Upotreba reči višem u književnim delima


Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

alevi — crveni aman — milost andrak — đavo, obešenjak aparta — zasebno, sem toga apelirati — žaliti se višem sudu aratos ti bilo — proklet bio, bestraga ti glava ardija — odaja iza dućana ardov — bačva asli — sasvim ater

Afrika

Samo na vrhovima rastinja, ogromno visoko, dokle ni lijane ne dostižu, kao na kakvom višem i mekšem, šumnijem terenu, žive tu pojedini narodi ptica, majmuna i reptilija. Drukčija je savana.

Teodosije - ŽITIJA

A kada ovo reče (držali su da to biva po višem naređenju), i svi njemu rekoše: — Neka bude volja gospodnja! i odmah dozva svojega sina Stefana.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

Varošani i slobodni seljaci imaju da zahvale uticaju ove varoške kulture što osećaju da pripadaju višem društvenom redu.

Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

Gospođa Soka već je imala tu težnju u prvoj svojoj mladosti, kod kuće; sve je nešto višem težila. Ali i dolikovalo joj. Sav izraz u nje bio je nešto gospodstven. Tako isto i kod njenih kćeri.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

nužno narušavaju prethodnu ravnotežu i zahtevaju njeno uspostavljanje i psihičku reintegraciju na jednom novom, zrelijem, višem stupnju u odnosu na prethodni.

Matavulj, Simo - USKOK

Ta ona ne bješe seljačka ljepota, tolika gracioznost, tolika umnost koja sijaše iz vatrenih očiju, pripadaše višem stvoru. I mladić se zanese.

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

Možemo prema njoj biti blagonakloni, a da, pritom, mislimo kako prava književnost počinje kasnije, drukčije, na višem nivou, otprilike onako kao što i istinski život počinje tek kad detinjstvo prođe.

slučaj udaljavanja pesničkog teksta od neposrednog čulnog iskustva, njegove težnje da se utemelji na visokom, što višem nivou.

Na višem, na najvišem planu, taj red se nije mogao ostvariti. Isključena iz ozbiljne igre, dečja pesma je uvek u stanju da dođe do

Martin, koji ume da, za časak, odvede slušaoce u Neki lepši svet, da im dočara ukus drukčijeg postojanja, služi tom višem cilju, ili, barem, uravrotežavanju surovih nužnosti i sna o lepom.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

neposredan, i rečit i prirodan, i njegova u osnovu vrlo lična i sasvim lirska poezija u isti mah je opštečovečanska i u višem smislu refleksivna.

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

zapadne Evrope pohitaše u te škole mladi ljudi, željni istinskog znanja, jer su te arapske škole stajale na daleko višem stepenu no sve druge škole u Evropi.

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

su mi se kao sićušni atom tvari u noktu malog prsta nekog ogromnog zvijera; koji, sa sebi sličnim bićima, u nekom višem, svome svijetu, sa vrućicama svojih žudnji i s ponorima svoga bola i s buktinjama svojih radosti, i sa svojim „beskrajno

nije nego atom nokta nekog bića još višeg reda; a ovo, sa svoje strane, dolazi u isti takav odnos prema jednom još višem svijetu. I tako bez kraja i konca. Od tih zamišljanja hvatale su omaglice i ponestajao dah.

Moja će bolničarka, iz počasti, kao čeljade iz grada, sjediti negdje u sredini, na nešto višem stocu ili na stolici s naslonom, jedinoj u kući, i voditi će glavnu riječ.

Inače bi se, uistinu, na jednom višem, tragičnom planu potvrdila stara ljudska istina da cipelar nosi najlošije cipele!...

Tako emancipirani, ti su se organi opet udružili, ali na jednom višem planu, i dobili neku svoju moralnu osobnost. I to je taj „organizam” u metafizičkom smislu riječi.

I da nam se, eventualno, tek još kasnije opet počne pomalo izbistravati, ali na jedan drugi način i na jednom višem planu. Katkad mi se čini da, kroz mnoge i duboke razlike koje nas odvajaju, u meni ne spoznaje čovjeka. I to me boli.

Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka

iznenađen kad sam mu rekao, pre trideset godina, da se nauka ne može učiti bez laboratorija, bilo na osnovnom bilo na višem nivou.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

koji se na oba pomenuta mesta priviđa Vuku Isakoviču između sna i jave, vaznoseći glavnog junaka slutnjom o jednom višem svetu, u isto vreme je i zastrašujući krug koji pred prestravljenim Aranđelom Isakovičem iskrsava zajedno sa ugašenim

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

i uznako, Da taj meti, opštoj meti Ne ide polako; Da on neće, s vama skupa, Gde se zgoda pruži, Pohitati da se višem Načelu oduži. Da su naše borbe, muke, Prema mlađim’, stidne; Da su stare oči slepe, Samo mlađe vidne.

Petrović, Rastko - AFRIKA

Samo na vrhovima rastinja, ogromno visoko, dokle ni lijane ne dostižu, kao na kakvom višem i mekšem, šumnijem terenu, žive tu pojedini narodi ptica, majmuna i reptilija. Drukčija je savana.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

samo prezriv osmeh i podsmeh, njegovih dvanaest pesama u ovoj Antologiji teško bi se odrekla i književnost bogatija i na višem stepenu razvoja no što je bila naša u godinama 1816—25, kada su te pesme uglavnom — čak i onda kada su ovakve kakve

dr Dimitriju Kiriloviću, višem naučnom saradniku Biblioteke Matice srpske, koji mi je odmah u decembru 1953. godine, čim je moja knjiga izašla,

Ilić, Vojislav J. - PESME

otad dade mi se zgoda, Te političar postadoh i pesnik, Veliki pesnik svoga malog roda; Sad blagostanju ne nadam se višem, S uspehom veksle i stihove pišem. 5.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Da je vila, na više bi bila, tj. bila bi na višem mestu. Ćorovići su poznata porodica iz hercegovačkog Zagorja. 82 Ova pesma, po svoj prilici, odnosi se na početak

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti