Upotreba reči tuđem u književnim delima


Obradović, Dositej - BASNE

Da nam ko kaže za kakvu zlobu, u tuđem svecu, mi smo namah gotovi na toga tuđega sveca mrziti, i nimalo ga se ne bojimo.

Simović, Ljubomir - NAJLEPŠE PESME

Sva zla na tvoja dobra! Al dok ti nož ne podigneš sva zla ti ništa ne mogla! 4. Ako u tuđem oku Nisi sunce ugasio! Ako se nisi u vučje doba vučjim glasom oglasio!

Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

Posle godinu-dve dana neka se preudade; neka ode u rod i odvede svoju decu tuđem ocu. Sibinova Miona ne htede se ugledati na svoje, po nesreći, druge.

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

Žènâ puna kuća, pa se samo vajkaju: „Lele mene, kako je dijete islabilo!” — A da, vesela drugo, gladno i žedno u tuđem svijetu! — Pa guraj djetetu kolače i druge ponude u ruke i u usta. A na njoj slaba promjena.

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

u Temišvaru potukli, ali da su ih tamo brzo razvadili, i oni se, vele, pritajili, jer su uvideli da, doista, nisu u tuđem svetu komotni kao kod svoje kuće, u svom selu. Pa zato čim su se našli kod kuće, odmah su se sutradan i dohvatili.

— Pa vi ste sad, nije tamo-ovamo, već neka Bečlika!... I ne falite se kako ste živili tamo. — E, kako!... K’o u tuđem svetu! Nije k’o međ svojima! Al’, znate kako je: di muž, tu i žena; pa di je njemu dobro, mora i ženi biti.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

osmatrač i zašto, kad je ranjen, nije prošao kroz zavojište svoje divizije, nego otišao na drugu stranu i negde u tuđem previjalištu dobio prvi zavoj kao i sve ostalo što po tome ima da kaže.

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

A ne ovako, brižno, uz fenjer, na tuđem pragu. U bašti gospodina Trandafila, pod lipama, bilo je, međutim, sasvim svanulo i okolne kuće videle su se, sada,

Oni bi, posle, kao i pojedinačno lišće svelo, trčali, da svoj transport stignu. Ti su, usamljeni, uplašeni, sami, u tuđem svetu, najviše plašili, uz put, žene i decu.

A kad ga ona pita: kako će da ga ostavi, samog, u tuđem svetu, u kom se tek naseljava, on kaže, pa snaći će se. Ima on, kaže, i druga posla, a ne samo da bude dadilja.

Moli ga da mu pomogne i nagovori Trifuna i Đurđa, da i oni na to pristanu i ne sramote familiju, u tuđem svetu. Varvara ima u Bačkoj svoje bogatstvo. Ima i tetaka i strina u Slavoniji. Neće prositi. Mlada je, udaće se.

Iako je ta zemlja bila u tuđem carstvu i kraljevstvu, oni o tame nisu mnogo znali, oni su je, svu, svojom smatrali, dobivenu od Turaka, „mit dem

Teodosije - ŽITIJA

svemu beše izvršilac jevanđelskih reči, i naročito se ovih veoma sramio, kada Bog kori našu nesitost i govori: „Kada u tuđem ne biste verni, ko će vam dati vaše?

ostavi svoga otačastva za koje si podneo mnoge podvige i bezbrojne napore i bolove, niti me u stid i prezir obuci, u tuđem kraju prebivajući.

Maksimović, Desanka - TRAŽIM POMILOVANJE

ZA POGUBLjENA LjUBAVNA PISMA Milosti, care, za ljubavna pisma koja prežive srce i ruku što ih pisa kad se naga nađu na tuđem hladnom dlanu, kad sveštenici i grešnici stari, kad tvoji pisari, podvlačiti redove u njima stanu.

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

Budiš se u nečijoj ohlađenoj sobi u tuđem krevetu za izdavanje, u kome je možda neko umro. Voda u čaši zaleđena! Tvoja haljina prebačena preko stolice vlažna.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

našega kod koga se uveliko javlja sentimentalna razneženost i pastoralnost s kraja XVIII veka, ali koji, pišući na tuđem jeziku, dalekom narodu, nije dao što je po svojim sposobnostima mogao dati.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

A Dane se uza nj prisošio, onako širok i nezgrapan, pa samo zvjera, kao da je zatečen u tuđem toru, i ne umije ni da sjedne, a kamoli riječ da proslovi.

Kad minu i drugi svjetski rat i Mulić nekako iznese čitavu glavu, on se odjednom nađe u nekakvom tuđem i nepoznatom svijetu.

Ćopić, Branko - Čarobna šuma

I jedne noći, dok Žarko luta sa svojim Žućom tražeći spas, u tuđem kraju, bez topla kuta, odjednom čuše tajanstven glas: „Vi, koje veže drugarstvo vrelo, junaci mladi bez straha,

Nušić, Branislav - OŽALOŠĆENA PORODICA

SIMKA: Vidiš li ti, molim te, kako se ona pravi gazda na tuđem imanju. GINA: 3aključala kuću pa nas ne pušta. SIMKA: Pa kako uđoste?

TRIFUN: E, eto ti sad, kad ti hoćeš da visiš na tuđem granju. PROKA: Bar da sam se pomogao! TRIFUN: Pa znaš kako je, pokojnik je valjda mislio: dosta je ovom knezu Proki

Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA

zagrme i zaklokota u njoj, ona podiže desnu ruku, izvi je u stranu i spremaše se da pljesne njome iz sve snage po tom tuđem obrazu, pa odjednom, kao posečena, klonu na stolicu, nasloni glavu na ruke i gorko, očajno zajeca...

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

A čemu se radovao? — Tuđoj šteti, dakle, tuđem zlu. I još, što je najgore, on je sam to zlo i priredio. Eto, to je taj greh za koji mu sad sleduje kazna, i to još

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

A danas zar ti je lakše? Nijesi li kao grana odsječena... daleko od svojijeh, u tuđem svijetu, pod tuđijem krovom, drukčiji ljudi, drukčiji običaji.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

Zateže se kao kobila u vršaju. Zgrčio se kao jež. Zdrav kao jelen iz gore. Izgubljen kao brav u tuđem krdu. Izišao kao mara (u proleće) na sunce. Ide kao guska u maglu. Kakoće kao koka na sjedalu.

Ići s grlom u jagode. Ići s rešetom na vodu. Kratkim štapom u duboku vodu podupirati se. Kukati na tuđem groblju. Kupovati mačku u džaku. Maglu zbijati u mehove. Musti jarca u rešetu. Na brusu meda tražiti.

— Tko zlo čini, zlo i čeka. — U rđavu čitluku vazda rđava godina. — Zlim zlo, bez zla još gore. — Tko se tuđem zlu veseli, neka se svome nada. — Sve što je zlo — u nevreme dođe. — Zlo se lako ne zaboravlja.

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

hoteći moj tetak da ga vezana pošlje u Tamišvar, nazivljući ga turskom lažom i skitnicom, kom nije dosta novce po tuđem vilajetu kupiti, nego hoće jošte i nerazumnu decu u Tursku da prevodi.

Raičković, Stevan - KAMENA USPAVANKA

A onda: pokret ma kakav (prah u letu) Seti me kako stojim u tuđem svetu. KULA NA PESKU Nije li kasno (sati jutra idu) Dodati opet neku reč toj hrpi Reči, što leži odavno u

Ćosić, Dobrica - KORENI

Često bi noću zaplakala u brizi za njim što je negde daleko u svetu, tuđem i mrskom, u svetu druge vere i drugog govora, misleći da je gladan, bolestan, kad zime dođu da mu je soba hladna a

Svakog jutra na ovom mestu hranila ih Simka. Čuje: dete plače. Plače, kaplje u njemu izubijanom i sebi tuđem, mrskom i pustom, a u očima se njišu poređani jasenovi, blistavi od rose na ranom suncu, njišu se kuće i zgrade i sav

Slušajući kako se lavež u Prerovu udaljava, mislio je o tome tuđem detetu kojim ga je Bog kaznio i nije se ljutio što Đorđe u strahu zna samo da kaže da je nevin.

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

- Preletela letom vrh meneka Polovina polovine veka, A ja ležim u dalekom kraju, u tuđini, tuđem zavičaju. Što to trese moje ledne grudi? - Trošni pep'o lako se ne budi.

