Upotreba reči vaspitanju u književnim delima


Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

Pomislih kako će nastavnički savet moga oca i društvo u očuhovoj fabrici raspravljati o mom nesocijalističkom vaspitanju, pitajući oca i očuha gde su oni bili dok sam ja rastao, i zviždučući prođoh ka crkvi na čijem se pragu sunčala Draga

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

Najčešći psihološki smisao ovih poslovica jeste: popustljivost u vaspitanju nanosi štetu moralnom razvoju deteta („U milostne matere krastava deca“; „U mekana oca nevaljala deca“).

koje govore o detetu kao takvom (neodređenog uzrasta) ili, češće, o detetu koje je već dovoljno odraslo da je podložno vaspitanju i sposobno da shvati moralne pouke.

dete toliko odraste da se na njega može delovati razumnim sredstvima, putem govora, i kada postane podložno moralnom vaspitanju, tek tada na scenu stupa otac kao predstavnik patrijarhalnog morala i započinje vaspitanje deteta, odnosno oblikovanje

Narod ovo mišljenje iskazuje poslovicom „U meka oca nevaljala deca“. Važna uloga oca u vaspitanju jeste kažnjavanje dece. Dok majka, babe i dede mogu biti popustljivi prema deci, u našoj patrijarhalnoj kulturi otac mora

Da bi se postiglo željeno ponašanje deteta i da bi ono usvojilo izvesne važeće moralne norme, veoma često se u vaspitanju koriste nagrada i kazna.

verovatno je u vezi sa osnovnom filozofijom vaspitanja, vladajućom u našoj tradicijskoj kulturi, po kojoj bolest u vaspitanju i maženje samo „kvare decu“.

Prevlast kažnjavanja u vaspitanju („Batina je iz raja izašla“; „Leskova je mast čudotvorna“) govori nam o tome da se u našoj kulturi dete (naročito

104. ³⁸ Mićović, Lj., isto, s. 249; Mijatović, S. M., „Iz narodne pedagogije - ’valja se’ i ’ne valja se’ u domaćem vaspitanju“, Učitelj, sv. 6, Beograd 1899, s. 500. ³⁹ Vukova građa, s. 13; Milićević, M. Đ., isto, s. 193; Vrčević, V., isto, s.

178. ⁷⁴ Tanović, S., isto, s. 103. ⁷⁵ Mijatović, S. M., „Iz narodne pedagogije — ’valja se’ i ’ne valja se’ u domaćem vaspitanju“, Učitelj, sv. 6, Beograd 1899, s. 503. ⁷⁶ Tanović, S., isto, s. 104. ⁷⁷ Grbić, M., isto, s. 103.

234. ¹⁰ Mijatović, S. M., „Iz narodne pedagogije — ’valja se’ i ’ne valja se’ u domaćem vaspitanju“, Učitelj, 6—8, 1899, s. 713. ¹¹ Filipović, M. S.

, isto, s. 28. ¹²⁰ Mijatović, S. M., „Iz narodne pedagogije — ’valja se’ i ’ne valja se’ u domećem vaspitanju“, Učitelj, 6, 1899, s. 499. ¹²¹ Opširnije o demonima dece: Trebješanin, Ž.

M., isto, s. 98. ⁴⁵ Mijatović, S. M., „Iz narodne pedagogije: ’valja se’ i ’ne valja se’ u domaćem vaspitanju“, Učitelj, 8, 1899, s. 709. ⁴⁶ Grbić, S. M., isto, s. 117; Filipović, M. S.

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

Značajna je pojava Rusoovog (J.—J. Rousseau, 1712—1778) traktata o vaspitanju. Njegov uzvik na početku Emila: „Ne poznajemo detinjstvo!” odjeknuo je daleko i silno.

Objašnjenja treba tražiti u književnoj tradiciji, navikama, moralnim nazorima, shvatanjima o vaspitanju. Pol Azar (Raul Hazard, 1878—1944) pokušava da povuče granicu između maglenog, maštovitog, legendama prenaseljenog

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

»premudrog i dobrodjeteljnog Fenelona«, hvali njegove »premudre razgovore«, usvaja i razvija njegove ideje o ženskom vaspitanju, ističe veliku potrebu da se njegov Telemak prevede na srpski.

Sa takvim utilitarnim etičkim i praktičnim shvatanjem nauke i filozofije uopšte, podređujući sve moralnom vaspitanju, »človekoljubiju i k dobrim nravom«, Dositejev rad je morao neizbežno uzeti vaspitni, pedagoški karakter.

Sva budućnost neukog i zaostalog srpskog naroda leži u vaspitanju. Kada govori o vaspitanju, Dositej ne misli samo na vaspitanje muške dece.

Sva budućnost neukog i zaostalog srpskog naroda leži u vaspitanju. Kada govori o vaspitanju, Dositej ne misli samo na vaspitanje muške dece.

Predavanjima, »besedama«, časopisima, knjigama, almanasima, ona je radila na nacionalnom vaspitanju srpskog naroda, na nacionalizaciji celokupnog života srpskog.

Posle njega doći će drugi, koji će iz uverenja, po svom književnom vaspitanju, zato što pripadaju jednom novom pravcu, biti realisti.

Čovek širokog obrazovanja, on je ipak ostao diletant u književnosti. Filozof po struci i po vaspitanju, odveć racionalan a nedovoljno emocionalan, on je književnost radio suviše po logičkim metodima, tražio više logike i

U tom pogledu od naročitoga su značaja studije: o vaspitanju ukusa, o načelu harmonije, o detaljnoj estetičkoj analizi, o alegoriji i satiri, o pesničkoj dikciji, o književnim

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

sledeće redove: „Rođen u siromašnoj porodici predratnog Žandara koji nije mogao da posveti nimalo vremena njegovom vaspitanju, Top Jerotije-Brka je odmalena bio prepušten ulici.

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

“ „Zašto bježite?“ „Zato što me silom turiše u soldate.“ „Ama, vi ste oficir!“ „To me je išlo po rodu i vaspitanju, Gospodaru!“ To im je bio sav razgovor. Vladika mu se zagleda dobro u oči.

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

Videli smo da je Arhimed, koji je svojim geometrijskim radovima natkrilio i Euklida i Apolonija, bio po svome vaspitanju, po svojim vezama i celokupnom svome radu, Aleksandrinac od glave do pete, pa zato smem da kažem da je Aleksandrija

A njegova ćerka Elza, udovica Vegenerova, posvetila je sve svoje delovanje vaspitanju svoje dece u uspomeni svoga muža. Ona je u saradnji sa Vegenerovim pratiocima i služeći se putnim dnevnikom svoga muža,

Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA

I tako Jevda ostade udovica i posveti se sva negovanju i vaspitanju sina svoga, koji je bio sušta slika i prilika svoga oca.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti