Upotreba reči vladičine u književnim delima


Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

Samo još da vidim šta će selo reći. A u selu ko smije reći što protiv vladičine volje i riječi? Nijesu se dugo prepirali. Seljaci se šćućuriše, samo ih srce boli, ali što mora biti — mora!

Matavulj, Simo - USKOK

Istinu hoću da kažem, naši su harali, orili i palili i bez potrebe i preko zapovijesti vladičine da se to ne čini. I, po svoj prilici, to smo skupo platili, jer Savo Markov i danas kaže da nam zato carevi ne dadoše

U ono vrijeme bješe svega pet-šest kuća Petrovićâ, a Markovijeh sinova, rođene braće vladičine, tri kuće. Knez i Janko svratiše najprije ka Stijepu Markovu.

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

studeno je; eto su ti, Gospodaru, ruke studene kao mraz“, reče Ivo, potapšavši ljubazno svojom rukom po stremenu ruke Vladičine, pa cjeliva je usrdno. „I nešto si mi blijeđi no obično, Gospodaru!

Žena brišući suze prstima, pregnuta, primače se, pa dohvativši skut od aljine vladičine, učesta ljubiti je, a ne moga da progovori, da zaište blagoslov, kao što je običaj.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

GLADNE SE GODINE NE NAPLAĆUJU DUGOVI Po Bosni i Hercegovini obično naplaćuju se o jeseni pare vladičine od naroda, pa došao pop i knez u nekakvo selo hercegovačko i okupe sve domaćine pred crkvom i kažu da svaka kuća ima

— Bogme, — reče knez — da plaćaš vladičine pare od ove godine. — A koliko ovi novi vladika udrio na svaku kuću? — Po deset groša, ali kako je ovo gladna

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti