Upotreba reči zadružnoj u književnim delima


Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

igračka raznost — raznolikost raspedliti se — raširiti se, raščepiti se rahat — lako reduša — redara, žena koja u zadružnoj kući kuva i pere sudove roga — račvasto drvo koje se pričvrsti stoci na vrat da ne bi prelazila preko ograde u štetu

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

³ Ova pomoć najpotrebnija je i najčešće se pruža maloj inokosnoj, nepotpunoj (bez muške glave) ili siromašnoj zadružnoj porodici, koja nema dovoljno radne snage ili novaca da plati najamnike da obave neophodne sezonske poslove.

Oni ostaju u kući sa ženom, sinovima i unucima, kao i s neudatim kćerima. Iz toga sledi da su svi muškarci rođeni u zadružnoj kući, a da su sve žene „dovedene“ u kuću kao snahe, kaže Vera Erlih.

¹⁴ Ukoliko je jedna zadruga veća, utoliko se ona više cenila kao jaka, čestita, bogata kuća. U velikoj zadružnoj kući, zahvaljujući podeli rada i brojnosti članova, svi poslovi su mogli biti dobro i na vreme obavljeni a da se niko od

Ostali članovi porodice (strine, tetke, stričevi itd.). U srpskoj patrijarhalnoj kulturi, u velikoj zadružnoj porodici, dete nije briga samo roditelja, babe i dede, već se svi ukućani brinu o vaspitavanju dece.

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

Socijalne nevolje u potpunosti su prekriljene nacionalnim. Posleničke pesme zadržavaju se na druženju, na mobi kao zadružnoj, dobrovoljnoj pomoći u korist svih i kolektivni rad pretvara se u duhovito takmičenje, u nadžnjevanje momka i devojke, u

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti