Upotreba reči vata u književnim delima


Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

Nji̓ovo društvo po̓vata vojska, izvezu dva topa na čaršiju, i nji̓ 27 za jednoga kneza Ranka udave s konopcem nasred čaršije, i po turskom

Dođe Asan-aga iz Srebrnice i kad vidi da nije knez poginuo i da će se njegovo kovarstvo otkriti, a on po̓vata one Turke i u Valjevu i̓ podavi, da ga ne bi iskazali.

korili, no sam se ja tizim izgovarao, koje i nije lažno, i oni sve to sami znadu da čovek, kad se davi, makar za što ̓vata se, makar je bez nadežde, a koliko bolje drži se gde tvrdu nadeždu ima, kao mi na Rusiju, — i koliko sam žalio za onim

— Novljanin: „Aferim, more, baš si dal-krlukčija” (koji rukom za golu sablju ̓vata). On opet: „Udri more i drugi”. Te moj Ivan i drugi. Što većma pada mrak, to oni mene većma okružavaju.

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

A, naravno, dodaje on i raspiruje još više, čovek kad tone, a on se onda, što kažu, i za slamku ’vata! Ali ja mu praštam, preosveštenstvo, i jedina mi je uteha u rečima, kaže on, miropomazanog psalmopevca, kaže, koji

? — Ta kol’ko sam se samo puti tuk’o u kolu, a sve čerez nje!... Sve je do mene morala da se ’vata u kolo, pa da igra nuz mene! — Pa zašto je onda nisi odma’ uz’o?

Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

U sobi je bio jedan beo glavat mačak pa se po sobi šeće. Profit ustane. — A da lepa velika mačka. Taj ’vata pacove, takav da mi je. Pa onda Profit pregne se, počne mačka gladiti preko glave, rtenjače i repa.

Popović, Jovan Sterija - ŽENIDBA I UDADBA

MLADOŽENjA: Za mene? PROVODADžIJA: Za vas, za vas, s pet hiljada. MLADOŽENjA: S pet hiljada? PROVODADžIJA: (vata se za trbu). Aha, kako vam je sad? Stotinu meni, pak je smesta vaša.

MATI: Huj, kad pomislim da se poklade približuju, groznica me vata. OTAC: Ubi se, ako možeš. MATI: Kukavna devojka, osušila se od plača. OTAC: Šta znam.

Radičević, Branko - PESME

“ Sinu dukat kâno sunce jarko, Planu Marko, pa dukate vata: „Vina amo, krčmarice draga!“ Pa zamalo od rana ni traga.

Vatite se kola toga, Od višnjeg je ono Boga: Rukom drži bratac brata, Blizu srca njega vata. Svirac svira, Srce dira, Ruka s' diže na posao, Da l' će kome biti žao? Noga lupa, diže pra, Naokolo svuda stra.

“ Ugri glede svi u travu, Jakšić gore diže glavu, Vata štita gvozdena, Vata mača plamena, Lako vrda, maše lako, Ali bije vrlo jako, Sada zveknu, sada manu, Sada sevnu,

“ Ugri glede svi u travu, Jakšić gore diže glavu, Vata štita gvozdena, Vata mača plamena, Lako vrda, maše lako, Ali bije vrlo jako, Sada zveknu, sada manu, Sada sevnu, sada planu, Dole

Slava, slava svuda naokolo, Svirac svira, a vata se kolo, Noga veze, duga kosa leti: „Žena bio ko se ne osveti!“ Zemlja tutnji, zveketa oruže: „Crn mu obraz ko pred

Već dohaka grmu i trnjaku, Pa se krenu pustom kamenjaku, Sad još grđa kuknjava i uka, On ni brige, već vata pijuka, Diže, spušta, bije, tuče, mrska, Silni kamen na sve strane prska, Ta šta kamen!

vode krade Da otruje vas ev'ovde mlade, A moj Srpčić ko bez glave trče, Pa se sladi i njegaka srče, On ga srče, a vata ga sanak, Njemu s' čini e se beli danak, Pa sred kupa jada i čemera Laž ne vidi da je i nevera, A ne vidi de se

Kako junaci tu junake kolju, Kako konji tlače, kako vrište, A na bojnom junak pada polju, Osvetitelj kako mača vata, Kako bratac zamenjuje brata!

“ — „Nemoj, vrežo, nemoj, slatka!“ Opet momak stade. I priskoči laka skoka, Već je eto vata. „Jao, draža i od oka, Ta sva si od zlata.

Čekanje njino bijaše zaludu, I samo mogu čuditi se čudu. U izbu uđe i zatvori vrata, Pa onda svoga dušeka se vata, Na dušek dole kao kamen pade Pa nešto krupno mozgom učit stade; Na licu njemu čemerna milina, I tija tuga i tija

Pa onda izbom učesta korake, Na oko mučno natakao veđe, Dva-triput izbom tamo-amo pređe, Pa onda zvonce za gajtana vata; Zatim otide i otvori vrata. Uniđe sluga, a gospodar veli: „Pevajde, Mile, baš mi se zaželi!

“ pa s' napolje vrže. Al' ona za njim, još jednom ga vata, Još jednom njemu pada oko vrata, Još jednom ljubnu dugo, dugo, dugo, Pa reče: „Zbogom!

Popović, Jovan Sterija - IZABRANE KOMEDIJE

“ — Ako ih kod kuće ostavim, ne smem nikud da se maknem. Kako čujem, ovaj je poaran, taki me groznica vata, šta je s mojim novcima. A, ovo treba da prestane. Novac je u kući vatra. Nemir, briga, nespavanje, jesu sljedstva ovoga.

Ne valja ti posao ništa. Jošt ga vataš za ruku. Je l’ nam štogod rod? LjUBA: Nije. STANIJA: Pa koja devojka vata stranog momka za ruku? LjUBA: U igri. STANIJA: Makar i u igri.

STANIJA: Pa onda, znaš, devojka kad igra, valja da se stidi, da gleda u zemlju; a ne da vata momke za ruku. LjUBA; Znaš šta je majka! Da te vodim jedanput na bal. STANIJA: Što je to „na bal“?

NEŠA: Ama što je? STANIJA: Dojdo u rod, da vidim decu, šta najdo? Devojku sas košnicu na glavi, kako vata momče za ruku, i unuče s bradom i pogano. NEŠA: E, što ćeš, takav je sad svet.

Ne igra srpsku igru, nego se grli sas momci, vata se za ruku, besedi više ona, nego on; ide sas š njim sama; prevrće okama, skita se noću s majkom joj, i svaki

Pi! Ala je bezobrazna, neće da jede sas levu ruku, neće da skine maramu, i da vata momka pod ruku. NEŠA (smeje se): Ne boj se, majka, nisu sve take, kao ovi proletarčići, imaćeš ti dosta tvoga društva.

Devojku nakit udaje. I kad se mudrice s najvećom vatrom o čemu prepiru, bogatica se zadovoljno za ćemer vata, u sebi govoreći: zlato je opet najpretežnije na svetu.

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

On još oko tri i po minute kao tetura po poljančetu, vata se za stomak i govori li, govori, i taman kad pomislite da je najzad gotovo, gosn Sule se opet pridigne i još malo

Tip, još uvek polumrtav od straha, sve kravate ostavio u Italiji gde živi; oću da kažem, još ga uvek vata jeza da ga kojim čudom onaj novinar ne napadne zbog buržoaske mode.

Sigurno se vata s frižiderom, a i ne sanja da je ta sprava potpuno frigidna i da samo folira strast, kao i toliki drugi slični frigosi!

Otimačina! Sve se to nešto domunđava između sebe, sve se to negde gura, žuri, sve to vata jedno drugo kao davljenik Slamku za limunadu! Bogami!

Druga stvar: kad god vidim tako neko mesto specijalno aranžirano za vatanje, meni se odjedanput nekako ne vata. Mislim, ne volim da radim nešto što se od mene očekuje, makar mi uvalili bedž: Frigos!

Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME

Al’ za gorom oganj gori, Oko ognja kolo igra, U tom kolu djevojčica. On se vata do djevojke, Umori se, oznoji se; Pak se maši u njedarca Te izvadi svilen jagluk, Utr sebe, pa djevojku; Pak

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

eto lisice, đe vodi strašnoga bumbašira: ogrnuo ćurak od kune, pa i krilate tice vata oko puta.“ U tom se mačka ukrade međedu iz očiju, pa kroz travu dođe na guvno, i tražeći miša stane šuškati po slami.

Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka

Jednog dana mi reče da bi me uzeo za pomoćnika, ako mi ne bi bilo teško da ubacujem ugalj u ložište i pazim da vata uvek bude dovoljno jaka. On se, u stvari, šalio ali ja sam to shvatio sasvim ozbiljno.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

putovati u ponoći kao usred podne; pa se konju na ramena baci, a dovati tešku topuzinu, pa mi topuz u visine baca, a vata ga u bijele ruke.

pade po travi zelenoj, Radul pade drumu na sredinu; u to doba Ćorović Osmane, no se skoči Perović Radule, te on vata Ćorović-Osmana: jednom rukom konja za dizgene, drugom rukom Turčina za prsi, obali ga u travu zelenu.

priliku: viš’ Srbije na nebu vedrome uvati se sunce u proljeće, u proljeće na Svetog Tripuna, jedan danak tri puta se vata, a tri puta igra na istoku.

se bješe osjetio, pa Grbović na stranu pobježe, a dođe mu oborknez Aleksa, i dođe mu Birčanin Ilija; obojicu vata Memed-aga, bijele im savezao ruke, pa ih vodi na most Kolubari.

A kad tanke puške izlomiše, svaki Srbin vata po Turčina; kako koji dokopa Turčina, svaki pade po Turčinu svome: svaki Srbin mori po Turčina, a Srbina po dvadest

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti