Glišić, Milovan - PRIPOVETKE
goveda ili ovce lagano da mogu da pasu pezevenk — nevaljalac pećenka — vrsta puške planinka — žena koja u seoskoj zadruzi rukuje mlekarom i prodajom belog smoka povesma — količina lana, kudelje, pamuka ili vune koja se meće na preslicu da
Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
Protivno običajima kod plemena u kojima se uzima najhrabriji za glavara, u zadruzi junaštvo nije najglavnija osobina koja se traži od starešine.
Veliki broj članova omogućava zadruzi, da iskoristi razne izvore koje daje zemlja i da pribavi sebi sve potrebe za život.
Nigde se nije mogla tako brižljivo nadgledati imovina kao u zadruzi, zbog velikog broja njenih članova. Sama zadruga postavlja neki broj sasvim protivrečnih problema.
Mladići i devojke najčešće poveravaju svoje tajne samo najstarijoj ženi u zadruzi koju vrlo poštuju. Lirske narodne pesme vrlo diskretno izražavaju ljubav.
Osećajnost i simpatije — Izgleda da se duh koji živi u zadruzi i uopšte dinarska međusobna pomoć mogu objasniti emotivnim karakterom i vrlo živom sklonošću za simpatijom kod ovoga
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
KULTURA: 164 PATRIJARHALNA PORODICA: TIPOVI, STRUKTURA I ODNOSI U NjOJ 168 ZADRUGA I ODNOSI U NjOJ 169 POLOŽAJ I ULOGE U ZADRUZI 172 DISTRIBUCIJA MOĆI U ZADRUZI 175 POLOŽAJ DETETA U PORODICI 179 RODITELjI I DECA 183 VRŠIOCI I OBLICI TRADICIJSKE
TIPOVI, STRUKTURA I ODNOSI U NjOJ 168 ZADRUGA I ODNOSI U NjOJ 169 POLOŽAJ I ULOGE U ZADRUZI 172 DISTRIBUCIJA MOĆI U ZADRUZI 175 POLOŽAJ DETETA U PORODICI 179 RODITELjI I DECA 183 VRŠIOCI I OBLICI TRADICIJSKE
Predak obezbeđuje jedinstvo roda, bratstva, plemena, a starešina (često najstariji otac u zadruzi) svojim autoritetom osigurava slogu u zadruzi.
jedinstvo roda, bratstva, plemena, a starešina (često najstariji otac u zadruzi) svojim autoritetom osigurava slogu u zadruzi.
Ovde će biti detaljnije opisan porodični život u zadruzi; u inokosnoj porodici uglavnom vlada sličan način života, a ono što je različito biće istaknuto u tekstu.
⁵ Svi muški članovi koji žive u jednoj, ma koliko velikoj zadruzi smatraju da su „jedna krv“. Sinovi ostaju u kući i uglavnom se nikad ne odvajaju od nje, a pogotovu ne za očeva života.
na njega imaju pravo svi muški i ženski članovi dok su u zadruzi.“⁷ Podela rada u okviru zadružne ekonomije formalno se nalazi u rukama starešine zadruge, koji sâm određuje šta će ko
Naime, u seoskoj zadruzi poštuje se drevno načelo po kome se poslovi dele prema sposobnostima, snazi i znanju zadrugara, a pre svega prema
tu samo deo dobro utvrđenog sistema, i ako igde na svetu ima „komunizma“, makar i delimično, onda je to u porodičnoj zadruzi, kaže Trojanović.⁸ Glavna vrednost zadruge je, ističu mnogi istraživači, porodična sloga.
U njoj se, takođe, izuzetno cene i vrednosti kao što su poštenje i marljivost.⁹ Zadružni moral i uopšte život u zadruzi mnogi izvešteči sa terena, kao i neki etnolozi, znali su često da nekritički hvale i idealizuju.
¹⁰ Ona je u stvari pokazala da je u zadruzi bilo i nesloge, individualne imovine (tzv. osobina), pa i krađe, sukoba među članovima, osporavanja moći domaćina, kao
ono što je disfunkcionalno u zadruzi jedino „stvarno“ a da su sve one pozitivne odlike zadruge jednostavno idealizacija i fikcija.
Sremac, Stevan - LIMUNACIJA U SELU
Odmah im reče da imaju o jednoj važnoj stvari da se posavetuju, i kako u svakoj dobro uređenoj zadruzi treba da se zna stariji, tako i ovde, i pita ih koga će za predsednika.
Ranković, Svetolik P. - GORSKI CAR
U nekoliko okruga bilo je poznato ime Đorđa Peruničića. U zadruzi je Đorđe imao dva sina, starijega Miletu, koji se oženio pre vojačine, i mlađega Miloša, kome je već osamnaest godina.
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA
ŠTA JE 3APOVIJED — ZAPOVIJED JE Živila baba u velikoj zadruzi — u punoj kući, imala sinove i snahe, unuke, momke i djevojka i druge srodnike.
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
ili koga drugoga dana, nosi se u litiji po selu ili se postavlja ispred kuće u znak simpatije prema ženi ili celoj zadruzi (Petar Bulat, Pogled u ѕlovenѕku botanіčku mіtologіju, Zagreb, 1932, 7).
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
Braća (jedan kralj, drugi despot i treći vojvoda) su oženjena i žive zajedno, — dakle, u zadruzi, kao i senjaci koji su ovu pesmu stvorili.
Takav je red u patrijarhalnoj porodičnoj zadruzi. Taj red je unesen i u gospodski dvor Juga i Jugovića. No kad je već reč o Jugovićima, vredi se posebno osvrnuti i na