Ovdje vam svako bratski ruku steže U tuđem sv'jetu za vas pelen cvjeta; Za ove krše sve vas, sve vas veže: Ime i jezik, bratstvo i krv sveta. Ostajte ovdje!...

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

To možeš samo ti, i niko drugi; tebi samo može biti svejedno da se još deset godina potucamo po tuđem svetu. — Pa dobro, oca mu, i ja nisam kamen, mislim i ja na sve to, i šta bi ti mogao da izmeniš na priliku?

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

Ni meni nije sasvim strana ta radost od tuđe radosti, to zadovoljstvo u tuđem zadovoljstvu. — „Jest — znala bi nadometnuti Dolores s blagom šalom, — ali samo onda kad se tuđe zadovoljstvo podudara s

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

Mučno joj toliko potrošiti. Ali što će? Ne može sina ostaviti u tuđem svetu bez pomoći. Da se ova nevolja desila kod kuće, lako bi.

Ali on i u tuđem svijetu pušta maha svome mladićkome životu i bezbrizi, pa, upoznavši se ubrzo s nekim od iseljenika, podalje od nje,

dana ni zalogaja, a večeravši tek osoljeno divlje zelje i noći besane, ugrožene mišlju da joj sin oskudijeva u nepoznatom, tuđem svijetu.

Boji se curske lepote, jer polazi na zavet, a u tuđem, nepoznatom mestu nije zgoda za ašik... Uhvativši je za ruku, pohita poljem.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

Junakinja se tu obrela među samim seljacima iz Turske i Arnautluka, dakle u jednom tuđem svetu. I, na podlozi ovoga krupnog kontrasta, moguće je, i izvedeno je, jedno tanano oponiranje: s jedne strane,

Nasuprot tome, lik gospože Dafine i lik Aranđela Isakoviča isključivo se prelamaju u tuđem, autorovome govoru. Oni sami ne govore.

Pri tom njenom pokretu sav bi drhtao. 322 Samo oko u telu koje drhti može na tuđem telu opažati takve potankosti kao što su „mekote krila, „pokreti u krilu, „talasanje pod njenim svilenim venedigom, dok

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

Sad dolazi treće). III Sluge kao sluge, ubrzaše krake, Savezaše lava u konope jake. Milo im se banit’ po uzdahu tuđem, — Razviše mu desni gvozdenim oruđem. „Evo, sada vuci!“ viču sluge vešte, I Brovel je većem uturio klešte.

Miljković, Branko - PESME

izgubljeno u vatri samo je sažeto III Na krajevima vatre predmeti koji ne svetle Niti se nečim drugim odlikuju traju u tuđem vremenu Ptica koja sama čini jato iz nje izleće Uzmite šaku svežeg pepela ili bilo čega što je prošlo i videćete da je

Što je visoko iščezne, što je nisko istruli. Ptico, dovešću te do reči. Al vrati Pozajmljeni plamen. Pepeo ne huli. U tuđem smo srcu svoje srce čuli. Isto je pevati i umirati. Sunce je reč koja ne ume da sija.

li stvari Ni dve reči se više Međusobno ne slažu Pesme ako su lepe Bestidno zvuče i lažu Na nekom mestu tuđem Preletajući dubine tuđe Mami me ptica sve luđe Da za njom u vatru uđem ORFIČKO ZAVEŠTANjE Ako hoćete pesmu Siđite pod

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

Luden Da, bodri Vuče! Ljute iz nužde su Premnogi dobri Serbije sinovi, I mirni, nježni sercem, dušom, Tuđem nezavidni srebru, zlatu, Oravši rado svojima volovi, Po lepim, toplim, plodnima predel'ma, Ocena svojih žitne

(a baš pri takvoj najmanje), možda su samo verna slika rđavog izdanja Trlajićevih stihova, učinjenog očevidno po tuđem prepisu a ne sa originala, ali možda i rezultat pesnikovih stalnih kolebanja, uostalom vrlo logičnih, zbog njegovog

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

dao i šire slike života u Dalmaciji i njenom zaleđu: u prvom Za kruhom (1904) odlazak glavnog junaka, obrazovanje u tuđem gradu i povratak u zavičaj, na koji se već gleda drugim očima, a u drugom Pauci (1909) razvijena je slika socijalnog

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Ako je neko mnogo bolestan, ovako će moliti samovile 39 dana, a četrdesetog će ga vračara, pre sunca, (»u tuđem sinoru«) napravivši krug, posipati vodom i »zamajavati« samovile dok bolesnik odlazi ne osvrćući se, i tako bolest

Ćipiko, Ivo - Pauci

Zamjenik državnog odmetnika mnijenja je da se sjek šume u tuđem odlomku, ma da su optuženi pripadnici iste općine, ima smatrati kao obična krađa, a ne kao obični šumski prekršaj, i o

Ivo se zbuni: — Ništa nova; žive se rđavo kao i obično! — govori, a oteže, tražeći riječi da se lakše izrazi na tuđem jeziku. — Nije baš zlo, kako se govori! — primjeti politički činovnik. — Vidite kako su vinogradi rodili!

Ilić, Vojislav J. - PESME

3. Šta se mene tiče Ladino veselje, ili čija radost ili čije želje? Kô sumorni putnik na prazniku tuđem, Zar sa sumnjom svojom da međ goste uđem? Zar da bunim radost što im tako liči, I sa kojom štedro proleće se diči? 4.

9. Pa šta me se tiče njihovo veselje, Ili njine nade ili njine želje? Kô sumorni putnik na prazniku tuđem, Zar sa mračnim čelom da među njih uđem? Zar da kvarim radost, što im tako liči, I sa kojom štedro proleće se diči? 10.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

— Na gospa Nolinom licu svetli rezignacija: pamet njena, puna dobrote i uviđavnosti i žrtvovanja. — Ti dakle ostaješ u tuđem svetu? — Mladić se smeši. — To je otadžbina moga oca, pa i moja, naš jezik i naši običaji...

I moram ti priznati, osećam se dobro. Moram ti priznati još nešto: ja ću ostati u tuđem svetu. I tu se dobro osećam. Volim svoju varošicu, i volim sve vas, i tebe nada sve, ali veliki svet me vuče.

Zašto je Mija ostao u tuđem razredu posle zvona, niko nije znao, pa verovatno ni on sam. Kad dečko počinje, ili misli da počinje prelaziti u

ona neće čistiti, i ne čisti ni oko svoje kuće, a kamoli po tuđem đubrištu, koje ste vi, vaša kuća i napravili, kad ste tu đubrili i sejali...

Šantić, Aleksa - PESME

Ovdje vam svako bratski ruku steže — U tuđem svijetu za vas pelen cvjeta; Za ove krše sve vas, sve vas veže: Ime i jezik, bratstvo, i krv sveta. Ostajte ovdje!

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Popović — „kad je Vuk izdavao svoju prvu zbirku pesama, i kad je Kopitar te pesme s najvećom revnošću preporučivao tuđem književnom svetu, opštio je s njima Jakov Grim, i ovaj veliki prijatelj narodnih književnosti zagreja se odmah za našu

Ćopić, Branko - Orlovi rano lete

— Kakve vojske? — trže se Jovanče. — Evo ih od raskršća. Ustaše i još neki, valjda Talijani: viču nešto na tuđem jeziku. Upašćeš upravo među njih. — Onda nam nema druge nego u Gaj — reče Jovanče.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

vama bludnik, štono mi velimo kurvaš, il' mu kamatar, mitouzimač li, globar, ili dosađivac, pjanica li, i preotimač tuđem dobru, telbiz, prodajnik, ubojica, otpadnik, i dvoobraznik, lažljiv, grd, zloban, zloćudan, — s takvim, velim vam, ne

Motri našto se kraj dokonava; a iza zla, svakad se boljem nadaj. Slovom ka bobom za duvar zalepljujući. Zabalja se o tuđem prosu čuvajući svoju heljdovicu. Ne gledaj mu poprhu nego obrhu. Smrt je svakom za vratom sikira.

im se nasporava, toliko i drži da su se svakim travnim cvećem iskitili ka i one kurdizane što su se gospoda ukazali u tuđem ruhu, a neke svojim rodom i boravljenjem golići i šugavci, vragometi, kalaši i podmigaći, čavrgovi.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti