Upotreba reči zareza u književnim delima


Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

Ali pravu meru te protivnosti osećamo tek u proznoj rečenici Seoba, gde pri čitanju najpre pada u oči neobična upotreba zareza. Na primer, iz prve verzije romana: „Ne pade mu ni na um, / da pomisli, / da ga žena, / kod kuće, / vara”.

286 Kasnije su - svakako pod uticajem novih pravopisnih normi - brisana dva prva zareza: „Ne pade mu ni na um da pomisli da ga žena, kod kuće, vara“.

287 Brisanjem dva zareza - oba puta ispred izrične rečnice koja nije u inverziji - samo je delimično prigušen naročit ritam rečenice, ali nije

Nije zato što, suštinski gledano, on i ne zavisi od zareza, nego od sintaksičke pauze koju zarez grafički signalizuje.

gde je zarez metnut pa izbrisan postoje dve sintaksičke pauze, pa zarez zapravo podstiče da ih percipiramo, a brisanje zareza pomalo ih prikriva.

Sreća, naime, zato što ostavljena odstupanja od normirane upotrebe zareza daju dovoljan broj impulsa za usmeravanje čitaočeve pažnje na ritmički uređen (ritmički osetan) razmeštaj sintaksičkih

Iz dosadašnjeg razmatranja proističe, prvo, da se ta načela najpre zapažaju po čudnovatoj upotrebi zareza. Zatim, nešto bliže posmatranje pokazuje da zarez, doduše, služi kao spoljnji, ali i kao neophodan signal za naročit

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti