Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
Više no išta njegovi popularni romani su učinili da narodna imena potisnu kalendarska. Vidakovićeva vrednost je istorijska. To je istorijski pisac koji se sav preživeo.
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
U MESTU PRIJATNOM, TIHOJ PUSTINjI... (str. 113). Tekst je uzet iz Vidakovićeva romana Blagovoni krin celomudrenija ljubve libo stradatelnaja povest Velimira i Bosiljki, Budim 1811, 126.
1. m. žombori stoji: žumbori. BAGRJANOŠARNA OT VOSTOKA ZARJA... (str. 114). Uzeta je iz Vidakovićeva romana Blagovoni krin celomudrenija ljubve libo stradatelnaja povest Velimira i Bosiljki, Budim 1811, 175—6; onde je
” Tu je, na prilično vešto zgomilanim primerima, odjednom ismejana čitava poetika Vidakovićeva, i pesnička i romansjerska; jasno je međutim da se ovako možemo izrugivati samo nečem veoma poznatom, čak nečem ranije
U jednoj rukopisnoj pesmarici iz 1847. god., gde je bez većih izmena zabeležena i ova Vidakovićeva pesma, ova nova strofa umetnuta je između treće n četvrte strofe redakcije iz god. 1841.
Strofa je verovatno poznijeg perekla, a nemam nikakva dokaza da je Vidakovićeva. Pesma se i pevala, kao i mnoge druge „građanske”, pa se svakako time može objasniti što se nalazi u većini rukopisnih
dopisnik kazuje kako se na toj svečanosti pre prikaza Sterijine tragedije Bajazit ili Svetislav i Mileva pevala ova Vidakovićeva pesma, a evo kakav utisak je ostavila: „No tko bi opisati mogao” — kazuje dopisnik — „ono ushićenije koje se na licu
napomenu povodom njegove pesme Starac) pisao tako da bi se mogla pevati kao ova Vidakovićeva. Pesma je odista praštampana u Zabavnoj pesmarici Jer. O.
Ne manje je iskvarena i izmenjena Vidakovićeva pesma i u knjizi Pjesmarica. Sbirka rado pjevanih pjesamah. Sabrao Đuro Stj. Deželić, Zagreb 1865; tu je, na str.
Sbirka rado pjevanih pjesamah. Sabrao Đuro Stj. Deželić, Zagreb 1865; tu je, na str. 473—4, pod br. 359, štampana i Vidakovićeva pesma, pre po Slavončevićevoj verziji nego po originalu. ŽENIDBA PO MODI (str. 116).