvojene predele na Timoku, da ostave samo u Zaječaru i Knjaževcu utvrđene pojače posade, a svu ostalu Ejubovu Vojsku da povrate natrag Nišu, tu
Sad pak, pošto su Turci zauzeli Zaječar i dobro se utvrdili u njemu, ova je divizija postala izlišna na Timoku (kad se s te strane nije mislilo prodirati u Srbiju); stoga je upućena Knjaževcu.
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
Razberi samo sve srpske heroje, Ah’ tko će brati sve cveće po travi Od kojeg vence glas naroda poje Na Dunavu, Timoku, Savi, Dravi, Tko stvorit slasti nektarskoga pića, Tko l’ stići slavu Miloš’ Obilića?
Jakšić, Đura - PESME
strašne sile I strašnijih jošte dana; Ta bojeva davnih, stari’, Sa Tatari i Madžari, I kozačkoj novoj slavi, Na Timoku i Moravi.
Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA
strašne sile, I strašnijih jošte dana; Ta bojeva davni', stari', Sa Tatari i Madžari, I kozačkoj novoj slavi, Na Timoku i Moravi, – Kako ste se onda bili, Kako ste se krvavili: Protiv sto si sam išao, Na hiljadu jurišao: Zuji kuršum i
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
A na onaj ravnoj Kosajnici, onđe bješe Kosajčić Ivane. A na Nišu, gradu bijelome, onđe bješe vojvoda Staniša. Na Timoku, zlatnome potoku, tu bijahu dvije vojevode: jedno Bjelić, drugo Zltnokosić.